Foto: Depositphotos

Lisne uši su jedne od najčešćih nametnika na biljkama. Sisanjem im oduzimaju hranjiva, a medna rosa koju luče mami mrave i jednu vrstu gljivica koja potom na listovima stvar crnu čađavost. Osim toga, prijenosnici su i virusnih bolesti, piše Agroklub.ba.

Kako ih prevenirati?

Najvažnija je preventiva, odnosno zdrava, uravnotežena ishrana bilja, povoljno stanište, redovita biloška njega tla te mješovita kultura s biljkama koje odbijaju uši kao što su dragoljub, lavanda te vrtni čubar, navodi Marie-Luise Kreuter u knjizi Bio vrt.  

Prekomjerno gnojene biljke s nabreklim, mekim tkivom posebno su podložne napadu lisnih ušiju, ali su ugrožene i one koje su slabo ishranjene jer se ne mogu same obraniti od ovih štetnika. Prihranite ih tekućim gnojivom od koprive ili algi. 

Važna je prisutnost njihovih prirodnih neprijatelja kao što su bubamare i njihove larve, ali i larve muha lebdjelica, ušičara, osice najeznice, muhe gusjeničarke, uholaže, kornjaši, larve krijesnica, grabežljive stjenice, pauci i ptice. 

Kao dodatne mjere obrane preporučuje se češće rahliti tlo te obilnije zalijevati. 

Koje su mjere suzbijanja?

U slučaju da su se pojavile, možete ih skidati ručno i zgniječiti ili otkinuti napadnute listove i stabljike. Biljke se mogu poprskati snažnim mlazom vode, što je najbolje raditi rano ujutro, nikako u najtoplijem dijelu dana. 

Kao prirodno sredstvo za prskanje i zaprašivanje djeluju pepeo, kameno brašno te juhe od koprive, vratića, paprati, pelina, listova rabarbare ili luka. 

Pripremite juhu od koprive, pelina i luka

Takozvana ljuta juha od koprive pravi se od 1 kg svježe koprive i 10 litara hladne vode. Potopi se na 12 do 24 sata, procijedi te prska nerazrijeđenom tekućinom. 

Od 300 g svježeg ili 30 g osušenog pelina i 10 litara vode napravite juhu ili tekuće gnojivo. Nerazrijeđeno se koristi u proljeće na ribizu protiv lisnih uši i hrđe, a na drugim biljkama protiv gusjenica i mrava. 

Juha od 75 g sjeckanog luka ili češnjeva bijelog luka i 10 litara vode mora stajati najmanje 5 sati, a potom se nerazrijeđena može prskati po biljkama i tlu. Osim što visoki sadržaj sumpora tjera štetnike, pomaže i protiv gljivičnih oboljenja. 

U slučaju jačeg napada pomažu sredstva na bazi buhača ili kalijevog sapuna.