U ponedjeljak objavljeni podatak da je 500 državljana Bosne i Hercegovine ili ljudi podrijetlom povezanih s državom u našem prvom istočnom susjedstvu zarobljeno u Siriji, iznenadio je mnoge u Sarajevu. Tu informaciju pod egidom “šokantno” objavio je Dnevni avaz, poznat po svojim dobrim vezama u obavještajnim strukturama, zahvaljujući vlasniku Fahrudinu Radončiću, koji je i sam bio ministar državne sigurnosti.
Do sada se, što službeno što neslužbeno, najčešće navodila brojka o 200, a dosta rjeđe maksimalno 300 Bošnjaka koji su završili na strani zloglasne “Islamske države”.
Prema pisanju Avaza, takva razlika u brojkama leži u činjenici da institucije u BiH uopće nisu računale na one koji su u Siriju i Irak otišli iz drugih država Europe i svijeta. Pri tome se misli na bošnjačku dijasporu, koja je postala znatno brojnija nakon posljednjeg rata.
– Vlast u susjednoj državi očigledno nije računala na stotine onih koji su iz Austrije, Belgije, Švedske, Švicarske i drugih europskih zemalja otišli u Siriju, a imaju državljanstvo BiH. Oni se tretiraju kao državljani BiH, što su utvrdile i strane agencije, i zbog toga moraju biti izručeni BiH, bez obzira na to odakle su otišli na sirijsko ratište – piše sarajevski dnevni list.
Posebno pitanje su žene i djeca bosansko-hercegovačkih državljana. I oni se broje u stotinama, ali je pri tome nepoznanica koliko je dodatno sklopljeno brakova i rođeno njihovih potomaka na području koje je godinama kontrolirao ISIL.
Mnogi od njih su trenutačno u izbjegličkim logorima, koje na sirijsko-turskoj granici drže kurdske snage, i ne mogu nikamo jer nemaju nikakve dokumente niti su im vlasti matičnih zemalja čiji su državljani ponudile konzularnu pomoć.
BiH se još u veljači ove godine odazvala pozivu SAD-a da primi svoje zarobljene državljane iz Sirije i Iraka. Prvi je problem, međutim, što tijela vlasti tih zemalja jako sporo rade na utvrđivanju njihova identiteta i uloge koju su imali u Islamskoj državi i eventualnim ratnim zločinima.
Drugi je, pak, što nikada u BiH nije do kraja profunkcioniralo međuresorno tijelo zaduženo za ova pitanja, jer se tri najjače nacionalne stranke i pobjednice prošlih izbora već skoro godinu dana ne mogu dogovoriti o uspostavi nove vlasti.
Do tada je na njegovu čelu kontroverzni SDS-ov ministar državne sigurnosti Dragan Mektić, koji se u kolovozu zalagao da se bivše ISIL-ovce smjesti u Salakovcu, mjestu poviše Mostara. Tamo je izgrađen centar za prihvat migranata, ali su se pobunili Hrvati i njihovi predstavnici u tijelima vlasti i rekli da takvo što ne dolazi u obzir.
Do sada je u BiH, i to u travnju ove godine, izručen samo Ibro Ćufurović iz Velike Kladuše. Pod imenom Abu Kasim al-Bosni borio se na nizu ratišta i bio je pripadnik postrojbi ‘Al Aksa’. Trenutačno se nalazi u zeničkom zatvoru i protiv njega je na snazi optužnica za terorizam. Zajedno s Ćufurovićem u kampu Roj bio je zatočen i Abdulah Čurt, ali, iako se službeno najavljivalo, do njegova izručenja iz Sirije još nije došlo.
Dio iste grupe su i Senad Kupusović, Enes Borovac, Albin Sinanović, Nedim Mujčinović, Edin Muftić, Ajdin Blažević, Muhamed Hasić, Alija Keserović, Edvin Babić, Begzad Sarač, Salem Hasić, i Emir Ališić iz maglajskog sela Ošve te njegov 19-godišnji posinak Hamza Labidi.