Nova Gallupova anketa istraživala je kako se mladi nose sa stresom, tjeskobom i drugim emocijama – a rezultati su mnoge iznenadili, piše Naturala.hr.
Istraživanje provedeno u suradnji s Walton Family Foundation i dr. Lise Damour, autoricom bestselera i psihologinjom koja je radila kao konzultant na Pixarovom filmu “Inside Out 2” nastojalo je ‘zaroniti duboko u iskustvo generacije Z, istražujući odnos između tinejdžera i njihovih roditelja te drugih sustava podrške’.
Istraživači su ispitali 1675 djece između 10 i 18 godina, s njihovim roditeljima ili skrbnicima. Podaci su otkrili da mlade generacija Z koristi “niz zdravih mehanizama suočavanja” kako bi se nosila s izazovnim emocijama, navodi se u priopćenju za javnost.
Životi obilježeni ‘s više uspona nego padova’
Više od polovice ispitanika generacije Z izjavilo je da sluša glazbu kao mehanizam suočavanja, dok je 45 % reklo da igra videoigre, 45% se povezuje s prijateljima, a 39 % govori o svojim osjećajima. Samo 20 % tinejdžera izjavilo je da se obraćaju društvenim mrežama kada su uzrujani. Emocionalni životi predtinejdžera i tinejdžera ‘obilježeni su s više uspona nego padova’, pokazalo je Gallupovo istraživanje.
Anketa je istraživala kako roditelji i skrbnici mogu pomoći tinejdžerima da upravljaju svojim emocijama kad počnu tražiti veću neovisnost. Više od 60 % pripadnika generacije Z reklo je da žele da ih roditelji slušaju kada su uzrujani. Samo 28 % želi da im roditelji daju savjete. Ispitanici mlađe generacije Z vjerojatnije će tražiti roditeljsko uvjeravanje i fizičku utjehu – no 20 % njih vjerojatnije će željeti da im roditelji daju prostora kada su uzrujani, pokazalo je istraživanje.
Roditelji su svjesni intenzivnih emocija svojih tinejdžera
Među anketiranim roditeljima, 35 % je izjavilo da njihovi tinejdžeri imaju “vrlo intenzivne emocije”, ali 8 od 10 roditelja reklo je da se osjećaju “sigurni u svoju sposobnost da utješe i komuniciraju sa svojom djecom”.
Istraživanje je također pokazalo da jedna trećina djece generacije Z osjeća pritisak da budu savršeni, što je osjećaj koji je posebno veći među 13 do 15-godišnjacima (38 %) i djevojčicama (40 %). Mladi ljudi koji osjećaju potrebu da budu savršeni imaju 23 % do 30 % veću vjerojatnost da će se osjećati tjeskobno, tužno i pod stresom, pokazalo je istraživanje.
Pritisak da budu savršeni
“Ova nova otkrića sugeriraju da su negativne emocije koje osjeća mnogo pripadnika generacije Z usko povezane s pritiskom koji osjećaju da budu savršeni”, napisala je Stephanie Marken, Gallupova viša partnerica i dodala: “Prijašnja Gallupova istraživanja otkrila su da djeca koja često doživljavaju negativne emocije imaju veću vjerojatnost da će reći da im je teško u školi, pa je pomaganje generaciji Z da se nosi s tim emocijama – kao i njihovim temeljnim uzrocima – od ključne važnosti za njihovo školovanje i budućnost uspjeh.“
U intervjuu za Fox News Digital, Damour je izrazila iznenađenje velikim brojem mladih Gen Z koji su izvijestili o pozitivnim emocijama i tehnikama suočavanja. “Mislim da će naši rezultati iznenaditi mnogo ljudi, jer su se naslovi u posljednjih nekoliko godina usredotočili na brige o mentalnom zdravlju i neželjene emocije”, dodala je.
Dok je 23 % djece izjavilo da osjeća zavist i tugu, 29 % je doživjelo ljutnju, 38 % je prijavilo tjeskobu i zabrinutost, a 45 % je izjavilo da su pod stresom, većina je izjavila da osjeća užitak (91 %) i sreću (94 %). Ovdje se može zaključiti da tinejdžeri imaju padove, ali i uspone. A što se tiče onoga što nam govore, njihovi usponi mnogo su češći od njihovih padova.
Smjernice za roditelje čiji tinejdžeri teže perfekcionizmu
Iako su tinejdžeri skloni kompliciranim emocijama i intenzivnim osjećajima, oni nisu uvijek negativni, istaknula je. Stručnjak je također ponudio smjernice za roditelje čiji tinejdžeri možda imaju perfekcionističke sklonosti.
“Želimo dati sve od sebe kao odrasli da podsjetimo mlade ljude da svatko ima nedostatke. Cilj nije biti savršen, već priznati svoje nedostatke i raditi na njima, a da se i dalje osjećamo dobro u sebi“, kaže Damour.
Kako nova školska godina počinje, Damour ohrabruje roditelje da se usredotoče na slušanje umjesto da uvijek daju rješenja. Dobronamjerne odrasle osobe često daju neke smjernice ili prijedloge kada tinejdžer iznese bolne emocije na svoj put – i iako to rade s puno ljubavi, mladi iznad svega žele da ih se čuje i prihvati ozbiljno.
“Slušanje tinejdžera i ozbiljno shvaćanje njihovih osjećaja uvelike im pomaže da se osjećaju bolje. Ako se povuku umjesto da potraže pomoć, odrasli mogu otkriti kako tinejdžeri mogu učinkovito upravljati vlastitim uzrujanim osjećajima“, dodaje Damour.
“U vremenu smo kada su roditelji vrlo zabrinuti zbog tinejdžera i zbog toga što će njihova djeca postati tinejdžeri”, upozorava psihologica te zaključuje kako tinejdžeri žele da ih odrasli čuju i da ih ozbiljno shvate, vrlo su promišljeni o tome kako upravljaju emocijama i znaju što im ne pomaže da se osjećaju bolje!
Nikolina Petan / Naturala.hr
