U galeriji Kulturno-informativnog centra u Tomislavgradu danas je predstavljena monografija Tomislava Šulja „Bojna Frankopan – prvi hrvatski komandosi“, posvećena jednoj od najpoznatijih postrojbi iz vremena Domovinskog rata. Predstavljanje su svojim dolaskom uveličali brojni hrvatski branitelji i zainteresirani građani, a programu je prethodio obilazak nekadašnje crte razdvajanja iznad Šujice, gdje su pripadnici Bojne Frankopan sudjelovali u obrani duvanjskog kraja 1992. godine.
Večer je započela minutom šutnje za sve poginule pripadnike Hrvatske vojske i HVO-a.
Prvi se okupljenima obratio bivši pripadnik Bojne Frankopan Goran Bek, koji je govorio o nastanku i ratnom putu ove elitne postrojbe. Istaknuo je kako je Bojna ustrojena krajem srpnja 1991. godine u okviru Glavnog stožera Hrvatske vojske te da je prošla gotovo sva važnija bojišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – od Bitke za vojarne do obrane Šujice.
Tijekom predstavljanja intonirana je i himna Bojne Frankopan, a prikazan je i govor legendarnog zapovjednika Brune Zorice – Zulua.
O obrani Šujice u travnju 1992. govorio je Zdenko Šinko, prisjetivši se trenutaka kada se prema tom području približavala oklopna brigada JNA-a, dok su pripadnici Bojne Frankopan organizirali zasjedu. Posebno je naglasio kako je pripadnicima postrojbe prije odlaska u BiH bilo ponuđeno da odbiju sudjelovanje, no nitko nije napustio postrojbu.
Vladimir Milavec govorio je o počecima Bojne Frankopan, istaknuvši važnu ulogu bivših pripadnika Legije stranaca u njezinu ustrojavanju i obuci.
Tomica Bajsić prisjetio se ratnih dana provedenih s Davorom Glasnovićem, naglasivši kako su pripadnici Bojne rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uvijek doživljavali kao jedno bojište i jednu borbu za hrvatsku slobodu.
Na kraju se okupljenima obratio ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor. Svoje izlaganje započeo je prisjećanjem na nedavno preminulu Julienne Bušić, a potom je govorio o važnosti očuvanja istine o Domovinskom ratu. Kritizirao je pokušaje prikazivanja Domovinskog rata kao građanskog sukoba te naglasio da današnju slobodu dugujemo ljudima poput pripadnika Bojne Frankopan. Također je istaknuo kontinuitet velikosrpske politike tijekom 20. stoljeća te upozorio kako je mnogim Hrvatima u Hrvatskoj tijekom jugoslavenskog razdoblja bilo nametano da hrvatske krajeve u BiH smatraju nečim dalekim i tuđim.
Monografija „Bojna Frankopan – prvi hrvatski komandosi“ donosi detaljan pregled ratnog puta ove legendarne postrojbe, čiji su pripadnici ostavili dubok trag u obrani Hrvatske i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Slaven Nevistić /Tomislavcity
