Tema mentalnoga zdravlja sve je češća u našem javnom prostoru i sve više zaokuplja našu pažnju. Svakodnevno smo u prilici, bilo na televiziji, bilo preko interneta, u radijskom eteru ili u tisku sve više susretati, do unazad nekoliko godina, ovu itekako tabuiziranu temu. Smatramo kako je vrijeme demistificirati temu psihološkoga zdravlja i psihološke pomoći i približiti je našim čitateljima.

Iz toga smo razloga razgovarali s Marijom Majić, rođ. Vukadin (1974.), geštalt psihoterapeutom iz Tomislavgrada.

Kako se dogodilo da jedna dugogodišnja novinarka odluči postati psihoterapeut?

Još od srednjoškolskih dana otkrila sam sklonost ka temama mentalnoga zdravlja. Uvijek me je privlačilo promišljanje o onomu što se događa unutar nas: kako postići što skladnije fizičko, emocionalno i mentalno dobro stanje?

Slijedom toga, bila sam zainteresirana za studij psihologije ali sam upisala novinarstvo i otišla u tom pravcu. Nakon završenoga studija novinarstva vraćam se iz Zagreba kući i započinjem raditi u Hrvatskom katoličkom mjesečniku Naša ognjišta na uredničkim poslovima. U Ognjištima sam već više od dvadeset godina.

Uz novinarstvo, moje zanimanje za psihološke teme i mentalno zdravlje sve ove godine nije jenjavalo, čitala sam mnogo knjiga i na svaki drugi način dolazila do znanja s ovoga širokog područja. Godine 2016. prijateljica i rodica, naša Duvanjka, psihologinja Ivana Soldo, i sama geštalt psihoterapeut, dala mi je prvu informaciju o geštalt psihoterapijskomu pravcu. I tako sam krenula na petogodišnju edukaciju.

Edukacija je na razini specijalističkih studija, a mogu je upisati osobe koje su završile fakultet humanističkih znanosti. Studij geštalta završila sam u školi s međunarodnom akreditacijom Psiho-Integrum iz Sarajeva. Škola djeluje punih dvadeset godina, a moja je generacija dvanaesta generacija diplomanata.

Koliko znam, u BiH ima osamdesetak diplomiranih geštalt psihoterapeuta, a s radošću mogu reći da nas sad ima i u Tomislavgradu. Zajedno sa mnom diplomirao je i kolega Krešimir Tabak.

 

 

Što je psihoterapija i komu je namijenjena?

Trebamo razlikovati pojmove: psihijatar, psiholog, psihoterapeut. Za psihoterapiju bismo, između ostaloga, mogli reći da je to suočavanje sa zastojima emocionalne prirode psihološkim putem u kojem stručna osoba pomaže klijentima da postignu svoj puni potencijal ili da se učinkovitije nose sa životnim izazovima. Od psihoterapije imaju koristi i pojedinci koji žele raditi na sebi, otkriti svoje potencijale, nove izvore motivacije, nove uvide o sebi i drugima… Psihoterapija je uglavnom terapija razgovorom, međutim, psihoterapeuti mogu koristiti cijeli raspon metoda, uključujući umjetnost, glazbu, pokret, crtanje, itd.

Ukoliko imate poteškoću koja traje dulje vrijeme, ne uspijevate problem riješiti sami ili uz pomoć obitelji i prijatelja, neprestano brinete i očekujete najgore od situacije, doživjeli ste traumatičan događaj i ne možete prestati razmišljati o njemu, doživjeli ste gubitak bliske osobe, odnosi s drugima su vam napeti i zategnuti… ozbiljno razmislite o tomu da potražite pomoć psihoterapeuta.

Što je geštalt psihoterapija i po čemu se ona razlikuje od ostalih psihoterapijskih pravaca?

Pročitah nedavno da danas u svijetu ima oko četiri stotine različitih psihoterapijskih pravaca. Psihoanaliza je prvi psihoterapijski pravac, a otac joj je svima dobro poznati psihijatar Sigmund Freud. Osnivači geštalt psihoterapijskoga pravca, Fritz i Laura Perls te Paul Goodman, započeli su svoj rad kao psihoanalitičari, te se 40-tih godina prošloga stoljeća odvajaju od psihoanalize i osnivaju vlastiti pravac.

Riječ „gestalt“ u prijevodu na hrvatski označava cjelinu, a ljude se poima kao cjelovite ličnosti sa svim njihovim potrebama, iskustvima, mislima i emocijama. Geštalt je iskustvena terapija, što znači da se uči kroz iskustvo. Traga se za uzrocima problema koji su osobu doveli u stanje smanjene funkcionalnosti, razvezuju se emocionalni čvorovi, ugledavaju se i proživljavaju zastoji.

Geštalt stavlja naglasak na razvoj svjesnosti. Nakon što klijent postane svjesniji sebe i svojih stanja, cilj je da preuzme više odgovornosti za sebe, prihvati posljedice svojega ponašanja te nauči zadovoljavati vlastite potrebe, a da pritom poštuje potrebe drugih.

Također geštalt stavlja naglasak na sada i ovdje, tj. usredotočuje se na sadašnjost te potiče klijenta da bolje razumije što se zapravo događa s njegovim životom ovdje i sada. Također bih izdvojila da je u geštalt psihoterapiji uvijek važnije pitanje kako je nešto od onoga zašto je nešto.

Tko bi i u kojim slučajevima trebao zatražiti pomoć geštalt psihoterapeuta?

Terapija tretira širok spektar, počevši od svakodnevnih poteškoća pa do potrage za smislom života. Kad kažemo „terapija“, prva nam je asocijacija tretiranje bolesti, međutim u geštaltu to i nije baš tako. Primarni cilj geštalt psihoterapije nije liječenje nego održavanje harmoničnoga stanja. Geštalt psihoterapija, dakle, nije ograničena na ljude koji pate od psiholoških, fizičkih ili psihosomatskih poteškoća, nego pomaže i ljudima koji su suočeni s egzistencijalnim problemima poput usamljenosti, gubitka bliske osobe, tjeskobe i anksioznosti, strahova…

Također želim istaknuti i sljedeće: tijekom cijeloga studija geštalta, svi polaznici u isto su vrijeme i studenti i klijenti, a to znači da svih pet godina osim što učite, ujedno i radite na sebi, odnosno kao klijent sudjelujete na psihoterapiji. Teško je zamisliti da možete raditi s ljudima, a da i sami niste prošli rad na sebi. Svaki terapeut ima iskustvo kako je biti i klijent.

Što jedan klijent može očekivati od ovoga psihoterapijskoga pravca?

Osobe koje se odluče krenuti na geštalt psihoterapiju mogu očekivati mnogo podrške i razumijevanja za sva svoja unutarnja stanja, te će u sigurnom psihoterapijskom okruženju zajedno s terapeutom pronalaziti najbolja rješenja za  svoje poteškoće. Dakle, terapeut nikako ne rješava sam probleme svoga klijenta, ne daje klijentu gotova rješenje, već zajedničkom svjesnošću i znanjima dolaze do određenih uvida koje će klijent dalje primjenjivati u životu. Važno je naglasiti kako su potrebni ustrajnost, vježba i vrijeme, jer obrasci koji su nastajali desetljećima ne mogu nestati preko noći.

Jeste li već počeli raditi s klijentima i kako zainteresirani mogu stupiti u kontakt s vama?

Da, već radim s klijentima, a svi koji osjete da bi im geštalt psihoterapija mogla koristiti, mogu se javiti na e – mail: marijavmajic@gmail.com.

Nakon toga upriličit ćemo prvi susret na kojem se uspostavlja dogovor hoćemo li krenuti na psihoterapijsko putovanje.

Naravno, psihoterapija se može odvijati i na daljinu (online) s ljudima koji žive u drugim gradovima i drugim državama, tako da je i ta mogućnost otvorena.

I spomenula bih još nešto vrlo važno. Nije poželjno da psihoterapeutu klijenti budu članovi obitelji, rođaci i prijatelji. Naime, odnos psihoterapeuta i klijenta treba biti potpuno profesionalan, što znači da ne treba miješati privatne i profesionalne odnose. Kad se tako poslože stvari, u prijateljskom ozračju i uzajamnom povjerenju,  psihoterapijsko putovanje može započeti.

Razgovarala: Marija Letica/Tomislavcity