Svjetski dan vida je međunarodni dan svjesnosti o važnosti vida, a obilježava se svake godine, drugog četvrtka u listopadu. Cilj obilježavanja ovog datuma je slanje poruke stanovništvu da su nužne redovne kontrole vida, ali i da osobe s oštećenjem vida ne smiju biti diskriminirane, s naglaskom na dječiji školski uzrast.
Vid kod djece i problemi s vidom
Nerazvijeni i slabi vid kod djece je česta pojava, a radi se zapravo o poremećaju razvoja vida u ranom djetinjstvu. Ako se taj problem rano ustanovi, liječenje je vrlo uspješno, a to ima vrlo važno značenje za cijeli život. Vid nije razvijen pri rođenju nego njegov razvoj počinje gledanjem. Vidni podražaji stimuliraju razvoj vida, a on je najaktivniji u prve 2-3 godine života. To je upravo kritično razdoblje za nastanak slabovidnosti (ambliopije). Najčešći poremećaji vida su dalekovidnost, kratkovidnost i astigmatizam (dupla slika).
Slabovidnost (ambliopija) je smanjena vidna oštrina u jednom ili oba oka koja nastaje tijekom procesa ranoga razvoja vida. Stoga, liječenje slabovidnosti može biti uspješno jedino ako se započne u ranome periodu života djeteta. Zbog nepoduzimanja mjera liječenja slabovidnosti mogu se pojaviti psihološke smetnje, ograničava se izbor zanimanja, mijenja se ponašanje i uspjeh u školi, dolazi do gubitka pažnje ili manje zainteresiranosti za određene zadatke, te na taj način ograničava dijete u postizanju očekivanoga uspjeha.
Stupanj oštećenja vida se kreće od slabovidnosti do potpunog sljepila. Oštećenje vida može prouzročiti strah, nesigurnost i emocionalne reakcije. Može doći do pojave panike i gubitka kontrole. Osoba se više oslanja na druga čula (sluh i dodir), a često primjenjuje pomagala za kretanje (bijeli štap). Zdravstveni radnici najčešće preporučuju nošenje naočala ili sočiva, te sunčanih naočala ukoliko je prisutna osjetljivost na bjelinu. Uvijek treba nastojati spriječiti socijalnu isključenost osobe i ozlijeđivanje.
Jeste li znali da:
- Sve bebe su daltonisti nakon rođenja.
- Bebine oči ne proizvode suze do oko šest do osam sedmica starosti.
- Ljudi uglavnom čitaju pet posto sporije na monitoru računara u odnosu na papir.
- Nije moguće kihati otvorenih očiju.
- Trepnemo preko 10 milijuna puta godišnje.
- Treptanje pomaže očistiti i navlažiti oči. Također, ako nešto upane u oči, automatski počnemo treptati.
- Očne jabučice kod čovjeka teže oko 28 grama.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svijetu je 285 milijuna ljudi s poremećajima vida, od kojih je 35 posto u mlađoj dobnoj skupini. U svijetu je 39 milijuna osoba slijepo, od kojih je 18 posto u mlađoj dobnoj skupini. Prema podatcima WHO svakih pet sekunda neko u svijetu izgubi vid. Prema podatcima Međunarodne agencije za prevenciju sljepoće više od milijun osoba u svijetu ne vidi dobro, jer ne može si osigurati naočale. Da je pravovremena reakcija i odlazak liječniku potrebna, pokazuje podatak da je kod čak tri od četiri osobe moguće izbjeći probleme s vidom pravovremenim liječenjem. Osnovni pregled vida je među najjeftinijim ulaganjima u zdravstvu.
Pregled vida je održan u 30 srednjih škola na području kantona, a pregledano je 778 učenika i 41 nastavnik. Od tog broja, kod oko 6,5 posto pregledih učenika i 5 posto pregledih zaposlenika školskih ustanova utvrđen je problem sa vidom, te im je dat savjet uz usmenu preporuku za detaljniju dijagnostičku obradu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Stoga, iz ove Službe mole sve roditelje da, ukoliko dobiju navedenu uputnicu/preporuku, odvedu svoje dijete u ambulantu opće ili porodične medicine ili kod oftalmologa da bi se na vrijeme mogle spriječiti eventualne komplikacije.
Oči su naši prozori u svijet. Vid je jedan od naših puteva između unutarnjega i vanjskoga. Čuvajmo taj put kod naše djece i pomozimo im u tome. Propuštenu šansu za otkrivanjem problema vida male djece je teško ispraviti. Danas su naočale vrlo lijepo dizajnirane tako da ih djeca vole nositi i one su postale modni dodatak. Kod odraslih vid s godinama postaje slabiji. Koristimo se vidom svaki trenutak, svaki sat, svaki dan u godini, pa nije ni čudo što oči gube svoju sposobnost. Upravo je zbog toga potrebno redovno odlaziti na kontrole vida, navodi se, između ostaloga, u priopćenju Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Preporuke:
Susret sa slijepom osobom. Slijepoj osobi se treba obraćati smirenim glasom, dodirom, da bi ona bila sigurna da se govornik obraća upravo njoj. Kada se govornik odluči udaljiti od osobe sa oštećenim vidom, treba je obavijestiti o tome kako bi znala da govornik odlazi.
Hod sa slijepom osobom. Kada se želi hodati sa slijepom osobom, treba stati pored nje spuštenih ruku. Slijepa osoba drugu osobu uhvati za ruku iznad lakta koji je savijen. Ona će biti pola koraka iza druge osobe i pratit će ritam kretanja.
Stepenice. Svaki stepenica je problem za slijepu osobu. Obvezno je prije koraka ka gore ili ka dolje zastati kako bi slijepa osoba osjetila promjenu u položaju ruke. Na penjanje ili spuštanje uvijek treba upozoriti slijepu osobu.
Sjedanje sa slijepom osobom. Bez obzira s koje strane da se prilazi sjedalici, ruku vodilju uvijek treba postaviti na naslon stolice. Taj pokret će uvijek slijepoj osobi pokazati položaj stolice i ona će moći sjesti.
Blizina vrata. Prilikom prolaska kroz vrata, obvezno ih treba otvoriti rukom vodiljom, jer će slijepa osoba tako znati smjer otvaranja vrata. Ukoliko slijepa osoba koristi štap, treba otvoriti vrata i propustiti je da samostalno prođe.
Pas vodič. Jedan od načina kretanja koji slijepoj osobi omogućava maksimalnu samostalnost i neovisnost od drugih je kretanje uz psa vodiča. Nikada ne treba ometati psa vodiča dok radi.
