Prošle su 3 godine od haške presude koja je zgrozila hrvatsku javnost i protestnog samoubojstva generala Praljka. U zadnjoj presudi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, šestorica Hrvata – Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Valentin Ćorić, Milivoj Petković, Berislav Pušić i Slobodan Praljak osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora zbog, kako navodi presuda, sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao stvoriti etnički čist hrvatski teritorij u dijelu BiH, a sredstvo za ostvarenje toga cilja bili su zločini nad Muslimanima. Presuda također navodi da su i dužnosnici Republike Hrvatske, predsjednik Tuđman, ministar obrane Šušak i načelnik Glavnog stožera oružanih snaga bili dijelom toga udruženog zločinačkog poduhvata.

“Ova nepravedna presuda, koja nije utemeljena na povijesnim činjenicama, neće pridonijeti pomirenju i smirivanju napetosti na prostoru Bosne i Hercegovine i cijele jugoistočne Europe. Hrvatska i Bosna i Hercegovina bile su žrtve srpske agresije sa zločinačkim ciljem stvaranja velike Srbije. U ratnim događanjima u Bosni i Hercegovini s hrvatske strane nije postojao udruženi zločinački pothvat niti ideja koja bi uključivala postupanja koja nisu u skladu s međunarodnim pravnim poretkom. Treba naglasiti da je Hrvatska najzaslužnija za uspostavu i opstanak Bosne i Hercegovine kao samostalne države.” – priopćila je na dan presude Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Nakon presude preostale su dvije pravne mogućnosti osporavanja presude – revizija i preispitivanje presude. Traženje revizije moguće je ukoliko se otkrije novi dokaz, koji nije bio poznat i do kojega se nije moglo doći u vrijeme izricanja presude, a koji bi, da je bio poznat, promijenio ishod suđenja.

Kod preispitivanja se ne mora podastrijeti novi dokaz, već se radi o utvrđivanju pogrešaka pri zaključivanju koje su mogle dovesti do nepravedne presude.

Što kažu odvjetnici?

Kontaktirali smo odvjetnike petorice osuđenih kako bismo doznali pripremaju li možda zahtjev za revizijom ili preispitivanjem presude te tko je od osuđenih dosada pušten na slobodu.

Na slobodu su dosad pušteni Berislav Pušić i Valentin Ćorić, koji je izašao u siječnju 2019., nakon odslužene dvije trećine kazne, uz vrlo stroge uvjete. Ćorić ne smije medijski istupati, niti kontaktirati sa žrtvama ili svjedocima, ne smije razgovarati o predmetu, posjedovati vatreno oružje dok se ne navrši iznos kazne na koje je osuđen (16 godina). Od sada mu je preostalo još nešto više od 2 godine.

Odvjetnica Brune Stojića, Senka Nožica, rekla je za Narod.hr da je za njega podnesen zahtjev za prijevremenim puštanjem (nakon odslužene dvije trećine kazne).

“Mi smo podnijeli zahtjev 25. kolovoza. Dana 25. rujna je registar obavijestio mog klijenta Brunu Stojića da je zahtjev zaprimljen te je sada zahtjev poslan Tužiteljstvu i pokrenuta je procedura. Ako bude prihvaćen zahtjev, on bi trebao izaći početkom siječnja. Sada čekamo.” – rekla nam je Senka Nožica i dodala:

“Što se tiče preispitivanja presude, obrana Brune Stojića nije podnosila takav zahtjev. Podnijeli smo zahtjev za prijevremeno puštanje i procijenili smo da je to ono što je njegov najveći interes u ovom trenutku.”

Kako je u medijima objavljeno u četvrtak, odvjetnici Milivoja Petkovića, Vesna Alaburić i Davor Lazić, također su zatražili prijevremeno puštanje na slobodu njihovog klijenta. On će uvjete za prijevremno puštanje na slobodu steći u veljači 2021. godine.

„On izražava iskreno kajanje za svoja djela ili propuste koji su doveli ili doprinijeli počinjenju zločina i duboku sućut bošnjačkim žrtvama i njihovim obiteljima”, navela je obrana u podnesku.

Pojasnili su kako Petković sada ima 71 godinu, te da je narušenoga zdravlja. Uz to zbog pandemije koronavirusa članovi njegove obitelji nisu ga mogli posjetiti od ožujka ove godine.

Dodali su kako se planira vratiti i živjeti u Splitu zajedno sa svojom obitelji.

Kontaktirali smo i odvjetnika Jadranka Prlića, Stevena Beckera, koji nam je poručio da još istražuje preostale mogućnosti te nam stoga ne može davati izjave.

narod.hr