Mnogi se pitaju od kuda vinogradi i vino u Tomislavgradu? Planinski kraj uz oštru klimu na 900 metara nadmorske visine ne asocira na vinogradarski kraj. Međutim, uz pomoć pojedinaca, entuzijasta sadi se sve više loze od koje se dobiva kvalitetno i vrhunsko vino, a Tomislavgrad se polako pretvara u vinsku regiju, piše Agroklub.ba.
Sve je, uz puno nevjerice i osporavanja, pokrenuo jedan čovjek – Marko Baković, koji se prije 20-tak godina vratio iz Švicarske u rodni grad. Prvi vinograd je posadio 1999. godine i odmah naišao na podsmjeh i nevjericu, i struke i okoline. No, nije se dao pokolebati u svojoj namjeri, jer kaže, kada može vinograd uspjeti u Švicarskoj na 1.100 m, onda može i ovdje.
“Kad sam krenuo ovdje kod nas pitati struku, rekli su mi ni slučajno u Duvnu. I onda su me skoro proglasili luđakom u vinogradu. Nisu vjerovali, pa sam ja onda sam pozivao ljude, dođite da vidite i izmjerite slador grožđa. Počeli su dolaziti iz svih krajeva iz Hrvatske, iz Varaždina, Splita, čak je i bio i Jako Andabak poznati vinogradar, mjerili i svi su ostali iznenađeni“, priča nam Marko Baković Kosalj, predsjednik Udruge vinara i vinogradara “Naš trs”.
Više od 50.000 nasada
Marko je na početku zasadio 20-tak različitih sorti vinove loze i nekoliko godina eksperimentirao i radio selekcije. Danas se, kaže, sedam sorti pokazalo izvanrednim za duvanjski kraj, a to su pinot crni, chardonnay, sauvignon blanc, traminac, solaris, cabernet cortis, sivi i bijeli pinot. To potvrđuju i brojna priznanja i najbolje ocjene na međunarodnim natjecanjima koje je dobio za svoja vina.
“A kad se počelo proizvoditi vino, počele su stizati i nagrade. Kad su ljudi to vidjeli, zainteresirali su se za sadnju vinograda i onda je krenula faktički masovna sadnja kod nas u duvanjskom kraju. To je sada bosanskohercegovačka Alta badija, tako je zovu. Ponosan sam da sam sve to pokrenuo i nadam se da će jako puno mladih ljudi ostati ovdje baveći se vinogradarstvom“, optimističan je.
Svojim je primjerom potaknuo mnoge sugrađane da se počnu baviti vinogradarstvom. Jedan od njih je i Emil Pranjić koji je prije tri godine sa suprugom posadio manji vinograd. Ove godine stigao je i prvi urod. Odlučio se za sadnju sorte solaris, to je eko grožđe, od kojega se dobiva eko vino, bez prskanja i posebnih tretmana.
“Dolazi ranije na rod i što je vrlo bitno za ove naše planinske uvjete, riječ je lozi koja je nastala križanjem tri vrste grožđa i vrlo je otporna na oštru klimu i različite insekte. Ovo je manji vinograd, radi se o hobističkom poslu, a vidjet ćemo na što će to na kraju izaći. Imamo neke ambicije i projekte da to osnažimo i da napravimo jedan ozbiljniji posao, a nadamo se da će nas u tome pratiti i zajednica“, kaže Pranjić.
Turistički brend
U Tomislavgradu je trenutno više od 50 tisuća nasada vinove loze, s tendencijom rasta jer je sve više onih koji se žele baviti vinogradarstvom i vinarstvom.
“Kad sam vidio rezultate i uspjeh kakav je postigao moj imenjak, onda sam se i ja odlučio na uzgoj vinove loze. Posadio sam traminac, imam negdje oko 500 trsova. Meni se svidjela jer je vino mirisno, voćni su okusi tako da sam nastavio s uzgojem. Već šest godina se bavim s ovim, a ova godina je izuzetno dobra“, dijeli svoje iskustvo Marko Baković.
U Tomislavgradu je u međuvremenu utemeljena i Udruga “Naš trs”koja danas broji nešto više od 30 članova. Ističu kako vinogradarstvo i vinarstvo ovdje ima svjetlu budućnost i da može biti turistički brend i pokretač gospodarstva duvanjskog kraja. Već sama činjenica da su nasadi vinograda na 900 metara nadmorske visine itekako plijeni pažnju.
