Foto: Tomislavcity

Dan je sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Vukovarskim će ulicama će danas, 35 godina nakon najtežih dana u novijoj povijesti grada, kretati Kolona sjećanja kojom Hrvatska odaje počast svima koji su svoje živote utkali u temelje slobodne godine. Ove godine kolonu će predvoditi djelatnici vukovarske ratne bolnice.

U spomen na 35. obljetnicu stradanja Vukovara u Domovinskom ratu središnji komemorativni skup pod nazivom Hrabrost, žrtva, sloboda održat će se u srijedu u dvorištu vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”.

Potom će sudionici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima Vukovara i djelatnicima ratne bolnice Vukovar, u koloni sjećanja proći od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće.

Prema očekivanjima vukovarske gradske vlasti, komemorativnim događajima biti će nazočno najmanje 100.000 domoljuba iz Hrvatske i BiH. Misu zadušnicu na groblju predvodit će vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić.

U četvrtak 19. studenoga Vukovarci će se prisjetiti stradanja gradske četvrti Borova naselja, a u petak 20. studenoga odati počast žrtvama ubijenim u Veleprometu i na Ovčari.

Škabrnja će obilježiti 35. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba.

U napadu su ubijena i masakrirana 43 cvila te 15 hrvatskih branitelja.

Središnji program obilježavanja počet će u 9.45 sati komemorativnim programom u Ambaru. Slijedi Kolona sjećanja – Hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganja vijenaca te sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice marija za sve stradale u Domovinskom ratu.

Vukovar je branilo oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u legendarnu 204. vukovarsku brigadu.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a razrušeni grad i njegovi građani našli su se pod okupacijom koja je trajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kada su okupirani dijelovi vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke za Vukovar obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su JNA i srpske paravojne postrojbe krenuli u tenkovsko-pješački napad na grad.

Agresor je s 30.000 vojnika i paravojnih skupina, te s oko 1.600 oklopnih borbenih vozila, 60 zrakoplova, 350 topova i mnoštvom ostale vojne tehnike krenuo na Vukovar.

Krajem kolovoza započeo je opći napad na grad. Puna tri mjeseca hrvatski branitelji su odolijevali danonoćnim napadima za osvajanje Vukovara. U gradu se nalazilo više od 15.000 civila.

Poginulo 2.717 hrvatskih branitelja i civila, više od 22.000 Vukovaraca prognano

U opkoljeni grad 19. listopada 1991. uspio je ući humanitarni konvoj Liječnika bez granica i spasiti stotinjak ranjenih branitelja iz vukovarske bolnice.

Da je kraj blizu osjetilo se nakon pada vukovarskog prigradskog naselja Lužac 2. studenog, kada su razdvojeni branitelji Vukovara i gradske četvrti Borovo naselje, da bi 10. studenog, padom obližnjih Bogdanovaca, svima bilo jasno kako je pitanje dana kada se grad na Dunavu više neće moći braniti.

Dio branitelja pokušao se izvući iz grada kroz minska polja, a oni koji nisu uspjeli odvedeni su u srpske koncentracijske logore, te su mnogi ubijeni. Među njima i 260 ranjenika iz vukovarske bolnice.

Tijekom tromjesečne opsade, po podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, više od 22.000 Vukovaraca je otjerano u progonstvo dok je nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo kroz srpske logore.

Po podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, poginulo je 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od logora.

Više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici

Tijekom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci.

Hrvatska još traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu, a među njima je 320 osoba čiji se nestanak i stradavanje vežu uz grad Vukovar.

HRT / TC