Časne sestre iz Družbe sestara služavki Krista Kralja iz Provincije Svete Obitelji u Potocima – Bijelo Polje na svom velikom posjedu uzgajaju masline, čak 3.600 stabala na zemljištu oko 12 hektara, piše agroklub.com.
Maslina je stablo prepuno simbolike. Od starozavjetne priče o Noinoj arci i golubici koja se nakon velikog potopa u arku vratila s maslinovom grančicom u kljunu kao znakom saveza između Boga i Noe do momenta u Novom zavjetu kada Isus, noć prije nego će završiti pred Pilatom odlazi u maslinik i obraća se Ocu.
Zato se prirodnim čini da časne sestre iz Družbe sestara služavki Krista Kralja iz Provincije Svete Obitelji u Potocima – Bijelo Polje u susjednoj BiH na svom velikom posjedu uzgajaju masline, čak 3.600 stabala na zemljištu oko 12 hektara. Posjed im je u nasljedstvo ostavio pokojni biskup Paškal Buconjić, a na nedavno održanoj 21. Međunarodnoj manifestaciji maslinara i uljara Noćnjak 2019. franjevke su primile nagradu “Don Frano Ivanišević” za unaprjeđenje zemljoradnje koju im je dodijelio Zadružni savez Dalmacije, ali i priznanje za kvalitetu maslinovog ulja. Vrijedne časne obrađuju maslinike te proizvode najkvalitetnije ulje od plodova biblijskog stabla.
Nagradu je u ime franjevki primila sestra Franka Bagarić otkrivši kako ih je na putu do Noćnjaka poticao Federalni agromediteranski zavod Mostar.
“U ovu smo priču ušle sasvim slučajno. Zemlja na kojoj smo posadile masline je oduzeta ’49. godine prošlog stoljeća, a nakon promjena i preko naših ljudi, napose Veselka Čule, ušli smo u taj posjed i posadile masline. A kada u nešto uložiš, vuče te da i dalje na tome radiš, brineš se. Sada se učimo maslinarstvu o kojem još uvijek ne znamo puno, ali učimo od ljudi koji znaju, potiču nas i stručno vode, daju nam savjete, dolaze, pogledaju, kažu što treba. Mi pomalo pratimo i radimo po njihovim uputama“, pojašnjava sestra Franka dodavši da, kada je berba, onda se u posao uključuje tko god može.
“U berbu idemo svi, tko god može, izađe brati. Kada je u pitanju rezidba, imamo ljude koji ju obave. Sve druge stručne radnje naprave radnici, po savjetu struke“, kaže sestra Franka objasnivši kako imaju dva maslinika.
“Jedan je stariji iako su i ta stabla mlada i nalazi se neposredno uz samostan. Drugi je mlađi, veliki maslinik u kojeg časne sestre često idu prošetati. Maslina je prekrasno stablo, pogledajte ju samo, a maslinik je mjesto gdje dišeš sa stablom, pratiš ga kako raste. Napose, kad daje plod, pokazujući da je izdržljivo i zahvalno, nastojimo mu uzvratiti ljubavlju za sve ono što nam daruje“, zaključila je sestra Franka.
I hercegovački fratri na Humcu sade masline
Franjevci su na ovim prostorima stoljećima čuvari narodne tradicije i kulture, a znano je kako su u ljubušku krajinu došli još za vrijeme Kotromanića te osnovali samostan na Humcu još početkom 15. stoljeća.
Uslijedila su burna vremena, no franjevci su i danas ovdje. Obitavaju u samostanskom zdanju izgrađenom 1867. godine te se osim pastoralnim radom, fratri, kako ih u narodu od milja zovu, u ovom kraju odnedavno bave i maslinarstvom.
Protekli smo ih vikend, u sklopu 21. Međunarodne manifestacije maslinara i uljara Noćnjak 2019. koji se ove godine po prvi puta održao u Neumu, posjetili u samostanu.
“Imamo mladi nasad od 200 stabala maslina, a posadili smo ga prije nekoliko godina. Lani smo od njega dobili 95 litara maslinovog ulja što nam je dovoljno za vlastite potrebe“, priča sam gvardijan fra Dario Dodig vodeći nas kroz skladno uređeno samostansko dvorište bogato i drugom vegetacijom.
Osim mladog maslinika, posebnost ovoga samostana je i prva javna muzejska zbirka u Bosni i Hercegovini, a koja je otvorena prije točno 135 godina, na današnji dan (25. ožujka) 1884. godine.
“Franjevački muzej na Humcu je najstarija muzejska zbirka u Bosni i Hercegovini. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine od starijeg kamenog doba do naših dana. Izložena je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik na području današnje Bosne i Hercegovine, pisan mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice – bosančice. Dakle, nešto je mlađa od Bašćanske ploče koja datira iz 1100. godine“, priča fra Dario.
Osim muzeja, tu je i Galerija Majka koja ima sedam izložbenih dvorana, a objedinjuje jedinstvenu zbirku koja sadrži 300-njak umjetnina, od čega je gotovo 140 skulptura u raznim materijalima, a ostalo su slike, crteži i grafike.
Bogatu povijest franjevci samostana na Humcu čuvaju i nadograđuju novim spoznajama i aktivnostima, a bavljenje maslinarstvom i proizvodnjom maslinovog ulja savršeno nadopunjuje mozaik njihovog djelovanja.
