Polazak u vrtić ili školu često znači i češći susret s virusima i drugim uzročnicima infekcija, no temelj zdravog dječjeg imuniteta nisu dodaci prehrani, nego raznovrsna prehrana, dovoljno sna, kretanje i zdrave svakodnevne navike.
Ulazak djeteta u novi kolektiv, posebno vrtić, znači intenzivniji kontakt s drugom djecom, a samim time i s različitim virusima i bakterijama. Zbog toga su tijekom prvih mjeseci češće prehlade, viroze, kašalj i probavne infekcije.
Pedijatrica dr. Venera Zahariev Španiček za Živim.hr ističe da briga o imunosnom sustavu počinje prije svega svakodnevnim životnim navikama, a posebno važnu ulogu ima prehrana.
Za jačanje imuniteta bitna je zdrava i izbalansirana prehrana. Prehrana mora biti raznolika, uravnotežena i sa sezonskim namirnicama, uključujući cjelovite žitarice, sezonsko voće i povrće, mahunarke, lagana mesa i fermentirane mliječne proizvode, uz naglasak na nezasićene masne kiseline i dovoljan unos vode.
Raznovrsna prehrana važnija je od „čarobnog“ pripravka
Cilj uravnotežene prehrane jest djetetu osigurati hranjive tvari potrebne za pravilan rast i razvoj. Istodobno se od najranije dobi stvaraju prehrambene navike koje dijete može zadržati i kasnije u životu.
Pedijatrica savjetuje uključivanje djece u pripremu hrane, posebno kada je riječ o namirnicama koje inače izbjegavaju. S druge strane, preporučuje ograničavanje zaslađenih napitaka, grickalica i hrane bogate dodanim šećerima.
Većini zdrave djece koja se raznovrsno hrane nisu potrebni rutinski multivitaminski pripravci samo zato što počinje škola ili vrtić. Dodaci prehrani mogu imati mjesto kada postoji utvrđen manjak određenog nutrijenta, posebne prehrambene potrebe ili druga medicinska indikacija, a o njihovu korištenju najbolje je razgovarati s izabranim pedijatrom.
Više kretanja i sna, manje vremena pred ekranima
Uz prehranu, važni su redovito kretanje i boravak na otvorenom, dovoljno odmora te stabilno i ugodno obiteljsko okruženje.
Pedijatrica posebno upozorava na pretjerano vrijeme koje djeca provode uz mobitele, videoigre i druge zaslone te preporučuje više igre, društvenih aktivnosti i vremena provedenog na svježem zraku.
Jednako je važan i kvalitetan san. Potrebe za spavanjem razlikuju se ovisno o dobi i od djeteta do djeteta. Mlađa djeca često trebaju dnevni odmor, dok ga stariji vrtićanci i školarci postupno prestaju trebati.
Zašto su djeca u vrtiću tako često bolesna?
Česte infekcije tijekom prvih mjeseci u kolektivu ne moraju automatski značiti da dijete ima „slab imunitet“. U vrtiću su djeca u bliskom kontaktu i susreću se s velikim brojem uzročnika kojima ranije nisu bila izložena.
Zbog toga se mogu pojaviti respiratorne infekcije, poput curenja nosa, upale uha i kašlja, ali i probavne tegobe poput proljeva i povraćanja.
Djeca koja ranije nisu pohađala vrtić mogu se s većim brojem infekcija prvi put susresti tek polaskom u školu. Učestalost bolesti obično se s vremenom smanjuje kako dijete odrasta i njegov se imunosni sustav susreće s različitim uzročnicima.
Higijenske navike smanjuju širenje infekcija
Jednostavne svakodnevne navike mogu znatno pomoći u smanjenju prijenosa zaraznih bolesti. Djecu od malih nogu treba učiti pravilnom pranju ruku, kašljanju i kihanju u lakat te drugim osnovnim higijenskim pravilima.
Važnu ulogu pritom imaju roditelji, ali i odgojitelji i učitelji koji takve navike mogu svakodnevno poticati u vrtiću i školi.
A što je s vitaminima i probioticima?
Roditelji često posežu za vitaminima, probioticima i različitim pripravcima koji se reklamiraju kao sredstva za „jačanje imuniteta“. Međutim, njihovo korištenje ne bi trebalo biti automatsko niti zamijeniti raznovrsnu prehranu, san, tjelesnu aktivnost i redovita cijepljenja.
Određeni dodaci mogu biti korisni u specifičnim situacijama. Primjerice, vitamin D ima važnu ulogu u dječjem razvoju i za pojedine dobne skupine postoje posebne preporuke, dok se probiotici koriste u određenim okolnostima, ali nisu potrebni svakom djetetu.
Prije uvođenja bilo kojeg dodatka prehrani, osobito kod male djece ili djece s kroničnim bolestima, preporučljivo je posavjetovati se s pedijatrom.
Važna je i psihološka priprema
Polazak u vrtić ili školu nije samo zdravstvena nego i velika emocionalna promjena. Roditelji mogu pomoći tako da o novom okruženju govore pozitivno i bez stvaranja straha.
Djetetu treba objasniti da ga očekuju nova iskustva, igra, učenje i upoznavanje prijatelja. Zastrašivanje školom ili vrtićem može nepotrebno povećati nesigurnost i otpor prema odvajanju.
Kod neke djece prilagodba prolazi brzo, dok drugima treba više vremena. Ako se intenzivan strah, odbijanje odlaska ili druge poteškoće nastave dulje vrijeme, korisno je razgovarati s odgojiteljem, učiteljem ili pedijatrom.
Kada je riječ o očuvanju zdravlja djeteta, nema jednog pripravka koji može zamijeniti dobre svakodnevne navike. Uravnotežena prehrana, dovoljno sna, kretanje, higijena i odgovarajuća zdravstvena skrb ostaju najvažniji temelji.
