Ovaj navod iz Dnevnika sv. Faustine Kowalska (1905.-1938.), bio je poticajem papi Ivanu Pavlu II. 2000. god. za proglašenje Nedjelje Božjega milosrđa na 2. vazmenu, uskrsnu nedjelju: “Želim da svetkovina milosrđa bude utočište i zaklon svim dušama, osobito bijednim grješnicima. Toga su dana otvorene nutrine milosrđa mojega i ja izlijevam čitavo more milosti na duše koje se približe izvoru mojega milosrđa. Duša koja pristupi ispovijedi i svetoj Pričesti zadobit će potpuni oprost od grijeha i kazni. Neka se nijedna duša ne boji meni približiti, makar joj grijesi bili crveni kao skèrlet. Svetkovina milosrđa izvire iz moje nutrine i želim da se slavi u prvu nedjelju po Uskrsu.“

Ova pobožnost nas povezuje s Raspetim Kristom iz čijeg je probodenoga boka potekla krv i voda za spasenje svega svijeta. Za vrijeme svoga viđenja 22. veljače 1931. imala je sv. Faustina mistično iskustvo u kojem je vidjela Milosrdnoga Isusa. U tom gledanju zamijetila je da iz njegova srca izlaze dvije zrake: crvena i bijela, te je čula poticaj da dadne naslikati upravo takvu sliku Milosrdnoga Isusa i da ta slika bude slika štovanja.

Eugène Burnand (1850.-1921.), Apostoli Petar i Ivan trče na Isusov grob na uskrsno jutro (najbolja umjetnička uskrsna slika na platnu a djeluje kao da je uživo)
Eugène Burnand (1850.-1921.), Apostoli Petar i Ivan trče na Isusov grob na uskrsno jutro (najbolja umjetnička uskrsna slika na platnu a djeluje kao da je uživo)

Prvu nedjelju poslije Uskrsa zovemo Bijelom nedjeljom. Razlog je taj što su u prvim stoljećima Crkve novokrštenici nosili bijelu odjeću od dana svoga krštenja (vigilija, Misa bdijenja na Veliku subotu, Blagoslov jela) do prve nedjelje nakon Uskrsa, a s njom je završavala uskrsna osmina. Liturgija Bijele nedjelje ukazivala je na sakrament krštenja, a liturgija Riječi na sakrament ispovijedi. Zato su sakramenti razlog slavljenja Božjeg Milosrđa.

Milost je prastara biblijska riječ. U hebrejskom jeziku to je hesed, koja znači i ljubav, te i rachamim koja je osjećajno još jača i povezuje oca, majku i djecu istinskom ljubavlju u svemu pa i u opraštanju. “Ljubav se moja neće odmaći od tebe“ (Iz 54,10), pa i onda kada smo pogriješili, njegova je ljubav milosrdna. “Gospodin, Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernošću“ (Izl 34,6). U Novom Zavjetu grčka riječ eleos znači milost. Kirie, eleison! Gospodine, smiluj se!

Svrha štovanja Nedjelje Božjega milosrđa jest: Približiti svijetu istinu objavljenu u Svetomu Pismu o Božjoj milosrdnoj ljubavi prema svakomu čovjeku; moljenje Krunice Božjega milosrđa; te širenje apostolata Božjega milosrđa.

Don Ilija Drmić/Tomislavcity