Osim Pape, on ne poznaje nijednu visoku dužnost bez regularnog kraja službe, tvrdi Christian Schmidt o svojoj novoj ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koju će političar CSU i bivši savezni ministar poljoprivrede preuzeti 1. kolovoza.

Gotovo apsolutistička moć koju međunarodni predstavnik ima u državi zapadnog Balkana sa svojom kompliciranom etničkom i političkom strukturom, barem u teoriji, također podsjeća na Svetog Oca, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Može smijeniti izabrane političare, poništiti zakone i izdavati uredbe. Ured su stvorile Ujedinjeni narodi za nadzor Daytonskog mirovnog sporazuma nakon završetka rata u BiH, u kojem je ubijeno oko 100 000 ljudi između 1992. i 1995. godine.

Tijekom posjeta uredništvu FAZ-a, Schmidt je govorio o “vrlo opsežnim kompetencijama” svog novog položaja sa sjedištem u Sarajevu.

“Odlazim tamo s jasnim očekivanjem da će se pokrenuti razvojni proces koji je zastao”, naglasio je.

To znači da će pristupiti kritičkim pitanjima na posvećen način. Prije svega, to je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

“Podjela teritorije to svakako nije”, jasno kaže budući visoki predstavnik.

Najavljuje da će se odlučno suprotstaviti svim povijesnim narativima koji stavljaju vlastitu etničku skupinu iznad ostalih građana. Uz to, mladima je potrebna perspektiva u vlastitoj zemlji. Trenutno više od 70 posto mladih želi napustiti zemlju”, rekao je Schmidt.

“Ja sam ideja Angele Merkel”, kaže dugogodišnji član Bundestaga iz Srednje Frankonije o tome kako je dobio novu funkciju. Prije nego što je Schmidta 27. svibnja imenovalo Vijeće za provedbu mira (PIC), morao se boriti s protivljenjem Rusije. S druge strane, Washington je više angažiran pod Bidenom.

“Koristi mi činjenica da su se Amerikanci vratili na brod”, kaže Schmidt, prenosi Klix.

Christian Schmidt preuzima novu funkciju s ciljem da je dugoročno sam ukine. Dok se to ne dogodi i dok Bosna i Hercegovina ne dobije realne izglede za pristupanje EU, još je dug put. Kada je EU u pitanju, Schmidt razmišlja pragmatično i kaže: “Moramo razmišljati o srednjim koracima.” Može zamisliti ekonomsko područje jugoistočne Europe.

Ekonomska strategija EU posebno je važna za regiju jer Kina, sa svojim masivnim ekonomskim opredjeljenjem, ima daleko veći strateški pristup od Moskve.