Buško jezero, kao objekt, vlasništvo je HEP-a na teritoriju BiH, od potapanja polja 1974. godine, pa sve do 1998. kada je potopljeno zemljište i pravno postalo vlasništvo Republike Hrvatske, a zašto je to tako, pitanje je za HDZ HBŽ.
Kratka kronologija događanja oko nastanka jezera
Godine 1968. po dogovoru tadašnjih republika, Hrvatske i BiH, odlučeno je da se priđe zatvaranju Buškog Blata – polja i stvaranju jezera, čija će se voda koristiti za rad HE Orlovac.
U vrijeme eksproprijacije polja održavali su se brojni sastanci sa građanima, na kojima se javno raspravljalo po svim pitanjima: o klasi zemljišta, o cijeni četvornog metra, o pravičnoj isplati, o izgradnji novog naselja u Prisoju… pa između ostalog raspravljalo se i o vlasništvu potopljenog zemljišta.
Iako su obećanja bila bajna, u stvarnosti je nešto sasvim drugo. Primjera radi, Prisoje -centar, koje je u cijelosti potopljeno i izmješteno pod imenom Novo naselje, nije dobilo uporabnu dozvolu ni do danas niti je bilo primopredaje tih objekata, što govori o tome što se i kako se radilo.
I da nije žalosno, bilo bi smiješno, interese Općine Tomislavgrad zastupao je Jozo Braovac, a interese općine Livno, Jakov Marinčić, koji su se na početku eksproprijacije preselili u Split, dobivši i posao i stan od HEP-a, a trebali su štitili interese svojih općina! Jadna je bila njihova zaštita, u čemu vidim i njihovu odgovornost oko današnjih događanja u svezi i oko Buškog jezera.
Osobno sam 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća išao u HEP – Split, povodom neriješenih pitanja i uvijek je zaključak bio: dogovorite se vi u općini mi ćemo sve prihvatiti i iz poštovati. HEP je tada je prihvaćao naše argumente da su Prisoje i naselja oko jezera puno izgubila i trebalo ih je obešteti pravednijim trošenjem naknade u cilju održivog razvoja Buško-blatskog kraja, ali nažalost toga nije bilo.
U svezi s navedenim, 1976. godine održan je zajednički sastanak u općini na kojem su sudjelovali: predstavnici vlasti, politike i svi direktori tadašnjih poduzeća, (bio sam na tom sastanku kao član Predsjedništva Skupštine Općine Duvno). Na tom sastanku potpisan je „Samoupravni sporazum“ o trošenju sredstava naknade u omjeru (70:30), što znači 70% naknade moralo se ulagati u razvoj naselja oko jezera, a 30% su bila proračunska sredstva općine.
Na tom sastanku HEP se obvezao da će obustaviti nenamjensko trošenje hidro akumulacije, što se nije dogodilo i od tada je pošlo sve naopako, sredstva su se koristila za sve drugo samo nisu za ono zašto su namijenjena. Ponavljam, sredstva hidro akumulacije koja je HEP uplaćivala općinama bila su: strogo namjenska, izvanproračunska i ono što je najvažnije razvojna. Krediti, od tih sredstava bili su beskamatni i mogli su ih dobiti samo one firme odnosno tadašnja poduzeća koja su imali razvojne programe na obali jezera.
Dakle, što je uradila vlast bivšeg sustava? NIŠTA! Što je uradila nova vlast? NIŠTA! Pa tko je onda tu kriv, pitam se? Naravno, tko bi bio drugi kriv doli loša općinska politika, koja nije zaštitila svoje građane – žitelje i HEP-a koja nije uradila ono što je trebala i morala uraditi.
Obnovljena sporenja oko elektroenergetske eksploatacije vodnih zaliha Buškog jezera između: HEP-a i zajednica lokalne uprave Tomislavgrada i Livna, uključujući više ekonomskih, ekoloških i političkih aspekata zaglavljenih u trokutu sa Zagrebom i Sarajevom.
Sporenja su obnovljena povodom pokretanja Inicijative o dopuni Zakona o izdvajanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacijskog objekta Buško jezero.
A što je tu sporno?
1. Sporna je visina naknade koju HEP plaća za korištenje vodnog potencijala Buškog jezera, općinama Tomislavgrad i Livno
2. Sporno je pitanje vlasništva potopljenog zemljišta i
3. Do sada se naknada plaćala samo po osnovu proizvedenog kilovat sata električne energije, a po novom uvodi se još plaćanje naknade po hektaru potopljene površine.
Dana, 22.lipnja na sjednici Općinskog vijeća Tomislavgrad usvojena je “Inicijativa o dopuni Zakona o izdvajanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacijskoga objekta, koju su inicirali zastupnici u zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Petar Galić i Ante Baković“.
Dana, 27. rujna Zastupnički dom Parlamenta F BiH usvojio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o izdvajanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacijskih objekata i time je učinjen prvi korak u donošenju Zakona.
Prema tome, ukoliko Dom naroda Federalnog parlamenta (a sjednica se očekuje do kraja godine) potvrdi Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda ostvarenog korištenjem hidro akumulacijskih objekata Tomislavgrad i Livno će ubuduće dobivati umjesto dosadašnjih 3,5 milijuna 8,5 milijuna KM.
Druga strana, HEP se već ranije pisanim očitovanjem obratio Parlamentu F BiH i doveo u pitanje legalnost i ekonomsku logiku izglasanih izmjena Zakona. HEP-ova priča: Dovodi se u pitanje rentabilnost HE Orlovac i mogućnost realizacije potrebnih investicija za nastavak eksploatacije elektrane, napisali su iz HEP proizvodnje.
U međuvremenu, EP HZ HB uputila je pismo resornom ministru i Parlamentu F BiH i time se stavila u funkciju odvjetnika (svoje starije sestre) HEP-a, čega se s pravom pokretači Inicijative pribojavaju da ona ne utječe na drukčiju odluku Dom naroda Parlamenta F BiH.
Za razliku od proteklih godina kada je ovo pitanje u nekoliko navrata potencirala bošnjačka politika, kao jedno od neriješenih točaka u odnosima između Zagreba i Sarajeva, ovog puta to pitanje pokrenuli su hrvatski dužnosnici iz Tomislavgrada: Petar Galić i Ante Baković, dojučerašnji članovi HDZ-a, a rješenje je došlo s raskolom u HDZ-u BiH.
Inicijativa je pomno i s jasnim ciljem isplanirana, sve se zna samo se javno ne priča. Zna se i zašto će se pare utrošiti i prije nego što je ostvareno povećanje.
Filmski rečeno, zna se od koga je potekla ideja, tko je redatelj, tko je napisao scenarij, tko su izvođači (glumci), tko su statisti i dakako određen je i (tajming) vrijeme kada treba krenuti sa inicijativom…
U stvari, ništa neobično i meni nepoznato: Buško jezero je aktualno samo u predizbornoj godini u Hrvatskoj i izbornoj godini u BiH. Gospoda je promijenila stranački dres i uvjerljivo dobila lokalne izbore, zatim je poslije dugih nagađanja i pogađanja, pregovora i dogovora uzela i županiju i tu nema namjeru stati. Na redu su nadolazeći parlamentarni izbori koji se moraju dobiti, u protivnom „džaba smo krečili“, kako reče predsjednik Vlade HBŽ Večernjem listu. Prema tome, kako bi bili sigurni i da ne bi badava krečili treba puno više para, a gdje bi ih drugo pronašli nego u provjerenom zlatnom rudniku – Općinskom proračunu, gdje se nalaze i sredstva hidro akumulacije od Buškog jezera.
Dakle, u ovim previranjima i natezanjima rješavanja odnosa između HEP-a i zajednica lokalne uprave Tomislavgrada i Livna svega ima samo nema onih i nije ih nikad ni bilo čija su imanja oduzeta i potopljena.
Hercegovačka domišljatost veli: „Teško Magarcu preko kojeg se konji tuku,“ a magarac u ovom slučaju je Prisoje koje pola stoljeća stoički podnosi udarce, ciljano se zapostavlja i uništava.
Zbog toga sam tužan jer znam što je Prisoje bilo što je danas i što je trebalo biti.
S jedne strane Općina ganja pravdu, a s druge čini veliku nepravdu što je još gore jer nepravda je učinjena prema onima koji su najviše pogođeni potapanjem polja.
Nemam dileme, problem je u nenamjenskom i netransparentnom trošenju sredstava hidro akumulacije što ima za posljedicu održivi razvoj i iseljavanje mladih.
Očekujem da će Dom naroda Parlamentarne skupštine F BiH usvojiti Zakon i time će se stvoriti pretpostavke za pravno rješenje odnosa sa HEP-om. Međutim, ukoliko Dom naroda ne usvoji Zakon, „nije nebo palo na zemlju“ treba ići dalje i rješenje tražiti u razgovoru sa HEP-om: dogovoriti sastanak, sjesti i staviti sve karte na stol i razgovarati – vjerujem da će se dogovor postići na obostrano zadovoljstvo.
Definitivno, saga (priča), oko naknade i trošenja hidro akumulacije se nastavlja!
Jedan sam od onih koji se bori snagom argumenata, ali u isto vrijeme nudim rješenja, želim pomoći i neću odustati dok stvari ne budu krenule pravim smjerom. U tom pravcu koristim ovu prigodu da predložim načelniku Općine, da se sastanemo i razmijenimo mišljenje po tom pitanju koje traje desetljećima. Kad se sastanemo, a nema razloga da se to ne dogodi, bit će to razgovor mladosti i iskustva, na dobrobit Prisoja, Buško-blatskog kraja i cijele Općine.
Božo Drmić
