U Tomislavgradu se ovoga rujna održava 12. međunarodna znanstveno-istraživačka ekspedicija “Ponor Kovači – Izvor Ričine 2021”. Organizator ekspedicije je tomislavgradsko Speleološko društvo Mijatovi dvori. Istraživački tim čine vrhunski stručnjaci –  speleolozi, speleoronici, biospeleolozi, arheolozi…

Tijekom prva tri dana u ekspediciji je sudjelovalo 20 znanstvenika s područja BiH, Hrvatske, Slovenije i Srbije, a kako doznajemo, u iduća dva dana pridružite će im se još 30-ak kolega.

Jednu od sekcija ekspedicije danas smo posjetili u Prisoju, na izvoru Ričine.

Najla Baković, mikrobiologinja iz Sinja zajedno s mužem i kćeri već četvrtu godinu dolazi na ovu ekspediciju, gdje se provode kontinuirana istraživanja  ameba, trepetljikaša, odnosno papučica i sličnih životinjskih vrsta.

– Proučavamo bazičnu hranidbenu mrežu koja uopće omogućava preživljavanje prekrasnoga i unikatnoga svijeta životinja u podzemlju. Zahvaljujući tim istraživanjima došli smo do mnogih vrlo bitnih spoznaja, do otkrića nekih novih vrsta koje su prvi put opisane za znanost i još uvijek nas čeka veliki broj vrsta koje tek trebamo opisati. Zapravo, ovo nije kraj istraživanja, ovo je tek početak.

U timu susrećemo i staroga znanca i čestoga istražitelja na ovim našim područjima, biospeleologa Roman Ozimeca.

– Ričina je zanimljiva i s arheološke strane, a nama je primarno zanimljiva u speleološkom i biološkom smislu.

Izvor Ričine je ogromna spilja, završetak je jednoga ogromnog podzemnog spiljskog sustava koji povezuje dva velika krška polja Duvanjsko i Livanjsko. To je hidrološki vrlo aktivan objekt jer tu izvire rijeka Ričina koja puni Buško jezero. Već dva mjeseca Ričina ne teče i nama je to idealna prilika da uđemo u taj podzemni sustav, jer kad rijeka teče istraživanje je nemoguće. Sad se može ne samo ući i istraživati već se može i preroniti i svladati neki novi kanali.

Ozimec podsjeća da je izvor Ričine i tipski lokalitet za dvije vrste koje su opisane za znanost.

– Mi smo ih uzorkovali u prethodnim ekspedicijama, (dvije vrste pužića i jedna sitna mušica), a i na ovoj ćemo probati uzeti neke uzorke za dodatne genetičke i morfološke analize. Naravno, imamo i nove vrste za znanost. Međutim, spilja Ričina nije posebno bogata faunom, smatramo da je to dijelom zbog sustavnoga zagađenja kojeg smo utvrdili, pogotovo se to može vidjeti na Ponoru u Kovačima gdje se vizualno uočava zagađenje vode, a o kemijskome i da ne govorimo.

Ako ste mislili da na izvoru Ričine izlazi samo voda koja ponire u ponorima Kovačima, prevarili ste se.

– Bitno je za razumijevanje reći da postoje i podzemne spilje i voda koja dolazi iz nekih drugih smjerova. Primjerice, jedne godine voda nije tekla ni u Ponoru niti je tekla iz izvora Ričine. Mi smo preronili sifon, ušli u sustav i na oko 1 km kanala došli do vodenoga toka koji u principu nema veze s ovim sustavom.

Ima se dosta toga istraživati u našem podzemlju?

– Ovo je područje biblijskih razmjera. Općina Tomislavgrad ima 12 planinskih masiva, dva ogromna krška polja, dva velika jezera (Buško i Blidinjsko)… Ne znam tko ovdje ne može naći neko područje istraživanja za sebe.

Katarina Komaić iz Dubrovnika, članica HPD Sniježnica, prvi put sudjeluje u ovoj ekspediciji.

– Toliko su mi pričali u Ričini, emocije su na vrhuncu i jedva čekam da se uvalim u to blato, kazuje nam uz smijeh.

– Ekipa je je super kao i atmosfera. Lijep je dan pred nama, govori nam dok se sprema u spilju.

Potvrđuje nam da i žene zanima speleologija.

– Ima nas jednako kao i muškaraca. Svim nam je to zanimljivo. Ja sam i turistički djelatnik, završila sam povijest, a ovdje sam baš kao speleolog. Kad se krenete baviti nekim stvarima u prirodi, jedna stvar vuče drugu, a obično se krene od planinarenja. Priroda je ambijent u kojem čovjek može lijepo funkcionirati, ako ima odgovarajuću opremu. Krenula sam sa sportskim penjanjem po stijenama. U speleologiji imaš sve, boraviš u prirodi, istražuješ je i naučiš je i cijeniti. Mislim da speleologija može biti zanimljiva svakomu. Nismo cijelo vrijeme pod zemljom, kampiramo, družimo se i speleologija je jedan predivan hobi.

Damir Basara instruktor speleologije i planinarski vodič iz Karlovca – ovogodišnji je počasni građanin Općine Tomislavgrad. Već 25 godina aktivan je kao inspektor speleologije, a iznimno voli upravo naš zavičaj i njegove ljude.

– Svake godine istražujemo, a to ovaj kraj i njegovi ljudi zaslužuju. Lijepo je gledati kako jedno malo speleološko društvo od maloga društva stasa u jednu ozbiljnu organizaciju koje iza sebe ostavlja ozbiljne rezultate: znanstvena istraživanja, stručna istraživanja, speleološke nacrte, podatke o lokacijama jama i spilja i ono što je najvažnije što se trude čuvati ovaj kraj – čistiti speleološke objekte i educirati ljude da se ti objekti ne zagađuju.

I vi ste osobno dali svoj doprinos tomu.

– Trudim se najviše što mogu. Kroz zajednička istraživanja ljudi se educiraju. Učimo opremati speleološke objekte, raditi nacrte, a uvijek iz te velike populacije ljudi stasa i netko poput Domagoja kojemu je to i struka i u startu se u to zaljubi i radi sve kako spada u pogledu struke. I tako društvo ide naprijed. Mladi povlače mladi, vuku rad na terenu, a stariji članovi brinu za financijsko-politički dio društva.

Ovo je nama rodni kraj u koji dolazimo redovito zbog prekrasnih speleoloških ljudi koji pripremaju sva ta istraživanja. To nije lagano, za ovako veliki broj sudionika ekspedicije potrebni su i veliki financijski zadaci.

Kroz literaturu se najviše povezuje Ponor Kovači – Izvor Ričine kao prirodni podzemni spoj Duvanjskoga i Livanjskoga polja. Nama je cilj kroz te ekspedicije napraviti upravo podzemnu vezu, da se ne ide preko brda, mi ćemo kroz brdo. Radi se o strašno zahtjevnim istraživanjima, imamo dva sifona s druge strne, 2 km plivanja, treba puno više organizacijskih ljudi – ronioca, ali na jednoj od idućih ekspedicija to će se dogoditi. Istražuje se polako i sigurno i najvažnije je da se svi odu kući zdravo.

Domagoj Madunić iz Tomislavgrada je mladi i aktivni član Mijatovih dvora kojem je speleologija struka. Svjestan je da je duvanjski kraj krški fenomen koji treba istražiti.

– Prvi dan smo istraživali speleološke objekte na Blidinju, jučer smo istraživali našu najdublju jamu – Veliki Gradac (Golubinku) za koju vjerujemo da je je spoj između Ponora Kovači i Izvora Ričine. Došli smo do dubine od 160 m, sutra nastavljamo istraživanje, ostavili smo je opremljenu i nadamo se da ćemo naći taj spoj ili da napravimo dobar speleološki nacrt koji će biti osnovna daljnjih istraživanja.

Domagoj ovom prigodom ističe i veliku zahvalnost sponzorima ekspedicije i SD Mijatovi dvori.

– Uz ornitološko društvo Naše ptice i njihovih partnera EuroNatur i MAVA, uz nas su: Općina Tomislavgrad, Općina Posušje, Grad Livno, Vlada Hercegbosanske županije, Street bar, Livanjska mljekara, Mljekara Orman, Prodex, AP marketi, Nevistić commerce, Promet Šarac, Eko Stridon i Karta d.o.o. Zahvaljujemo svima – dodaje Domagoj.

U jednoj domaćinskoj ulozi je i Prisojanin Josip Ćurić. Brine se o obrocima članova ekspedicije a i tu je i  za bilo koju vrstu pomoći našim speleolozima. Upoznaje nas da je selo ovog ljeta bilo puno izletnika i turista.

Zora Stanić/Tomislavcity