Skupina entuzijasta 2000. je godine zaključila da je vrijeme za osnivanje speleološkoga društva jer je uvidjela potrebu za istraživanjem velikoga broja speleoloških objekata koji se nalaze na našemu prostoru. Tako je osnovano Speleološko društvo “Mijatovi dvori” koje je istraživanje objekata započelo uz pomoć kolega iz Splita iz SD-a “Špiljar,” a 2002. godine kupuju svoju prvu opremu i započinju vlastita istraživanja. Od 2009. godine njihovi su najznačajniji projekti međunarodne speleološke ekspedicije koje traju i dan-danas. 2009. okupila se tek mala skupina ljudi, a svake godine poslije toga bilo ih je sve više, pa su tako naše speleološke objekte istraživali i istražuju i znanstvenici “izvana”. Plod tih ekspedicija koje su donijele dobre rezultate dvije su knjige – Prirodoslovno-povijesna baština Općine Tomislavgrad i Naših prvih sedam ekspedicija. Veliku zaslugu u svemu imao je Roman Ozimec, biospeleolog, koji nosi titulu počasnoga građanina Tomislavgrada. Današnji predsjednik “Mijatovih dvora” Domagoj je Madunić s kojim smo razgovarali povodom završetka ovogodišnje, 15. po redu, speleološke ekspedicije.
Prvo saznajemo tko je zapravo Domagoj:
-Budući da sam htio biti istraživač, nakon tri godine preddiplomskoga studija Geografije u Mostaru, upisao sam Fizičku geografiju s geoekologijom na PMF-u u Zagrebu. Za diplomski sam rad uzeo temu Geoekološka analiza prirodnih fenomena Općine Tomislavgrad nakon čega sam si dao zadatak da završim i planinarsku i speleološku školu. 2021. završio sam Seminar izrade topografskog nacrta speleoloških objekata. Otada do danas izradio sam 70 nacrta od kojih je najznačajniji onaj naše najdublje jame Veliki Gradac – Golubinka (270m), te jama Čvrsnice – Promaja (115m) i novootkrivene Pušanija (224m).
Najznačajnija istraživanja dosadašnjih ekspedicija svakako su ona iz 2012/2013 koja se tiču Ponora Kovači kada je preronjen sifon 70 m od ulaza. Kanali se nakon njega pružaju oko 2 km. Izvor Špilja Ričina na Livanjskome polju s Ponorom čini povezan podzemni sustav. To je veliki rasjed u kojemu voda nalazi put s Duvanjskoga polja u Livanjsko.
Zbog svoje važnosti, ali i zanimljivosti, Ponor Kovači-Izvor Ričina bio je glavni fokus prvih 14 eskpedicija. U Izvoru Ričine došlo se do drugoga sifona za koji je potrebna dobra speleoronilačka akcija. To će morati malo pričekati, što je dobro došlo kako bi se fokus ove godine prebacio na nešto drugo – na planinu punu skrivenoga speleološkog blaga – Čvrsnicu.
Što se to otkrilo na Čvrsnici prošloga tjedna?
-Trojica duvanjskih planinara 2018. godine pošla su na najjužniji vrh Čvrsnice – Peštibrdo. Išli su stazom od Pločnog prema Peštibrdu i naišli tim putem na velik broj jama i špilja. 2021. i sâm sam otišao na tu rutu nakon čega smo se dogovarali o istraživanju. 2023. istražili smo tri jame na tome području, što nas je još više zainteresiralo za daljnja istraživanja. Ove smo godine do toga mjesta mjesec dana prenosili speleološku opremu, hranu i vodu kako bismo oblikovali Istureni kamp “Srce Čvrsnice”.
16 speleologa iz našega Društva i nekoliko njih iz Splita, Mostara i Banja Luke istraživalo je 13 speleoloških objekata. Najznačajnija je jama Pušanija koja je sa svoja 224 m najdublja dosad istražena jama na Čvrsnici.
Pušanija je posebna priča – kao da je sama htjela biti pronađena. Što se dogodilo pri njezinu pronalasku?
-Ekipa iz Mostara prošloga četvrtka dobila je koordinate za jednu jamu, ali upisali su krive koordinate koje su ih odvele između dvije jame – one koju su trebali istražiti i Pušanije. Pušanija im je bila bliža pa su pretpostavili da je riječ o njihovoj jami i krenuli s istraživanjem. Kroz mali ulaz dimenzija 1 m x 0,5 m jedva se provučeš, ali se kanali sve više šire. Kada ubaciš kamen, on stane na nekih 45 m, što je zapravo varka jer je tu riječ samo o polici jame nakon koje ide dublja vertikala od 145 m. Sutradan smo ponijeli malo više konopa kojega je opet pomanjkalo, a u subotu smo došli do, čini nam se, dna. Na nekih 145 m dubine ukazuje se ledenjak koji se proteže dalje do 224 m, tj. do dna. Na oko 190 m dubine nalazi se jedna veća polica s ledom nakon kojega se jama dalje nastavlja kroz uske pukotine između leda i zidova. Temperatura jame tu je puno niža nego na njezinu početku, čini nam se da bi mogla biti 3-4°C. Nakon što smo se zavukli u sve moguće pukotine, nismo mogli naći dalji prolaz. Zanimljivo je što smo svojim boravkom u jami podigli temperaturu toliko da se led krenuo topiti. U jednoj sam rupici naslonio ruku na pod gdje mi je ruka propala, pa mi i nije bilo baš svejedno (smijeh).
-Je li moguće da je u pitanju lažno dno?
Moguće je, stoga treba biti oprezan i biti stalno na konopu.
-Rekao si da bi moglo biti onoga “Našli led u jami, neš ti…” – pa da to spriječimo – kakav je značaj pronalaska takvoga ledenjaka na Čvrsnici?
Budući da nismo našli drugi ulaz u tu jamu, zasada je pretpostavka da se radi o ledu velike starosti, možemo slobodno reći da je u pitanju nekoliko tisuća godina. To će se sa sigurnošću potvrditi ako tijekom budućih speleoloških i znanstvenih istraživanja uspijemo angažirati znanstvenike koji se bave tom vrstom istraživanja, a slobodno možemo potvrditi da već ima interesa za to. Jer ipak, na Čvrsnici su se nekad nalazili veliki ledenjaci koji su se otopili, ali izgleda da je dio njih ostao “zarobljen” u podzemlju.
-Speleolozi su istraživali Čvrsnicu, a znanstvenici su se na Ekspediciji bavili drugim poslom – kojim?
Speleolozi su istraživali Čvrsnicu, a 11 znanstvenika i nekoliko naših speleologa radili su godišnji monitoring najznačajnijih speleoloških objekata koje smo istražili prethodnih godina. Išli su i do Posušja, Bosanskog Grahova, Livna, a istraživali su i neke od ponora Livanjskoga polja – Kameniti ponor, Strašni ponor i ponor Špilja Mlinica.
Svi će rezultati biti predstavljeni na Skupu speleologa BiH koji će se održati kod nas, u Tomislavgradu, 18.-20. listopada ove godine. Kako to da baš “Mijatovi dvori” organiziraju Skup?
-U BiH nemamo speleološki savez, stoga je velika organizacija na nama, a nakon Mostara i Zavidovića došao je red i na nas da organiziramo Skup speleologa BiH.
Velik je značaj “Mijatovih dvora” ne samo za naše područje nego i za okolno. Tako smo prošle godine istraživali speleološke objekte na području Viteza, Žepča, Kupresa, Prozor-Rame, Gruda, Jablanice, Posušja i Livna… Nema gdje nas ljudi nisu zvali. Trudimo se odazvati na što više poziva.
Speleološki turizam na području naše Općine, a i Županije, nije baš razvijen. No, postoji nešto što ljude posebno zanima. Iako nije tipični speleološki objekt, Veliki je Samograd ljudima jako intrigantan. Zašto?
–Samograd je geomorfološki fenomen urušne vrtače. Nekad je bio kaverna na kojoj se urušio strop, a sada ima u sebi ogromnu prašumu u kršu. On već ima temelje za razvoj turizma u našoj Općini, stoga bi trebalo urediti i pristup i šetnicu. Samograd ima svoja mikroklimatska obilježja – temperatura mu je viša i vegetacija je u usporedbi s Grabovicom puno gušća, tako da kada ste unutra imate osjećaj kao da ste u prašumi.
Nedavno smo dobili dojavu da su se u Veliki Samograd spustili Poljaci bez najave, a općenito ljudi dođu do informacija preko TomislavGuidesa.
Spomenuo si da u našoj Županiji nemamo objekte za klasični speleološki turizam. Na koji bi se način to moglo promijeniti zahvaljujući našemu području?
-Speleološki turizam možemo podijeliti na klasični i rekreativni. Rekreativcima bismo mogli iznajmiti opremu i dati stručnoga vodiča te im pokazati što krije naše podzemlje. Kada bismo krenuli s klasičnim turizmom, svakako bi bila dobra špilja Dahna. Međutim, zbog njezinih vrijednih arheoloških i paleontoloških nalazišta, prije bilo kakvoga turizma potrebna su značajna sredstva za dobra istraživanja nakon kojih bi se mogao krenuti razvijati masovniji klasični speleološki turizam.
A što se tiče naše Županije, svakako ću spomenuti špilju Ledenicu u Bosanskom Grahovu, koja je nekad bila uređena za klasični speleološki turizam, ali je danas nažalost devastirana. Bilo bi vrijeme da se krene nešto raditi po tom pitanju, jer bi taj kraj naše Županije mogao od nje napraviti dobru priču koja bi oživjela to područje.
Što od “Mijatovih dvora” možemo očekivati u budućnosti?
-Što se tiče turističkoga dijela, to moramo dogovoriti s našim vlastima. Svakako bi nam trebala njihova podrška jer samo na svoju ruku ne možemo puno toga. Idući veliki projekt već je spomenuti Skup speleologa BiH. Dogodine nas čeka još jedan istureni kamp na Čvrsnici, ali ovoga puta ćemo biti pametniji i posvetiti se određenome području. Prioritet će biti područje jame Pušanije koje će se istraživati u sektorima.
Nastavljamo sa speleološkom školom, i šaljemo svoje speleologe na usavršavanja, recimo na seminare o samospašavanju.
Član ovoga vrijednog Društva može biti svatko – bilo da ih samo želi podržati, ili pak s njima istraživati naše podzemlje. U svakome slučaju, radujemo se idućim otkrićima kao što su Pušanija, Mećava ili Promaja. Kao što reče Domagoj:
-Prirodu smo dobili u nasljeđe te ju takvu trebamo (o)čuvati i istraživati kako bi buduće generacije u njoj uživale!
Helena Lučić/Tomislavcity
Tomislavcity: https://www.facebook.com/tomislavcity.tc/?locale=hr_HR / https://www.instagram.com/tomislavcity/
Speleološko društvo “Mijatovi dvori”: https://www.facebook.com/profile.php?id=100063690753277&locale=hr_HR / https://www.instagram.com/sd_mijatovi_dvori/
