Na petom susretu „Hrvatska književna Panonija“ koji okuplja hrvatske književnike i znanstvenike iz pet zemalja (Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Srbije) po prvi su puta sudjelovali i predstavnici naše županije.
Dvodnevni je program održan u organizaciji Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Croatica Nonproft KFT Budimpešta. Doprinos organizaciji dale su i druge hrvatske institucije od kojih posebno ističemo Srednju strukovnu školu Antuna Horvata iz Đakova.
Uz ravnateljicu Croatice Timee Šakan Škrlin, veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladena Andrlića, pozdravne riječi uputila je i Gordana Nakić, ministrica znanosti, prosvjete, kulture i športa u Hercegbosanskoj županiji. Ministrica Nakić istaknula je zadovoljstvo što su književnici i znanstvenici iz njene županije, koja ima uzornu kulturnu scenu, dio programa te se nada kako će i ova manifestacija, koja se održava u glavnom gradu Mađarske, pridonijeti osnaženju hrvatske kulture i hrvatskog jezika te osnažiti i razviti kulturne veze među hrvatskim zajednicama u različitim zemljama.
Nakon prigodne izložbe „U svijetu panonskih bajki“, koja donosi ilustracije za slikovnice uslijedio je okrugli stol kojim je moderirao dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, a ujedno i glavni organizator ovoga simpozija Mirko Ćurić. Ovaj panel bio je posvećen temi „Hrvatska ‘panonska’ književnost u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Srbiji i Bosni i Hercegovini – autori, časopisi, knjige i perspektive“. Vrlo su instruktivno i nadahnuto izlagali: Timea Šakan Škrlin (Croatica, Budimpešta), Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica), Siniša Matasović (DHK, Ogranak sisačko-moslavački), Robert Hajszan (Panonski institut, Pinkovac) i Krešimir Tabak.
Naš mladi znanstvenik detektirao je stanje književnosti na području Hercegbosanske županije, posebice na području Tomislavgrada i Livna, ustvrdivši kako je riječ o iznimno dobro razvijenoj sceni, s nizom zapaženih izdanja i autora te čitateljskom publikom, koja u velikoj mjeri posuđuje i čita knjige. Kao najčitanije autore iz svog podneblja, na osnovi podataka koje je dobio u lokalnim knjižnicama Tabak je izdvojio Stjepana Čuića, Petra Miloša, Dževada Karahasana i Ivanu Ćurić. (Tabakov referat možete pogledati u cjelini na videu).
Predstavljeni tekstovi pokazali su kako je hrvatska „panonska“ književnost iznimno raznovrsna, autorski i jezično bogata, a pozornost publike, posebice kada su se interpretirala djela s više humora (Ivana Ćurić i Siniša Matasović) bila je na visokoj razini.
Izlaganja naših predstavnika bila su toliko zapažena da je ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković kazala: „Ljubomorna sam na strast i žar kojim kolege iz BiH predstavljaju svoj zavičaj, voljela bih da je tako i u našoj zajednici u Srbiji.“, te je naše predstavnike pozvala u Suboticu, s ciljem realizacije novih ideja i jačanja veza među Hrvatima.
Tomislavcity
