Zaklada Virgilije Nevjestić, utemeljena s ciljem zaštite, očuvanja, istraživanja i prezentiranja bogate ostavštine tog hrvatskog i europskog umjetnika, slikara, grafičara i pjesnika, predstavljena je u petak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

Osnivači zaklade, obitelj Nevistić i njezina upraviteljica Vesna Jurić Bulatović, žele potaknuti otvaranje multimedijskog muzejskog-galerijskog prostora (MMC “Kuća Virgil“) s izmjenjivim postavom njegovih radova, kao i oglednu muzejsku rekonstrukciju pariškog ateljea.

Također, namjera im je istražiti, valorizirati i publicirati umjetnikov opus i široj javnosti, putem izložbi, predavanja, radionica, kroz suradnju s ALU i drugim kulturnim institucijama u Hrvatskoj, BiH, njegovom rodnom Tomislavgradu, te Francuskoj.

Inicijativu je na konferenciji za novinare podržao i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je rekao da na poseban način osjeća bliskost s tim umjetničkim djelima jer i sam potječe iz rodnog kraja umjetnika koji mu je bio trajni motiv i inspiracija.

Rekao je da je sretan što će putem zaklade šira javnost, a osobito mladi, imati priliku upoznati se s raskoši njegovog talenta koji je zahvaljujući njegovoj upornosti i ustrajnosti najprije zasjao u Parizu.

Predsjednica zaklade Vesna Jurić Bulatović ističe da je riječ o izrazito obimnoj građi, tisućama grafičkih listova, dnevničkih zapisa te bogatoj knjižnici, ateljeu.

Izrazila je nadu da će Hrvatska i Grad Zagreb pronaći dom za njegovu ostavštinu, podsjetivši da ju je zagrebačka publika imala priliku prvi put pogledati 2014. u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, na izložbi “Dnevnici snoviđenja”.

Sačuvan je najveći dio opusa Virgilija Nevjestića, s djelima koja su ga svrstala među najvažnije grafičare 20. stoljeća. To su više tisuća grafičkih listova, matrica s kojih su otisnute, alati za graviranje i preša na kojoj je sam otiskivao grafike, ulja, pasteli.

Ne manje važni su i njegovi dnevnici u koje je svakodnevno bilježio impresije o suvremenicima, umjetnosti, ljubavi, životu, desetci blokova sa skicama i crtežima, neobjavljene zbirke poezije, bibliofilska izdanja grafičkih mapa, bogata dokumentacija, fotografije, očuvani predmeti njegovog ateljea.

Vlatko Marić, predsjednik AMCA (Almae Matris Croaticae Alumni) Pariz i umjetnikov prijatelj, rekao je da Nevjestića svi spominju kao grafičara, slikara i pjesnika, no zaboravljaju da je on bio učitelj umjetnosti koji su prošli kroz njegovu akademiju i kojima je često bio rame koje su se mogli osloniti.

“Bio je i restaurator koji je vraćao izgled umjetničkim djelima, učio je i druge to raditi, ali i kroničar svog vremena jer je ozbiljno vodio dnevnike u koje je pisao o događajima i ljudima koje je susretao, često ih i ilustrirajući”, dodao je.

Marić kaže kako je Nevjestić živio za umjetnost, a njegova djela odražavaju i njegov karakter čovjeka koji drži do svog dostojanstva, osjećaja za pravdu.

Virgilije Nevistić (Kolo, Tomislavgrad, 1935. – Pariz, 2009.) nakon završene Akademije likovnih umjetnosti  u Zagrebu 1963. godine otišao je u Pariz koji mu je osigurao atelje na  Boulevardu Saint Jacques 28.

Njegovo je ime postalo nezaobilazno u francuskim umjetničkim krugovima sedamdesetih i u prvoj polovici osamdesetih godina. Bio je član prestižnih francuskih udruženja grafičara, osnivač pariške L’academie Virgile gdje je predavao grafiku. Predavao je i na Francuskom institutu za restauraciju umjetničkih djela.

Tijekom četrdeset godina ostvario je bogatu karijeru punu nagrada, imao izložbe u najprestižnijim europskim i svjetskim kulturnim središtima i institucijama, muzejima i galerijama.

Osnivanje Zaklade VN prvi je korak u reafirmiranju autorovog opusa koji bi trebao rezultirati MMC “Kućom Virgil” u  Zagrebu  s izmjenjivim  Stalnim postavom radova Virgilija Nevjestića iz njegove ostavštine, a gdje  će se upriličiti razna događanja, gostovati drugi umjetnici i institucije, književne i koncertne večeri, edukativne radionice.

Hina

Foto: Pixsell/MVEPTwitter