Jednu od najopasnijih mreža cesta u Europi predstavljaju ceste u Bosni i Hercegovini. Toj činjenici svjedoče tragične prometne nesreće koje se događaju gotovo na dnevnoj bazi. Nažalost, svakoga dana svjedoci smo brojnih prometnih nesreća gdje s lakšim ili težim tjelesnim ozljedama prolaze njihovi sudionici, a tragične posljedice možemo vidjeti dosta često, gotovo pa svakoga dana.

Ceste visokog rizika

BiHAMK je izradio mapu rizika magistralnih cesta u Federaciji BiH, a na osnovi statističkih pokazatelja sigurnosti – broj poginulih, broj teško ozlijeđenih, frekvencija prometa itd. – Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da više od 50 posto analiziranih cesta spada u ceste visokog rizika tj. da na tim dionicama cesta postoji velika vjerojatnost da će se dogoditi prometna nesreća s fatalnim posljedicama, odnosno sa smrtnim ishodom, istaknuto je iz BIHAMK-a. Na bosanskohercegovačkim cestama u 2017. godini dogodilo se više od 37.600 prometnih nesreća u kojima je, prema podacima nadležnih institucija, smrtno stradalo 295 osoba, a oko 10.000 ih je ozlijeđeno. Na području Federacije BiH evidentirano je 27.689 prometnih nesreća, što je manje za 1685 (ili 5,74 posto) u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Od ukupnog broja prometnih nesreća u Federaciji BiH, 170 je završilo sa smrtnim posljedicama, a 6809 s ozlijeđenim osobama.

Najviše prometnih nesreća dogodilo se u Sarajevskoj županiji, gotovo 10.500, zatim u Zeničko-dobojskoj – 4250 i Srednjobosanskoj – 3260. Najviše su stradali vozači, njih 91, zatim putnici (44) te pješaci (35). U istom razdoblju evidentirano je smanjenje broja poginule djece za 25 posto u odnosu na godinu ranije. U razdoblju siječanj – rujan 2018. godine na području FBiH evidentirano je 19.709 prometnih nesreća, manje za 734 (ili 3,59 posto) u odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj prometnih nesreća u naselju manji je za 1127 (ili 6,29%), dok je broj prometnih nesreća izvan naselja veći za 393 (ili 15,58%). Kada je riječ o posljedicama, došlo je do smanjenja broja poginulih osoba u prometnim nesrećama za 38 (ili 27,94%), dok je povećan broj ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama za 1,12% u odnosu na usporedno razdoblje 2017. godine.

Crne točke
Studija crnih točaka na magistralnim cestama u FBiH, koja je urađena 2010., identificirala je čak 122 opasna mjesta na cestama u Federaciji, od čega su 22 lokacije okarakterizirane kao posebno opasne crne točke. Jedna od najrizičnijih cesta je magistralna cesta M17, odnosno dionica od Zenice do Maglaja, slijedi dionica Doboj – Lukavac, zatim Jablanica – Mostar, Bugojno – Uskoplje i B. Krupa – B. Otoka. Kao neke od najopasnijih mjesta spominju se lokacije poput ulice Kolonija u Konjicu, raskrižje ulica Toplička i Rudarska u Živinicama, Bistarac u Lukavcu, Bradina kod Konjica i raskrižje u Nević Polju. Lokacije s najvećim brojem nesreća, ne nužno i brojem smrtnih slučajeva, su ulica Obala Zmaja od Bosne u Tuzli, Jelah kod Tešnja, Ostrožac kod Cazina i petlja Šićki Brod kod Tuzle.

abcportal.info