Molitva za obitelj pape Ivana Pavla II.
Bože, od kojega nam dolazi svako očinstvo na nebu i na zemlji,
Oče, koji si ljubav i život,
učini da svaka ljudska obitelj na zemlji,
po tvome Sinu rođenom od žene
i po Duhu Svetom,
postane izvorom božanske ljubavi
za uvijek nove naraštaje.
Učini da tvoja milost vodi misli i djela roditelja,
za dobro njihove obitelji
i svih obitelji na svijetu.
Neka mladi naraštaji u obitelji nađu
snažnu potporu za čovječnost
i rast u istini i ljubavi!
Neka ljubav osnažena milošću sakramenta ženidbe,
bude jača od svake nemoći i beznađa,
koje zahvaćaju naše obitelji.
Na kraju Te molimo za zagovor
svete nazaretske obitelji,
da Crkva u svim narodima na zemlji,
može plodonosno ispuniti svoje poslanje u obitelji i po obitelji,
po Kristu našem Gospodinu,
koji je put, istina i život,
u vijeke vjekova.
Amen.
Poljska danas obilježava 100. godišnjicu rođenja Karoly Wojtyle, pape Ivana Pavla Drugog i sveca Katoličke Crkve, čovjeka koji je postao jedna od najutjecajnihih figura druge polovice 20. stoljeća. Svečanosti obilježavanja kulminirat će u Krakovu, gradu u kojem je Wojtila služio kao biskup i nadbiskup skoro dva desetljeća.
U svečanostima obilježavanja 100. obljetnice rođenja utjecajnoga poljskog pape sudjelovat će i papa Franjo, koji će se u osam navečer tim putem obratiti putem televizije. Tijekom jutra papa Franjo celebrirao je misu na grobu pape Ivana Pavla Drugoga u Vatikanu.
Povodom 100. rođendana svetog pape Ivana Pavla II. na stranicama Informativne katoličke agencije (IKA) od jučer, 17. svibnja dostupna je rubrika „Govori Ivana Pavla II. Hrvatima”.
Gotovo 850 govora na jednom mjestu
Nijedan se papa u povijesti do pape Karola Wojtyłe nije Hrvatima obraćao na hrvatskomu jeziku. Tijekom svojega pontifikata Papa iz slavenskoga naroda izrekao je na hrvatskomu jeziku brojne govore i pozdrave. Svi ti govori i poruke čine dragocjenu baštinu koju treba s ljubavlju i zahvalnošću čuvati jer je postala sastavni dio naše hrvatske kršćanske povijesti i kulture. Gotovo 850 govora na jednom mjestu prikupio je isusovac prof. dr. Božidar Nagy koji je šest godina bio urednik hrvatskog programa na Radiju Vatikan.
„Općenito gledajući, svi ovi Papini govori jesu dragocjena dokumentacija zahvaljujući kojoj možemo pratiti dio povijesti hrvatskoga naroda i njegovih veza sa Svetom Stolicom pri kraju drugoga tisućljeća i na ulazu u treće tisućljeće kršćanstva; bit će važan doprinos da se ne zaboravi što su sve Sveta Stolica i papa Wojtyła za vrijeme svojega pontifikata učinili za hrvatski narod i ponovnu uspostavu njegove slobode i neovisnosti nakon devet stoljeća potlačenosti i nesamostalnosti”, istaknuo je dr. Nagy.
Uz govore i pozdrave što ih je usmeno izrekao na hrvatskome jeziku u raznim prigodama: na susretima s hrvatskim hodočasnicima u Rimu, potom za vrijeme svojih posjeta Crkvi u Hrvata te diljem svijeta na svojim apostolskim putovanjima, Ivan Pavao II. upućivao je Hrvatima i pisane poruke za razne prigode i svečana slavlja pojedinim hrvatskim biskupima, biskupijama i crkvenim ustanovama.
Iz govora članovima diplomatskoga zbora na novogodišnjemu susretu – Vatikan, 13. siječnja 1996.
“Bosna i Hercegovina mogla bi imati koristi od sporazuma koji bi trebao – nadamo se – očuvati njezinu cjelovitost, vodeći računa o njezinome etničkom sastavu. A posebno Sarajevo, grad simbol, trebao bi također postati mjesto mira. Osim toga, nije li ono ‘europski Jeruzalem’? Ako je početak Prvoga svjetskog rata vezan uz taj grad, ne treba li njegovo ime napokon postati sinonim za mir, kako bi kulturni, socijalni i vjerski susreti učinili plodnijim međunacionalni suživot. Riječ je o dugotrajnom procesu, koji neće biti bez teškoća. U vezi s tim želio bih istaknuti da trajni mir na Balkanu ne će moći biti stabilan ako ne budu zadovoljeni sljedeći uvjeti: slobodno kretanje ljudi i ideja, slobodan povratak izbjeglica u njihove domove, priprema istinskih demokratskih izbora; i na kraju jedna trajna materijalna i moralna obnova, kojoj su pozvani pridonijeti ne samo međunarodna zajednica nego također Crkva i vjerske zajednice. Ako se čini da je ovaj rat, koji se često označuje kao nepotreban, završen, djelo mira koje treba graditi i učvrstiti pojavljuje se kao veliki izazov ponajprije za Europljane – ali ne samo za njih – kako ravnodušnost i egoizam ne bi doveli do brodoloma cijele Europe, koji bi imao nepredvidljive posljedice.”
HRT/IKA/Tomislavcity
