Iako na prvi pogled izgleda jednostavna izvedba, ipak nije baš svatko znao, niti mogao isplesti plot, bila je to može se reći neka vrsta umjetnosti, koju bi izvodili uglavnom neki naši već davno pokojni didovi, lagano i bez žurbe, jer hvala Bogu imali su vremena.

Eto kako jedan mali, tek nedavno i pomalo iz zabave ispleteni plot može izvući na površinu negdje pospremljena sjećanja na neke već gotovo zaboravljene događaje, ljude, neka davna vremena.

Tamo negdje sve do početka sedamdesetih godina u nas u selu bi se, u proljeće, od mlade liskovine pleli i postavljali plotovi kao ograde na vrtlima zasađenim povrćem, lukom, mrkvom, rašćikom i kao zaštita mladog raslinja od nasrtaja ovaca, krava, magaradi, piše Crenice.com.

Plotovi su se postavljali i oko đubreluka štiteći od rasipanja vrijednu sirovinu, đubar, inače prijeko potreban za uzgoj i dobar urod poljoprivrednih kultura, time sprječavajući kokošima pristup i njihovu omiljenu zanimaciju prpanja.

Uz to su nerijetko, kao čvrsto ispleteni plot imali ulogu ograde na ″šaložima″, manjim objektima koji su služili kao skladište i prostor za odlaganje kukuruza u klipu.

Iako na prvi pogled izgleda jednostavna izvedba, ipak nije baš svatko znao, niti mogao isplesti plot, bila je to može se reći neka vrsta umjetnosti, koju bi izvodili uglavnom neki naši već davno pokojni didovi, lagano i bez žurbe, jer hvala Bogu imali su vremena.

 

Za njih je to bio svojevrsni projekt i konkretan zadatak, s komotnim rokovima izvedbe, sve polako i temeljito, jedino je bilo važno isplesti plot do vremena sadnje.

Kad su ga pleli onda bi govorili kako je najbolje plesti plot u proljeće, jer se tada posječene grane najlakše savijaju i najbolje pletu.

Dok se u svijetu proklamirao svijet bez granica, kod nas su nicali plotovi na sve strane, suprotstavljajući se tako svjetskim trendovima i s porukom, budite vi bez granica, ovo je moje, a ja ću svoje zagraditi, neću da bude k’o ničije.

Vođeni takvom ″politikom″ nastajali su plotovi okolo po selu i to uglavnom standardne visine, do pasa, koji bi nakon određenog vremena postali krivudavi i nerijetko nagnuti na jednu stranu, čak dijelom srušeni.

Kao takvi jasno da nisu predstavljali nimalo ozbiljniju prepreku nekoj malo živahnijoj mlađoj kravi, ili junici koja bi ga najčešće preskočila bez problema, što je bio signal da je vrijeme za obnovu, odnosno ″pritresanje″ plota.

Pojam i izraz plota je tako u svakodnevnom govoru postao simbol razgraničenja, granice, barijere i razdvajanja, s često povezanim uzrečicama, kao recimo ″drži se svoga plota, ne prilazi ‘vamo″.

Poznata je i ona uzrečica iz vremena komunizma da se ne treba držati zakona k’o pijan plota, iako ova usporedba pijanog čovjeka i plota u nas baš i nije primjenjiva, plotovi su niži, nisu ograde oko kuća, pa kao takvi jadnim pijancima ne bi bili od velike koristi.

Uz gore navedeno, sjećamo se i svih onih plotom ograđenih vrtala u blizini kojih su djeca najčešće igrala lopte i to na kamenitom i neravnom terenu, pri čemu je lopta svako malo završila preko plota u vrtlu.

Svaki put kad se išlo po loptu, nije se ni pomišljalo ići kroz vrata plota, skinuti ″gužvu″ i otvoriti ″lisu″, lagano proći i pokupiti loptu, već se uredno preskakalo preko plota.

Preskakati preko plota je bio određeni izazov, pa i zadovoljstvo, koji se nije propuštao čak po cijenu da se pri tomu rasparaju gaće na kakvom oštrijem drvenom šiljku.

Takav pristup od malih nogu i želja ići težim, ali kraćim putem odredila nas je u životnom pristupu i mentalnom sklopu da i kasnije kroz život mnogi radije biraju kraći, ali teži put.

Dolaskom betona, blokova, cigli nestali su i u potpunosti otišli u ropotarnicu prošlosti naši drevni i drveni plotovi, koji se, interesantno, danas u svijetu baš promoviraju kao najpoželjnije i najizvrsnije ekološke ograde.

Nevjerojatno je koliko eto jedan plot, tako obična i nadasve jednostavna rukotvorina i to samo kao iznimka u Crvenicama, ne i pravilo, može otvoriti toliko tema i probuditi toliko sjećanja.

Više fotografija o stvaranju drvenoga plota u Crvenicama pogledajte u fotogaleriji.

Crvenice.com