Nedostatak radne snage u Bosni i Hercegovini gorući je problem s kojim se suočavaju naši gospodarstvenici. Iako se na evidencijama službi za zapošljavanje nalazi i nekoliko stotina tisuća nezaposlenih, poslodavci sve teže dolaze do radnika, piše Večernji list BiH.

Gotovo da nema ozbiljnijeg poslodavca u BiH koji ne vapi za kvalificiranom radnom snagom. Jedan od načina barem djelomičnog rješenja tog problema poslodavci vide u uvozu radne snage.

Rad na gradilištu ili u tvornici

Zbog takve situacije domaći poslodavci odlučuju se radnu snagu potražiti u zemljama poput Turske, Bangladeša, Sirije, Nepala… Strani radnici iz dalekih zemalja su, nakon Bosne, počeli stizati i u Hercegovinu. Naime, tvrtka Bujice iz Konjica angažirala je 12 radnika i jednog kuhara iz Nepala za rad na gradilištu odnosno u restoranu.

– Trenutačno imamo gradilište u Radešinama te, s obzirom na to da nismo mogli ispoštovati ugovoreno, morali smo angažirati ljude izvan BiH jer u Konjicu, pa i dalje, nema dovoljno stručnog građevinskog kadra koji bi mogao obaviti ugovorene radove. Bili smo prinuđeni uvesti radnike iz Nepala te je cijeli taj proces trajao pet, šest mjeseci, ali smo uspjeli završiti sve procedure i radnici su počeli svoj radni angažman – kazao je za portal radiokonjic.ba Salih Mustafić, voditelj gradilišta. Ističe kako su s radnicima potpisali ugovor na godinu dana, a ako bude potrebe, postoji mogućnost i njegova produljenja.

– Nije mi bilo teško odlučiti se doći u BiH jer sam, prije dolaska u Konjic, osam godina radio u Kataru i Saudijskoj Arabiji. Zadovoljan sam uvjetima rada i sviđa mi se ovdje – kazao je za portal Grande Gurung, a istog mišljenja je i njegov kolega Damai Kami.

– Zadovoljan sam ovim poslom i sretan sam ovdje – rekao je Kami.

Ljetos su u tvrtku u Prnjavoru stigli radnici iz Bangladeša. U tvornicu namještaja Standard, koja, među ostalim, surađuje i sa švedskim megabrendom IKEA, stiglo je prvih šest radnika iz Bangladeša, a uskoro bi trebala doći i dodatna četvorica radnika. Razlog? Iz Standarda je prošle godine, nakon godišnjih odmora, prema riječima vlasnika Edina Dacića, deset posto zaposlenih iz proizvodnje otišlo put Njemačke i Austrije.

Službene statistike

Dolazak radnika iz inozemstva označava početak nove realnosti u Bosni i Hercegovini. A kako ta realnost izgleda u brojkama za ovu godinu? Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u Bosni i Hercegovini je u prvih šest mjeseci ove godine ukupno izdano 1270 radnih dozvola, i to 461 radna dozvola koje se računaju u kvotu i 809 radnih dozvola izdanih neovisno o utvrđenoj kvoti, što predstavlja povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 274 radne dozvole. U Bosnu i Hercegovinu još uvijek ne dolazi dovoljan broj stranih radnika.

Primjera radi, u 2021. godini poslodavci u Republici Srpskoj izrazili su potrebu za zapošljavanje 15.134 radnika. Usporedbe radi, u 2020. godini traženo je 13.196 radnika, pa se može zaključiti da se potražnja, koja se ogleda kroz prijavu potreba za radnicima, u 2021. godini povećala za 1938 ili za 14,7%.

– Najviše radnih dozvola u prvih šest mjeseci u 2022. godini izdano je u građevinarstvu (331), zatim slijedi trgovina (191), poslovanje nekretninama (137), umjetnost, zabava, rekreacija (106) te 100 dozvola u prerađivačkoj industriji. Po državama je najviše radnih dozvola izdano za državljane Srbije, i to njih 253, slijede državljani Turske (242) i Kine (85) te Kuvajta, Bangladeša, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sirije i Albanije. Tradicionalno najveći broj radnih dozvola izdaje se za djelatnost trgovine. Ova godina je iznimka s povećanjem broja radnih dozvola za građevinarstvo zbog pokretanja određenih infrastrukturnih projekata na koridoru Vc, ali i drugih projekata – napominju iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Večernji.ba