Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt danas je iskoristio svoje široke ovlasti i nametnuo izmjene izbornog zakona Bosne i Hercegovine reagirajući tako na činjenicu da njeni politički lideri o tome nisu uspjeli sami postići dogovor.

– Objavljujem da namećem izmjene izbornog zakona, kao potporu upravo najavljenom procesu pristupanja BiH članstvu u EU, kazao je Schmidt.

U Sarajevu je i reporter Ilko Barbarić koji se s najnovijim informacijama javio za Dnevnik HTV-a.

– Nakon višegodišnjih uzaludnih pokušaja bosanskohercegovačkih političara da nađu rješenje za jedan od najvažnijih reformskih zakona u Bosni i Hercegovini, izborni zakon, visoki predstavnik Christian Schmidt danas je nastupio tako što je primijenio svoje bonske ovlasti i nametnuo dijelove izbornog zakona koji se tiču tehničke prirode, tj. izbornog integriteta. On je već ranije zapravo najavio ovaj potez krajem prošle godine kada je dao još malo vremena bosanskohercegovačkim političarima da se pokušaju dogovoriti uoči odluke u Bruxellesu prošlog tjedna da Bosna i Hercegovina napokon dobije pregovarački status.

Što se tiče samih tehničkih izmjena izbornog zakona Bosne i Hercegovine, one se ukratko odnose na dio koji se odnosi na biračke odbore čije su predsjednike do sada birale političke stranke, a sada će to birati središnje izborno povjerenstvo. S druge pak strane, na biračkim mjestima se uvode i skeneri i videonadzor kako bi se, kažu, spriječila krađa glasova. S druge strane, nema političkog dijela izmjena izbornog zakona koji se odnosi na člana predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Konkretno, jučer je HDZ BiH predložio svoje izmjene izbornog zakona BiH, međutim, one su odbijene od njihovih koalicijskih partnera sarajevske Trojke, a reagirao je i američki veleposlanik u BiH koji je također rekao da nisu prihvatljive. Koalicijski partneri HDZ-a ovdje u Sarajevu traže prije svega izmjene izbornog zakona kroz ustavne promjene za koje je potrebna dvotrećinska većina ovdje u parlamentu Bosne i Hercegovine, a to za sada nije slučaj.

Od prvih reakcija bilježimo onu iz Republike Srpske koja kaže da je vrijeme da počnu razmišljati o svojem izbornom zakonu o kojem je Milorad Dodik govorio i nešto ranije ukoliko Schmidt krene s nametanjima. Schmidt je popodne rekao da je ovim svojim potezom BiH učinio sposobnom za EU, izvijestio je reporter.

– Sve dolazi od paketa integriteta viđenog u Neumu. Nije riječ o izboru za člana Predsjedništva BiH, ni o ustavnim izbornim promjenama. Radi se o tehničkim unapređenjima kako bi se vratilo povjerenje glasača. To su, uz ostalo, skeniranje glasačkih listića, videonadzor glasanja kako bi se vidjelo tko ima pravo glasa i da su doista glasali samo jednom te biometrijska identifikacija birača. To će biti dobro kao i u ostalim zemljama koje imaju takve mehanizme. Bit će to pilot-projekt. Ta tehnologija neće se koristiti na svim biračkim mjestima, nego na ograničenom broju, rekao je Christian Schmidt.

Izmjene izbornog zakona odnose se na tzv. integritet izbornog procesa, na čemu je ranije inzistirala i Europska komisija, a svode se na bolji nadzor nad identitetom glasača, uvođenje novih tehnologija provjera te utvrđivanja izbornih rezultata, a o svim tim opcijama ranije su pregovarali i predstavnici političkih stranaka.

Tako će se, primjerice, ubuduće skenirati ispunjeni glasački listići, što će onemogućiti njihovo krivotvorenje, a uvode se i nova pravila za vođenje izborne kampanje. Ujedno će biti zabranjeno kandidiranje osobama osuđenim za ratne zločine.

Izmjene se ne odnose na način biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu je do sada inzistirao HDZ BiH.

Izmjene izbornih pravila trebale bi vrijediti već od lokalnih izbora planiranih za listopad, iako ne na svim biračkim mjestima jer to u kratkom roku nije izvedivo.

Schmidt je podsjetio kako su izmjene izbornog zakona među 14 prioriteta definiranih u mišljenju Europske komisije o stanju u BiH iz 2019. pa je izborna reforma sastavi dio europskog puta BiH koji je otvoren nakon odluke Europskog vijeća da odobri otvaranje pristupnih pregovora.

Kazao je kako biračima u BiH kroz nametanje izmjena izbornog zakona ujedno želi poslati poruku ohrabrenja da sudjeluju na izborima jer na njima neće biti nikakve diskriminacije.

– Birači ne mogu čekati 10, 15 godina hoće li doći do dogovora među strankama, kazao je Schmidt.

Istaknuo je kako bi bio sretniji da su se političari u zemlji sami dogovorili o tim izmjenama “jer su domaća rješenja najbolja”, no kaže kako ostaje spreman djelovati sve dok to bude nužno.

Pozicija visokog predstavnika, kako je istaknuo, do tada ostaje, a nestat će onog trenutka kada BiH postane članicom Europske unije, baš kao što će nastaviti djelovati i strani suci u Ustavnom sudu BiH.

– Sada stvaramo ugovor s građanima-biračima, a moja je dužnost pomoći uspostaviti demokratski okvir, zaključio je Schmidt.

– O tome se razgovara od 2010. i ne znam ni koliko je do sada bilo različitih prijedloga, kazao je Schmidt pojašnjavajući kako je stoga odlučio da sam obavi ono što je trebalo biti urađeno prije nekoliko godina.

HRT