U pravilu, kasni kupus najveće prinose ostvaruje ako se proizvodi na duboko oranim, plodnim i strukturnim tlima.

Pored toga, nužno je voditi računa i o plodoredu, odnosno, kupus treba saditi na istoj površini tek za 3-4 godine. Ako je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamo pripaziti i na odabir pretkultura. Najbolje pretkulture za kupus smatraju se mahunarke, trave, žitarice, krumpir, krastavac i rajčica.

Rokovi sjetve i sadnje kasnoga kupusa variraju od područja uzgoja. U kontinentalnoj klimi kasni kupus najčešće se sije polovicom svibnja dok se sadnja obavlja mjesec dana kasnije, točnije oko 20. lipnja U toplijim krajevima sjetva se obavlja najčešće u prvoj polovici srpnja što znači da je sadnja moguća tokom cijeloga kolovoza.

Međutim, treba znati da sadnja kasnoga kupusa u rujnu ne bi donijela rezultate jer se ne bi formirale glavice, već samo lisne rozete. Iako na razmak sadnje utječe izbor sorte/hibrida kao i način obrade tla, najčešći međuredni razmak iznosi 50-60 cm, a unutar reda 30-40 cm, javlja Green Garden.

Najpoznatije sorte kasnog kupusa su:

  1. VARAŽDINSKI KUPUS – kasna sorta namijenjena kiseljenju. Riječ je o sorti plosnatih zbijenih glavica, svijetlozelene boje. Prosječna težina glavice iznosi 2 kg. Dužina vegetacije iznosi 150 dana.
  2. FUTOŠKI KUPUS – kasna sorta namijenjena kako za potrošnju u svježem stanju tako i za kiseljenje. Dužina vegetacije iznosi 160 dana, a prosječna težina glavice 3-4 kg. Formira okrugle glavice, karakteristične svijetlozelene boje.
  3. SLAVA – nešto ranija sorta kupusa koja formira čvrste, okrugle glavice tamnozelene boje. Dužina vegetacije iznosi 125-130 dana. Radi se o prilično nezahtjevnoj sorti kupusa koja ostvaruje dobre prinose i u lošijim uvjetima uzgoja.