Unutar njemačke vladajuće koalicije rasplamsao se žestok sukob oko budućnosti takozvane „mirovine sa 63 godine“ (Rente mit 63), odnosno modela koji radnicima s posebno dugim stažem omogućuje odlazak u mirovinu bez financijskih odbitaka nakon navršenih 45 godina osiguranja, javlja Fenix-magazin.
Povod novom valu političkih previranja je ideja koja stiže iz redova Unije (CDU/CSU), a prema kojoj bi se u budućnosti za ispunjavanje tog uvjeta priznavale isključivo stvarne godine provedene na radnom mjestu, dok bi se ostala razdoblja brisala ili drastično umanjivala.
Radni staž umjesto godina osiguranja
Čelnica Udruženja malog i srednjeg poduzetništva Unije (Mittelstandsunion), Gitta Connemann (CDU), otvoreno je zatražila promjenu postojećeg sustava:
Argument poslodavaca: Prema njezinim riječima, ključni problem leži u tome što se danas pravo na ranije umirovljenje stječe pukim prikupljanjem „godina doprinosa“, a ne stvarnim radnim angažmanom.
Prijedlog: Predlaže se da se uvjet veže isključivo uz aktivne godine rada, što bi trebao biti kompromis u parlamentarnim pregovorima nakon službenog vladinog prijedloga reforme.
Danas je situacija takva da osiguranici rođeni nakon 1964. godine mogu bez penalizacije u mirovinu sa 65 godina, pod uvjetom da skupe 45 godina staža. No, u tih 45 godina trenutačno se, osim uplata od plaće i obrta, uračunavaju i godine podizanja djece (do njihove desete godine života), razdoblja njege nemoćnih članova obitelji, služenje vojnog ili civilnog roka te razdoblja primanja naknada za bolovanje.
Što predlažu kancelar i socijaldemokrati?
Dok vladino stručno povjerenstvo predlaže potpuno ukidanje ovog modela ranijeg umirovljenja bez odbitaka, stavovi unutar koalicije duboko su podijeljeni:
Kancelar Friedrich Merz (CDU): Više je puta naglasio kako želi dosljednu provedbu preporuka komisije onako kako su stavljene na stol.
Socijaldemokrati (SPD): Glavni tajnik SPD-a Tim Klüssendorf i ministar rada Alexander Schweitzer oštro se protive rezanju stečenih prava, poručujući da mogućnost odlaska u mirovinu nakon 45 godina bez kaznenih odbitaka mora opstati kao izraz elementarnog poštovanja prema cjeloživotnom radu. Iza očuvanja ovog prava stoje i premijeri istočnonjemačkih saveznih zemalja iz redova CDU-a.
Ipak, iz samog vodstva zastupničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu nastoje primiriti situaciju navodeći da prijedlog o priznavanju isključivo 45 godina čistog radnog staža nije službeni stranački stav, no potvrđuju da će se o parametrima umirovljenja voditi detaljna rasprava u parlamentu.
Žestoke reakcije udruga: ‘Socijalni skandal prvog reda’
Mogućnost da se iz izračuna izbace ili smanje razdoblja odgoja djece i skrbi o bolesnima naišla je na oštre osude javnosti i socijalnih organizacija:
Udar na žene: Pascal Reddig, predsjednik Mlade skupine u klubu Unije, upozorio je da bi ovakav prijedlog stvorio još veće nepravde i izravno diskriminirao žene koje su prekidale karijeru zbog obitelji. Slično upozorava i sociologinja Heide Mertens iz Njemačkog vijeća žena (Deutscher Frauenrat), ističući da se time ignorira neprocjenjiv rad i povećava rizik od siromaštva među umirovljenicama.
Sindikati i udruge: Predsjednica vodeće socijalne udruge VdK Verena Bentele nazvala je razmatranje ovakvih rezova „socijalnopolitičkim skandalom prvog reda“.
Odluka o sudbini prijevremenog umirovljenja i konačnom obliku reforme očekuje se tijekom predstojeće parlamentarne procedure u Bundestagu.
