U zaklonici vrletnih divova, planina Čvrsnice i Vrana, smjestio se mali biser sjeverne Hercegovine, a po svojim posebnostima, i Europe – jezero Blidinje. Zbog svojih specifičnosti, ljepote reljefa, bogatstva biljnog i životinjskog svijeta, Blidinje i njegova okolina proglašeni su Parkom prirode. Park prirode Blidinje ima niz svojih specifičnosti, jedno je od najljepših područja Bosne i Hercegovine, utočište raznim endemskim vrstama koje su izabrale baš ovo hladno, krško područje da se tu nastane.

Piše: Mia Bagarić, Hrvatski Medijski Servis

Federalno ministarstvo okoliša i turizma nedavno je izradilo radni tekst Zakona prema kojem bi se Blidinje proglasilo Nacionalnim parkom.

Federalno ministarstvo izradilo prednacrt Zakona o NP Blidinje

Naime, kako je HMS-u, pojašnjeno, Zakonom o zaštiti prirode FBiH definirano je da se zaštićene prirodne vrijednosti, koje se nalaze na području dvije ili više županije proglašavaju  zakonom koji donosi Parlament FBiH uz suglasnost zakonodavnih tijela županija i općina. Također, naglašavaju, potrebno je izvršiti reviziju svih zaštićenih područja uspostavljenih prije 2003. godine u cilju utvrđivanja kategorije zaštite prema kategorizaciji zaštićenih područja od strane Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).

– S obzirom da je područje Blidinja s okolnim planinskim masivima Čvrsnice i Čabulje iznimno značajno prirodno područje bogato rijetkim, ugroženim i endemičnim vrstama i raznolikim staništima, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je u skladu sa svojim nadležnostima i obvezama koje proizlaze iz navedenog zakona, pokrenulo aktivnosti na izradi Stručnog obrazloženja i prednacrta, odnosno radne verzije Zakona o proglašenju Blidinja nacionalnim parkom, kazala je za Hrvatski Medijski Servis Zineta Mujaković, biolog i šefica odsjeka za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federalnog ministarstva okoliša.

No, promicanje ovog Parka prirode u Nacionalni park nosi sa sobom mnoge promjene koje, čini se, još nisu naišle na odobravanje stanovnika ovog kraja i općina kojima Blidinje administrativno pripada – Posušja, Tomislavgrada, Jablanice, Rame te grada Mostara.

Javna rasprava u Posušju

U Posušju je nedavno održan sastanak o inicijativi proglašenja Blidinja nacionalnim parkom  kojem su nazočili predstavnici Općine Posušje i Federalnog Ministarstva okoliša i turizma, kao i predstavnici ostalih općina kojima Blidinje teritorijalno pripada.

U raspravi je, uz ostale sudjelovao i Tomislav Zelenika, jedan od tek dvadeset i dvoje stalnih stanovnika ovog područja koje se prostire na 358 km kvadratnih. Na upit što misli prijedlogu Federalnog ministarstva okoliša i turizma da se Blidinje proglasi nacionalnim parkom Zelenika kaže kako je taj prijedlog “još u povojima”.

„Stvar je još u povojima, još nije sigurno hoće li taj Nacionalni park uopće zaživjeti, hoće li se Park kao takav ugasiti ili će se naći neko deseto rješenje. Njihov je trenutni plan da park ostane u granicama u kakvim je, a da se digne na tu neku višu razinu, kaže Zelenika za HMS

On smatra da nacrt Zakona koji su predstavnici Federalnog ministarstva predstavili na sastanku u Posušju ima manjkavosti, no naglašava kako su izloženi nacrti i planovi o izgledu, zoniranju parka i ostalim uvjetima unutar njega starijeg datuma te da su i predstavnici ministarstva svjesni i suglasni da će se neke točke Zakona morati izmijeniti.

Zelenika kao manjkavosti navodi dvije točke zakona, prva se odnosi na nadzorničku službu, odnosno nadzornike parka.

Zelenika: Nadzornici bez ovlasti, prekršitelje bi sankcionirali inspektori iz Sarajeva

„Oni praktički prema ovom zakonu nemaju apsolutno nikakve ovlasti, jedinu mogućnost sankcioniranja prekršitelja ovog Zakona na prostoru parka ima inspekcija Ministarstva iz Sarajeva, pojašnjava sugovornik HMS-a. Što bi, dodaje, značilo da ako osoba koja obavlja funkciju nadzornika uhvati nekoga u prekršajnom djelu, nema ovlast izdati mu prekršajni nalog ili sankcionirati prekršitelja, nadzornik prema ovom Zakonu mora čekati inspekciju iz Ministarstva, ili eventualno policiju, da se utvrdi prekršaj.

– Ta točka zakona je po meni jedna od spornijih, ovlast nadzorničke službe bi trebala biti povećana jer bi nadzornici parka radili puno veći obujam posla od nekog šumara ili lovočuvara, s tim da prema ovoj točki obje ove funkcije imaju veće ovlasti od nadzornika. Puno lakše je vladati Parkom ako ljudi na terenu mogu izravno sankcionirati prekršitelja, kaže Zelenika.

Kao drugi nedostatak Zakona Zelenika navodi točku o zoniranju parka, odnosno o stupnju zaštite određenih dijelova – zona parka, što po njemu nije urađeno ispravno i logično jer se neki dijelovi parka, koji su dragocjeniji po populaciji divljači ili biljaka, trenutno nalaze u manjoj zoni zaštite, na njima su dozvoljene aktivnosti poput gradnje objekata, branja ljekovitog bilja, poljoprivredne djelatnosti i slično. A dok su nasuprot tome neki dijelovi u crvenoj, najvišoj zoni zaštite, za čime po njemu nema potrebe.

– Po meni je zoniranje konfuzno, nedorečeno i meni osobno izgleda da mu nije dovoljno pristupljeno s znanstvene strane, mišljenja je sugovornik HMS-a.

Općina Tomislavgrad nezadovoljna prednacrtom zakona

Prednacrtom zakona nezadovoljni su i predstavnici općine Tomislavgrad. Naime, na sjednici Općinskog vijeća na kojoj je se raspravljalo o prednacrtu Zakona o Nacionalnom parku Blidinje donesen je zaključak da dostavljeni prednacrt Zakona nije od interesa za Općinu Tomislavgrad, jer je štur, nepotpun i površan. U zaključku, između ostalog, stoji da se prednacrtom Zakona izravno ukidaju nadležnosti općine Tomislavgrad propisane Zakonom o načelima lokalne samouprave, poput utvrđivanja i provođenja politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline, upravljanja i raspolaganja imovinom jedinice lokalne samouprave te upravljanja prirodnim resursima.

Kategorički se protive proglašenju nacionalnog parka na području planine Vran, gdje postoji interes općine za gospodarsko iskorištavanje šume kao prirodnog bogatstva.

„U suradnji s šumskogospodarskim društvom „Hecegbosanske šume“ d.o.o. Kupres, potrebno je definirati granice nacionalnog parka, da se ne ugrozi gospodarenje šumom, jedan je od zaključaka Općinskog vijeća Tomislavgrada

Općina Tomislavgrad se zalaže za donošenje novog zakonskog okvira unutar kojeg je potrebno zadržati mogućnost Općine da raspolaže građevinskim zemljištem za izgradnju gospodarskih, turističkih i vikend objekata, kao i zadržati mogućnost gradnje takvih objekata, te očuvati mogućnost iskorištavanja područja za poljoprivrednu proizvodnju.

Begić: Nećemo dopustiti rješenja koja nisu u interesu žitelja Posušja

Zamolbu za komentar o navedenom prednacrtu Zakona, zatražili smo i od načelnika općine Posušje, Ante Begića.

– Mi na taj nacrt gledamo s pozicije žitelja Blidinja, a i cijele općine kao jedinice lokalne samouprave. Interes građana je da bilo koje zakonsko rješenje poboljša život na tom području. Što se tiče općina koje obuhvaćaju predložene granice budućeg Parka, interes je da zadrže sve svoje ingerencije koje im po Ustavnim odredbama i zakonima o lokalnoj samoupravi pripadaju, naveo je posuški načelnik u pisanom odgovoru HMS-u. Pojasnio je kako to podrazumijeva; donošenje detaljnih prostorno planskih dokumenata, pravo na određivanje te upravljanje građevinskim zemljištem kako je to i propisano postojećim zakonima te izdavanje dozvola na prostoru određenom prostorno planskim dokumentima. Zatim omogućavanje građanima poboljšanje uvjeta za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te posebno osiguravanje uvjeta za razvoj lokalnog turizma.

“Što se tiče suradnje općina i Federalnog ministarstva okoliša, ni jedni ni drugi ne donose zakon, već su samo važne karike u procesu njegovog usvajanja. Smatramo da je manje bitno koliko će trajati proces usuglašavanja, od činjenice da se za navedeno područje usvoji kvalitetno rješenje. Što se općine Posušje tiče samo ću ponoviti što sam rekao na javnoj raspravi, a to je da nećemo dopustiti rješenja koja nisu u interesu građana općine Posušje, kazao je načelnik Posušja Ante Begić za HMS

Pored općina Tomislavgrad i Posušje, HMS je upit o navedenom prednacrtu Zakona i mišljenju o proglašenju Nacionalog parka Blidinje, poslao i predstavnicima općine Jablanica, no odgovor nismo dobili.

Na Blidinju obitava 250 endemskih vrsta

„Inicijativa o proglašenju Parka prirode Blidinje Nacionalnim je u razmatranju već duži niz godina, zbog zaštite više od 250 endemskih, subendemskih i reliktnih vrsta,  uz sve ostale vrste flore i faune koje nisu endemi a koje obitavaju na ovom području, podsjeća Tomislav Zelenika.

Usporedbe radi navodi primjer Austrije u kojoj se Nacionalnim Parkom proglašava prostor na kojem obitava tek desetak životinjskih vrsta.

Problem bespravne gradnje

Što se tiče trenutne situacije u Parku prirode Blidinje Zelenika je mišljenja da postoje pozitivne stvari, ali i dosta manjkavosti na kojima se mora poraditi, kao što je, prvenstveno, bespravna gradnja i zagađivanje dragocjenog okoliša koje utječe na stanovnike, ne samo Blidinja, nego i velikog dijela naše zemlje.

„Prostor Blidinja je naše najviše polje u kršu i sve slivne vode koje dotiču u naše rijeke, Lišticu, Trebižat, Neretvu, dolaze upravo s ovog područja. Ako se Blidinje u tolikoj mjeri naruši imat ćemo ekološki problem velikih razmjera, upozorava Zelenika.

Iz Federalnog ministarstva okoliša kažu, pak, kako je trenutno stanje u Parku prirode Blidinje “pravi pokazatelj kako se svih pet lokalnih zajednica koje mu gravitiraju brinu o Parku prirode Blidinje.

Prema mišljenju Zelenike razloga za zabrinutost nema. Kaže kako je euforija nastala jer pojedini mediji izvještavaju da će proglašenjem Nacionalnog Parka biti zabranjena gradnja na području Blidinja, što nije istina.

„Ljudi se nemaju potrebu bojati da će biti zabranjena poljoprivredna aktivnost i gradnja, na nekim dijelovima hoće, a na tim dijelovima se svakako ne odvija bilo kakva poljoprivredna djelatnost tako da se ne trebaju bojati. Ono čega se svi trebamo bojati je totalno narušavanje ovog prostora – s ekološke, vizualne, estetičke i svake druge strane, kaže sugovornik HMS-a.

HMS