Na sastanku predsjednika hrvatskih političkih stranaka, članica HNS-a BiH, usuglašen je konačan prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH i djelomičnih izmjena Ustava, javlja BHRT.
Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović kazao je novinarima kako je taj prijedlog poslan predstavnicima SAD-a i EU, a bit će upućen i drugim političkim strankama, sudionicima pregovora.
Prema njegovim riječima, u prijedlogu se definira izbor članova Predsjedništva BiH, način izbora delegata u Doma naroda BiH i Klub Hrvata Doma naroda Federacije BiH.
Cvitanović: Zajednički stav ispod kojeg se neće ići
– Zajednički i jedinstveni stav je da je to ona linija ispod koje nitko od nas neće ići, rekao je Cvitanović.
– Ta donja linija predstavlja „legitimno predstavljanje i konstitutivnost i ravnopravnost naroda u minimumu”. Dakle govorimo o izmjenama Izbornog zakona i o našoj startnoj minimalnoj poziciji, ne govorimo o izmjenama Ustava gdje se naš narod pozicionirao na razini ostala dva konstitutivna naroda. Dakle, govorimo samo o izmjenama Izbornog zakona i djelomičnim izmjenama Ustava kako bismo dokazali presudu Europskog suda za ljudska prava – dodaje Cvitanović.
Komentirajući izjavu bošnjačkog političara Adila Osmanovića kako ne treba razgovarati o izbornim reformama, Cvitanović je kazao kako bošnjačka strana, želeći zadržati status quo, nastoji doći u situaciju da se raspišu izbori i da nema prostora za izmjenu izbornog zakona.
– Vjerujem kako ne postoji partner s bošnjačke strane koji želi rješenje, već kontinuirano želi status quo i da ne dođemo do rješenja – ustvrdio je Cvitanović.
Karamatić: Pregovarački proces pri kraju
Predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić kazao je kako pregovarački proces ide svome kraju i da će se „za dvadesetak dana znati ima li od ove zemlje išta ili nema”.
– Tu ćemo završiti priču o nekoj budućnosti BiH je li ona svijetla i jesu li zadovoljni svi konstitutivni narodi i građani ili je ona jedna tvorba koja se nalazi pred raspadom – ocijenio je Karamatić.
Vukadin: Neprihvatljiva revizija uloge domova naroda
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka Ivan Vukadin optimist je kada je riječ o izbornoj reformi.
– Ako želimo da ova država ide putem europskih integracija, onda je izborna reforma nužna. Međutim, kako izborna reforma ne ovisi samo o stavu Hrvata već ovisi i o stavu svih drugih, pitanje je kako će drugi pregovarači željeti ovu djelomičnu izmjenu Ustava, odnosno izmjenu izbornog zakonodavstva – kazao je Vukadin.
Za njega je apsolutno neprihvatljiva revizija uloge domova naroda.
Na upit hoće li hrvatske stranke bojkotirati izbore ako pregovori propadnu, Vukadin je odgovorio protupitanjem:
– Ima li uvjeta za izbore ukoliko se ne dogodi ovo o čemu mi pričamo? Nisu zakonske pretpostavke za zakonito provođenje izbora ostvarene, odnosno stvorene da bi izbori bili legalni i legitimni i sukladni Ustavu i zakonu – dodao je Vukadin.
Gabovac Titan: Izbori bez Hrvata, ako se ne usvoje izmjene Izbornog zakona
Predsjednik Hrvatske demokratske unije Miro Grabovac Titan smatra kako se izbori trebaju održati ukoliko se usvoji prijedlog hrvatske strane, a u slučaju da ne dođe do izmjena izbornog zakonodavstva, po njegovim riječima, hrvatski predstavnici trebaju ostati dosljedni i ne trebaju ići na izbore.
– Smatram da neće biti zakonskih uvjeta za održavanje izbora, a drugo, smatram da Hrvati principijelno ne trebaju izići na te izbore. BiH ne može biti cjelovita bez hrvatskog naroda, jer je narod nositelj suvereniteta – kazao je Grabovac Titan.
Odgovarajući na upit jesu li zadovoljni s podrškom koja stiže iz Hrvatske i očekuju li više, kazao je kako je Hrvatska poduzela dosta dobrih mjera kada se govori i razjašnjenju situacije unutar BiH jer pojedini predstavnici unutar EU nisu razumjeli procese unutar BiH.
Iako sama ta EU je potpuno jasna da liberalna demokracija podrazumijeva suverenitet naroda, a unutar BiH su tri konstitutivna naroda odnosno tri suverena naroda, a suverenitet hrvatskog naroda dokinut je jer ne odlučuje o svojim pravima, smatra Grabovac Titan.
Inače, pregovori hrvatskih stranaka s bošnjačkim strankama, uz prisustvo američke i EU administracije, nastavljaju se 28., 29., i 30. siječnja.
