Početak svijeta boljega. U ovaj dan se začinje
jer život poče Djevica Božanske Riječi Rodilja, jutros moli sv. Crkva.
„Raduj se, milosti puna! Gospodin je s tobom!” piše sv. Luka. Onaj tko je s Gospodinom Bogom, taj donosi bolji svijet. A taj bolji svijet je najavljen nakon pada prvih ljudi. Ljudi su zavedeni sotonom u slici zmije. Bog proklinje sotonu i najavljuje veliku borbu između roda ljudskoga i napastovanja đavolskoga: „Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojega i roda njezina; on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu” donosi knjiga Postanka. Po prvoj ženi Evi dolazi nevjerstvo prema Bogu ili istočni grijeh. Po drugoj ženi, koja je puna milosti i bez grijeha, po Mariji dolazi početak boljega svijeta. A sv. Anzelmo napisa: „Ženo, puna i prepuna milosti! Od preobilja tvoje punine zaliveno, sve je stvorenje živnulo. Djevice blagoslovljena i preblagoslovljena, tvojim blagoslovom blagoslovljena je sva priroda: nju, svoje stvorenje, blagoslovi Stvoritelj, da ona, stvorenje, blagoslivlja svoga Stvoritelja”.
Iako se ne može sve razumski protumačiti, ali svi imamo iskustvo posljedica istočnoga grijeha. Zmijina škola je ostavila velikoga traga u ljudima. Ovaj svijet se može mijenjati ako svatko preuzme odgovornost za svoja djela i svoj život. Žena koja je preuzela odgovornost i prihvatila Božju volju je Marija iz Nazareta. Bila je spremna i dala odgovor, zapisa sv. Luka: „Neka mi bude po riječi tvojoj!”. Mogla je to učiniti jer je bila ‘puna milosti’ i bez ikakva grijeha. Danas se slavi njezin početak na zemlji bez grijeha i to od samoga začeća.
Božjom milošću nošena donese nam Spasitelja. Jedino je „milosti puna” mogla biti Majka Sina Božjega. Tu Majku je dao nebeski Otac. A kakva je bila ta majka govori grčka riječ keharitomene, a to znači: Milosti puna, Bogu najdraža, suncem ogrnuta, posvećena za povijest i za utočište ljudskome rodu.
Ljudsko iskustvo je u posljedicama grijeha. Tko to postoji da nikad nije krivo rekao, krivo postupio, krivo mislio? Tko je taj da nije griješio? Ima li ga na zemlji da se nije uznojio ili da nije bol osjetio? Ili tko se to rodio, a da neće umrijeti? Naše nam iskustvo govori da treba tražiti rješenje za grijeh i smrt. Tko može grijeh oprostiti? Tko može smrt pobijediti? Jedan jedini je grijehe opraštao i smrt pobijedio, a to je Sin Božji, Isus Krist.
Po Božanskom milosrđu se odvija tijek povijesti ljudskoga roda i cijeloga svemira. Cijelu povijest se može podijeliti:
1. od Adama do Krista i 2. od Krista do sudnjega dana.
Od Adama do Krista čovjek krši savez s Bogom i vapi za povratkom u život s Bogom. Uvidio je čovjek svoju bijedu i golotinju pred Bogom, te odgovori Bogu,: „Čuo sam tvoj korak po vrtu; pobojah se jer sam gol, pa se sakrih”, donosi knjiga Postanka, te nastavlja: „Zato ga Jahve, Bog istjera iz vrta edenskoga da obrađuje zemlju iz koje je i uzet”. Čovjek ne može spasiti sam sebe. Ne može se osloboditi istočnoga grijeha svojim silama. A svi se rađaju opterećeni istočnim grijehom. Sveti Pavao piše Rimljanima: „Svi su sagriješili i lišeni su Božje slave – i svi su opravdani darom njegove milosti, otkupljenjem u Kristu Isusu” i nastavlja: „Dakle, kao što je prekršajem jednoga osuda došla na sve ljude, tako izvršenjem zapovijedi od jednoga dolazi na sve ljude opravdanje koje se sastoji u životu”.
Duns Scott, veliki srednjovjekovni teolog, će naučavati: „Dolikovalo je, Bog je mogao i učinio.” A sama vjera kršćana kroz tisućljeća je potvrdila da je Gospa bez grijeha začeta, jer je bila majka Spasitelja.
Bezgrješna je istina vjere. Papa Siksto IV. je utemeljio ovu svetkovinu još 1476. godine, a papa Pio IX. je proglasio istinom vjere o Bezgrešnom začeću BDM 8. prosinca 1854.godine za cijelu Crkvu: „Preblažena Djevica Marija u prvom trenutku svoga začeća i po posebnoj milosti i povlastici svemogućega Boga i zaslugama Isusa Krista Spasitelja ljudskoga roda, bila je očuvana od svake ljage istočnoga grijeha.”
Da bi mogla biti majka Spasitelja, blagoslovio ju je Bog, više nego bilo koju drugu stvorenu osobu, svakim duhovnim blagoslovom u nebesima u Kristu. Gdje je Bog, tu ne može biti grijeha. Pet godina kasnije, 1859. to će potvrditi i Gospino ukazanje u Lourdesu: „Ja sam Bezgrješno začeće.” I već preko stoljeće i pol tu Bog dijeli posebne milosti na Marijin zagovor. Stotine bolesnika je ozdravilo, tisuće je mir dobilo i Bogu se povratilo. Vjernici doživljavaju obraćenje i započinju s Bogom novi život po Duhu Božjemu. Hrvatski hodočasnici su 1908. godine darovali Gospi u Lourdesu srce od srebra, zlatom okovano. Jer, Gospa je „utočište grješnika” bila i bit će uvijek za one koji traže Boga i nalaze mir po njezinu zagovoru.
Blagdan Gospina začeća u sred adventskoga vremena, u sredini naše pripreme za Božić. Jasna je poruka da nema Božića bez Gospe. Nema dolaska Mesije bez majke koja je bez grijeha i potpuno Bogu na raspolaganju, kako se moli u večernjoj molitvi Crkve:
Gospe, Ti jedina si prečista sred roda našeg grešnoga.
Vještinu zmije zlobnice odagnaj od nas preblaga!
S tobom Gospe, započinje zora boljega svijeta i otkupljenje čovjeka. S tvojim začećem, Gospe, sviće zora spasenja. Po tvom majčinstvu dolazi Mesija, dolazi nam Božić u Isusu Kristu. Ti si Gospe svojom vjerom razriješila što je Eva nevjerom svezala. Povedi nas svome Sinu, Isusu Kristu da nam grijehe oprosti i početak boljega svijeta da zaživi.
Fra Ante Pranjić P.
