U ponedjeljak objavljeni podatak da je 500 državljana Bosne i Hercegovine ili ljudi podrijetlom povezanih s državom u našem prvom istočnom susjedstvu zarobljeno u Siriji, iznenadio je mnoge u Sarajevu. Tu informaciju pod egidom “šokantno” objavio je Dnevni avaz, poznat po svojim dobrim vezama u obavještajnim strukturama, zahvaljujući vlasniku Fahrudinu Radončiću, koji je i sam bio ministar državne sigurnosti.

Do sada se, što službeno što neslužbeno, najčešće navodila brojka o 200, a dosta rjeđe maksimalno 300 Bošnjaka koji su završili na strani zloglasne “Islamske države”.

Prema pisanju Avaza, takva razlika u brojkama leži u činjenici da institucije u BiH uopće nisu računale na one koji su u Siriju i Irak otišli iz drugih država Europe i svijeta. Pri tome se misli na bošnjačku dijasporu, koja je postala znatno brojnija nakon posljednjeg rata.

– Vlast u susjednoj državi očigledno nije računala na stotine onih koji su iz Austrije, Belgije, Švedske, Švicarske i drugih europskih zemalja otišli u Siriju, a imaju državljanstvo BiH. Oni se tretiraju kao državljani BiH, što su utvrdile i strane agencije, i zbog toga moraju biti izručeni BiH, bez obzira na to odakle su otišli na sirijsko ratište – piše sarajevski dnevni list.

Posebno pitanje su žene i djeca bosansko-hercegovačkih državljana. I oni se broje u stotinama, ali je pri tome nepoznanica koliko je dodatno sklopljeno brakova i rođeno njihovih potomaka na području koje je godinama kontrolirao ISIL.

Mnogi od njih su trenutačno u izbjegličkim logorima, koje na sirijsko-turskoj granici drže kurdske snage, i ne mogu nikamo jer nemaju nikakve dokumente niti su im vlasti matičnih zemalja čiji su državljani ponudile konzularnu pomoć.

BiH se još u veljači ove godine odazvala pozivu SAD-a da primi svoje zarobljene državljane iz Sirije i Iraka. Prvi je problem, međutim, što tijela vlasti tih zemalja jako sporo rade na utvrđivanju njihova identiteta i uloge koju su imali u Islamskoj državi i eventualnim ratnim zločinima.

Drugi je, pak, što nikada u BiH nije do kraja profunkcioniralo međuresorno tijelo zaduženo za ova pitanja, jer se tri najjače nacionalne stranke i pobjednice prošlih izbora već skoro godinu dana ne mogu dogovoriti o uspostavi nove vlasti.

Do tada je na njegovu čelu kontroverzni SDS-ov ministar državne sigurnosti Dragan Mektić, koji se u kolovozu zalagao da se bivše ISIL-ovce smjesti u Salakovcu, mjestu poviše Mostara. Tamo je izgrađen centar za prihvat migranata, ali su se pobunili Hrvati i njihovi predstavnici u tijelima vlasti i rekli da takvo što ne dolazi u obzir.

Do sada je u BiH, i to u travnju ove godine, izručen samo Ibro Ćufurović iz Velike Kladuše. Pod imenom Abu Kasim al-Bosni borio se na nizu ratišta i bio je pripadnik postrojbi ‘Al Aksa’. Trenutačno se nalazi u zeničkom zatvoru i protiv njega je na snazi optužnica za terorizam. Zajedno s Ćufurovićem u kampu Roj bio je zatočen i Abdulah Čurt, ali, iako se službeno najavljivalo, do njegova izručenja iz Sirije još nije došlo.

Dio iste grupe su i Senad Kupusović, Enes Borovac, Albin Sinanović, Nedim Mujčinović, Edin Muftić, Ajdin Blažević, Muhamed Hasić, Alija Keserović, Edvin Babić, Begzad Sarač, Salem Hasić, Emir Ališić iz maglajskog sela Ošve te njegov 19-godišnji posinak Hamza Labidi.