Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u suradnji s nadležnim obrazovnim vlastima provodi PISA – 2018. istraživanje u BiH u cilju unaprjeđenja kvalitete, jednakosti i učinkovitosti obrazovanja za sve učenike.

Riječ je o međunarodnom istraživanju kojim se procjenjuju znanja i vještine petnaestogodišnjih učenika iz čitateljske, matematičke i prirodoslovne pismenosti. U istraživanju  sudjeluje oko 7000 učenika iz 138 škola Federacije BiH, 70 škola Republike Srpske i 5 škola Brčko Distrikta BiH. U Hercegbosanskoj županiji PISA testiranje počinje sutra.

Kako se, između ostaloga navodi u priopćenju Vlade HBŽ-a, u ovoj županiji testiranje PISA 2018 počinje u srijedu, 11. travnja 2018. godine u sljedećim školama:


– Gimnazija Marka Marulića Tomislavgrad 11. 12. i 13. travnja
– Srednja strukovna škola Tomislavgrad 11. travnja
– OŠ „Ivan Goran Kovačić“ Livno 11. travnja i
– OŠ „Fra Miroslava Džaje“ Kupres 11. travnja.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Danas, 10. travnja obilježena je 26. obljetnica stradanja Hrvata na Kupreškoj visoravni. 

Prema programu obilježavanja godišnjice pod nazivom „U spomen žrtvama hrvatskog naroda na Kupresu“ položeni su vijenci i upaljene svijeće na spomen obilježjima Suho polje, ispred masovne grobnice Kupreško polje, ispred spomenika Vukovarskim braniteljima na Kupreškom polju i ispred križa kod crkve Svete Obitelji u Kupresu u kojoj je služena i sveta misa za sve poginule i sahranjene na Kupreškoj visoravni.

Vijence i svijeće na spomen obilježja, pored brojnih izaslanstava iz županije, susjednih općina i županija i Republike Hrvatske, položilo je i izaslanstvo Vlade Hercegbosanske županije: Ivica Brešić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Stipan Šarac, ministar financija, Petar Galić, ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa i ministar unutarnjih poslova, Darinko Mihaljević.

Obilježavanje 26. godišnjice stradanja Hrvata na Kupreškoj visoravni organizirale su udruge proistekle iz Domovinskog rata Kupres i općina Kupres, priopćeno je iz Vlade Hercegbosanske županije.

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Zbog radova na postrojenjima u srijedu 11. travnja od 9 do 13 sati električne energije neće imati potrošači u naselju Karaula, Ul. Fra Mije Čuića, Ul. Fra Ivana Ančića, Ul. Fra Bariše Drmića, Ul. Tabašnica od Elektra do groblja Karaula, te u Ulici kralja Zvonimira do zgrade Elektra.

Potrošači se mole za razumijevanje.

Foto: Ilustracija

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Novinari srpskog poratala mondo.rs istražili su navode da u nogometnoj ekipi Širokoga Brijega nastupaju samo nogometaši katolici i da je to pravilo koje se ne smije prekšiti.

 

U nastavku pročitajte njihov tekst:

Govoriti i pisati o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i podijeljenosti, u državi kakva je Bosna i Hercegovina, uvijek je škakljiva tema. Samim tim priprema ovog teksta nije bila nimalo laka.

Naime, malo smo "kopali" po sastavima klubova sudionika Premijer ligi BiH došli smo do zanimljivog zaključka: u Širokom Brijegu nastupaju samo igrači katoličke vjeroispovijesti, osim jednog Brazilca koji je protestant i dugogodišnji kapetan!

Da se ne radi samo o slučajnosti iz tekuće sezone 2017/18, već da su vrata stadiona u Ulici Fra Didaka Buntića 72 već neko vrijeme “zaključana” za pravoslavce i muslimane naslutili smo daljim “češljanjem” igračkog kadra kluba iz grada nadomak Mostara, u kojoj se prema popisu iz 1991. godine preko 98 posto stanovništa izjasnilo kao – hrvatsko.

Utoliko, kontaktirali smo predstavnike Širokog koji su nam rekli da u tom klubu nikome nisu “zaključana vrata”.

Ne bih se složio sa tom činjenicom”, rekao je na početku razgovora za Mondo direktor Širokobriježana, Zoran Bubalo.

Na vjeroispovijest naših igrača uopće se ne osvrćemo. Naš dugogodišnji kapietan wagner je protestantske vjeroispovijesti, ranije je bilo i igrača druge vjere”, dodao je, mada je brzo postalo jasno da naš sugovornik pod “ranije” misli na period “bratstva i jedinstva” u nekadašnjoj SFRJ.

Kada se pogleda povijest kluba prije rata, bilo je tu i Bošnjaka, Srba… Rat je učinio svoje, ali uopće se ne opterećujemo time. Nama je jedini cilj da napravimo dobar rezultat i ne opterećuje nas tko će igrati u klubu”, zaključio je Bubalo, iz čije se izjave može zaključiti da skoro tri desetljeća srpski i bošnjački igrači nisu nosili plavo-bijeli dres, ali da se na tako nešto u redovima dvostrukog prvaka BiH nitko ne osvrće.

Nasuprot Širokom Brijegu, ostalih 11 klubova iz elitnog ranga uglavnom imaju “šarene” sastave, čije boje zajedno brane pravoslavci, muslimani, katolici, protestanti, pa i ateisti.

Å iroki

Ova osobenost kluba iz prijestolnice Zapadnohercegovačke županije u usporedbi sa konkurencijom podsjetila nas je na Athletic Bilbao, uz Real Madrid i Barcelonu jedini klub koji nikada nije ispadao iz Primere. Ponos separatistički nastrojenih Baska poznat je i po načinu selektiranja nogometaša- politica cantera – prema kojem crveno-bijeli dres jednog od tri osnivača La Lige ne može nositi nitko tko nije rođen na teritoriji fiktivne granice Baskije ili direktan potomak – euskaldunak.

Bez obzira na to što bi u današnje vrijeme bio smijenjen, javno linčovan, a možda i osuđen svatko tko bi se zalagao za ideju da, recimo, samo Katalonci igraju za Barcelonu ili Flamanci za Anderlecht (primjera ima mnogo širom Europe), Bilbao je ostao jedini klub u kom je institucionalizirana isključivost po nacionalnoj osnovi.

Slučaj iz Širokog Brijega nije mogao da nas ne podsjeti na Athletic, ali Bubalo kaže da te dvije stvari nemaju nikakve veze jedna sa drugom.

Ma ne, to nema nikakve veze. Imali smo i ateiste i pravoslavce. Možda je ranije na ovim prostorima bilo nešto drugačije, ali sada to sve ide drugim smjerom”, rekao je uopćeno direktor kluba, za koji danas nastupa samo jedan stranac i to kakav!

Kapetan ekipe, brazilski as Wanger Santos Lago ne samo da je jedini protestant u svlačionici, već je i najbolji strijelac u povijesti lige sa 123 pogotka. Široki je u međuvremenu drastično smanjio broj stranaca, a i kada su dolazili na “Pecaru” to su bez izuzetka – slučajno ili ne – bili igrači iz Brazila (21) i Argentine (3), zemalja sa većinskim katoličkim stanovništvom.

Doduše, jednu sezonu u Širokom na pozajmici iz Rijeke odigrao je Gudnes Adžaji iz Nigerije, zemlje u kojoj su katolici i protestanti s jedne (51,9%) i muslimani s druge strane (47,3%) gotovo poravnati po brojnosti. Ipak, ako je i postajala dilema kojoj grupi pripada ovaj napadač koji je još kao tinejdžer došao u Hrvatsku, lako će je riješiti dio njegovog profila na sajtu Rijeke u kojem se navodi sljedeće:

“Ajayi je veliki vjernik, kako i sam kaže kršćanstvo za njega nije religija već način života s Kristom”.

U Širokom Brijegu sa okolnim mjestima živi nešto manje od 30.000 stanovnika.

Sportski novinar Marko Knezović iz Širokog Brijega dobro je upoznat sa nogometnim prilikama u Bosni i Hercegovini. Samim tim i idealan sugovornik za prokomentirati situaciju u klubu iz svog grada.

Ne znam što je tu čudno?”, uzvratio nam je kolega Knezović pitanjem na pitanje o situaciji u svlačionici Širokog.

Općina Široki Brijeg, pa i čitava Zapadna Hercegovina, velikom većinom nastanjena je stanovništvom katoličke vjeroispovijesti. Samim tim to je i logično”, konstatirao je i naglasio da “Široki nije uvijek bio jednonacionalni tim”.

Ne tako davno igrali su igrači raznih vjeroispovijesti, pravoslavci, muslimani, pa i ateisti, a znamo da i sada ima jedan. wagner Santos Lago nije samo najbolji igrač Širokog Brijega, nego i Premijer lige BiH svih vremena. On je protestant”, naveo je Knezović kapetana kao primjer i ponudio okladu pretpostavkom da ni ostali nogometaši nisu baš svi katolici.

“Kladio bih se da i sada u ovoj ekipi ima igrača koji su, na primjer, ateisti”.

Mada bismo prije pristali na okladu u to da nema pravoslavaca ili muslimana u svlačionici Širokog, razgovor nas je odveo dalje, a sagovornik iznenadio paralelom sa Bilbaom – koji je direktor Bubalo otpisao kao mjerodavnu.

U tom klubu igraju samo Baski i tu nema ništa čudno”, konstatirao je.

Možda je to nekome zanimljivo, ali meni je zanimljivije da je u vrijeme Miljana Miljanića odigrana utakmica u kojoj je bilo devet štopera u jednoj ekipi”, rekao je kroz smijeh aludirajući pretpostavljamo na nogomet za koji se zalagao pokojni nogometaš i trener Crvene zvezde, trener Real Madrida i Valencie, koji je tri puta bio postavljan za izbornika SFRJ i kasnije dugo godina rukovodio Nogometnim savezom Jugoslavije zbog čega ga je 2002. godine FIFA odlikovala “ordenom časti” za zasluge u razvoju nogometne igre.

Knezović je potom konstatirao da, za razliku od ostalih klubova u BiH, “Široki Brijeg uvijek ima više od polovine igrača koji su izašli iz njegove omladinske škole”.

Osim Orašja, ja ne znam nijedan klub u BiH koji to ima. Meni je to mnogo interesantnija tema”, naglasio je Knezović.

NOGOMETAŠI

Državljanstvo BiH: Krešimir Bandić, Luka Bilobrk, Martin Zlomislić, Josip Barišić, Stipo Marković, Mateo Marić, Stipe Jurić.

Državljanstvo Hrvatske: Slavko Bralić, Marko Perković, Bernardo Matić, Luka Begonja, Ivan Baraban, Dražen Bagarić, Dejan Čabraja.

Dvojno državljanstvo: Josip Kvesić, Dino Ćorić, Damir Zlomislić, Danijel Kožul, Stjepan Lončar, Josip Ćorić, Josip Ćorluka, Ivan Peko, Jure Ivanković.

Ostali: Wagner Santos Lago (Brazil).

TRENERI

Iako na “Pecari” i oko nje tvrde da isključivost ne postoji i da nikome nisu “zaključana vrata”, može se konstatirati i da su ljudi iz Širokog pedantno birali i svoje trenere. Širokobriježane su do sada vodili stručnjaci sa hrvatskim, bosansko-hercegovačkim ili dvojnim državljanstvom:

Goran Sablić, Denis Ćorić, Branko Karačić, Slaven Musa, Davor Mladina, Blaž Slišković, Anto Kokić, Marijan Bloudek, Mario Ćutuk, Toni Karačić, Ivo Ištuk, Ivan Katalinić, Zoran Bubalo, Ivica Barbarić…

POVIJEST

Od 1948. godine, kada je osnovan kao “Borak” (klub je dobio ime po izvoru rijeke Lištice), Široki je često menjao imena.

Samo godinu dana po osnivanju preimenovan u Boksit, a zatim u Lištica, Mladost i Mladost-Dubint, da bi završetkom građanskog rata u BiH krenuli njegovi uspjesi – prvo pod imenom Mladost (1994-1996), a zatim i NK Široki Brijeg (1996. do danas).

Širokobriježani su dominirali u Prvoj ligi tadašnje Herceg-Bosne od 1994. godine, da bi formiranjem jedinstvene Premijer lige BiH postali jedan od njenih najtrofejnijih članova.

Tim s “Pecare” dva puta je bio prvak BiH (2004/05 i 2005/06) i tri puta osvajač Kupa BiH (2007, 2013. i 2017).

EUROPA

Redovan je sudionik međunarodnih natjecanja.

U kvalifikacijama za Kup UEFA (kasnije Ligu Europe) i Ligu šampiona plavo-bijeli odigrali su 50 utakmica u 14 sezona, a od prvog izlaska u Europu 2003. godine, propustili su samo sezone 2004/05 i 2016/17.

 

 

Mondo.rs

 

 
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

U subotu, 14. travnja u 19 sati u dvorani Skupštine Hercegbosanske županije u Tomislavgradu bit će predstavljena knjiga fra Ante Pranjića Pilipovića "Stazama evanđelja".

Knjigu će predstaviti:

1. mons. dr. Pero Sudar
2. doc. dr. Mate Buntić
3. prof. Maja Papić.

 

Svi ste dobrodošli!

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Bosna i Hercegovina je balkanska zemlja s najviše imigranata, a uslijed odluke Njemačke da olakša izdavanje radnih dozvola građanima BiH, očekuje se još više odlazaka, navedeno je u studiji Bečkog instituta za ekonomske studije i Svjetske banke o stanju ekonomija zapadnog Balkana.

''Trend će biti samo nastavljen, naročito jer je Njemačka, kao glavna destinacija bh. imigranata, olakšala procedure za građane BiH koji traže posao u toj zemlji", istaknuto je. Osim ove njemačke odluke, kako je navedeno, dodatne migracije bit će ubrzane i zbog starenja stanovništva i negativnog nataliteta, ali i zato jer mnogi bh. državljani imaju putovnice Hrvatske.

Gledano u apsolutnim brojkama, u studiji je istaknuto da je BiH od raspada Jugoslavije do danas napustilo 1,3 milijuna ljudi, što iznosi trećinu stanovništva, nakon koje slijedi Albanija sa milijun, pa Srbija sa 900.000. Po zemljama, osim Njemačke, građani BiH su uglavnom odlazili u Sjedinjene Države, državljani Srbije u Švicarsku i Australiju, Albanci u Italiju, a ljudi s Kosova u Njemačku. Između ostalog, navodi se i kako je do najvećeg pada nezaposlenosti u regiji došlo u BiH, i iznosi skoro pet posto. Sa stopom od 20,5 posto, kako je istaknuto, BiH je zabilježila najmanju nezaposlenost u povijesti. Također, BiH je jedina zemlja u kojoj je došlo do smanjenja samozapošljavanja.

S druge strane, Srbija je po brojnim parametrima kad su u pitanje zapošljavanje i rast gospodarstva u regionalnom vrhu. Srbija ima najbolju stopu rasta zapošljavanja od 4,3 odsto, a glavna područja su industrija, usluge, građevinarstvo, medicinska industrija i rekreacijski turizam. 

"Zapošljavanje je posebno izraženo u dobi između 25 i 54 godine, a u cijeloj regiji u referentnom periodu je zaposleno 119.000 ovih kategorija s najvećim rastom u Srbiji sa 59.000 ljudi. I kad se gleda starija populacija, najveći broj radnih mjesta otvoren je u Srbiji", navedeno je u studiji.

Srbija prednjači i po stopi rasta novozaposlenih žena - 3,7 odsto, nakon koje slijedi Makedonija sa 2,1 odsto.

Srbija je pravk i po broju samozaposlenih fakultetski obrazovanih građana, najviše u sektoru informacijskih tehnologija, ali i po smanjenju nezaposlenosti među mladima, gdje je u istoj razini kao i BiH.

 

Nezavisne novine

Foto: Anadolija

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Smilje je zasađeno na više stotina hektara, a priča o ekspanziji, sigurnom plasmanu sirovine i eteričnog ulja i lakoj zaradi, dobiva negativan epilog. Cijena sirovine po kilogramu, za pet godina, smanjena je više od četiri puta. Umanjenu cijenu ulja nitko ne spominje. Uz sve to, ovogodišnji otkup nije izvjestan.  Hiperprodukcija, neorganiziranost i neispitano tržište, tvrde upućeniji, uzeli su danak. Obezvrijeđeno i sumnjivog kvaliteta, kod fizičkih osoba i u pojedinim destilerijama, na prodaju čeka velika količina eteričnog ulja.

Umjesto 5 do 8 maraka, prije pet, prošle godine otkupljivači su sirovo smilje plaćali marku i 30 po kilogramu, javlja RTRS.

Razočarani plantažeri kažu da su nasjeli na polovične informacije i ciljana, stručna predavanja. S pojedinih plantaža još nisu vratili uloženi novac. Smiljari tvrde da iza njih nije stala nijedna institucija. Za to vrijeme, u regiji je registrirano više desetina destilerija. Broj neregistriranih nitko ne zna. Pojedine su plantažerima obavljale usluge destiliranja. Veći broj destilerija zatvorile su vrata proizvođačima.

Općina Ljubinje će, uz pomoć Pravobraniteljstva, tražiti zaštitu interesa, iz ugovora s tvrtkom iz zapadne Hercegovine. ”Mi smo u proceduri raskida ugovora, zato što oni nisu, već dvije godine, ispoštovali uvjete, mi smo im dali salu,..bio uvjet da zaposle određen broj radnika, nisu ispoštovali kooperante”, ističe Darko Krunić, načelnik općine Ljubinje. Zbog toga, dio vlasnika diže ruke od plantaža. Tvrde da je korist imao tek mali broj pojedinaca. ”Najbolje tko je prodavao sadnice, bile su marku i pol do dvije, sada su deset do dvadeset feniga”,kaže Zaga Spaić, plantažerka. U nadi da će se nešto promijeniti, nove plantaže prava su rijetkost. Smiljari tvrde da bez organiziranosti i čvršće povezanosti sa institucijama, uz poštovanje strogih pravila proizvodnje, nema napretka. Pod uvjetom da se dio grešaka može ispraviti.

Pročitajte više na:  www.vecernji.ba

 

Iznajmljuje se poslovni prostor od približno 150 m2. na raskrižju kod Konzuma. Ispred poslovnog prostora nalazi se i veliki parking. Lokacija izuzetno povoljna za sve vidove trgovine.

Iznajmljuje se i stan od približno 70 m2. 

Za sve informacije zvati na 063/343-879.

 

 

 

 

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

U organizaciji općine Kupres i braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, u utorak, 10. travnja bit će obilježena 26. obljetnica stradanja hrvatskoga naroda na Kupreškoj visoravni.

Tijekom dana bit će položeni vijenci i upaljene svijeće na mjestima stradanja, dok će u 11 sati u crkvi sv. Obitelji u Kupresu biti služena sv. misa za sve poginule u obrani Domovine.

 

(Ne)Pravda

 

Prođoh s vojskom kroz selo

Vidjeh kuće porušene

Ljude u crno zavijene

 

(ovo se više selom ne može zvati

Grijeh ga je selom zvati)

 

U zlom vremenu

Kad svi mišljahu

Da su u pravu

I oni što gone

I progonjeni što bijahu

 

Tko će pravdu izvagati

Raspedljit tko će je-

Presjeći reći: Ovo je tvoje!

 

Je li jači nejači?

Ili je nejači jači?

 

Je li obranjeno osvojeno?

Ili je osvojeno obranjeno?

Tko će na slobodu sunca?

Tko li tmini u zagrljaje?

I tako u krug

Usud stoljećima (Ilija Smiljanić, „Zamka vremena", 2018.)

 

Tomislavcity

 

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Djelatnici Šumarije Tomislavgrad ovih dana uklanjaju otpad i divlje deponije.

Protekloga petka čistili su od Lipe do šumarske kuće, a sutra će nastaviti od šumarske kuće do Svinjače, a potom od groblja u Lipi prema Vranu.

U ovoj akciji sudjelovalo je osam zaposlenika naše šumarije. Od njih doznajemo da su uklanjali otpad i divlje deponije koje se nalaze uz putove te da je priroda jako zagađena. Uz pvc otpad - vrećice i boce, osobito su se neugodno iznenadili ogromnim količinama pelena (dječjih i odraslih) koje su zatekli na jednoj deponiji. Pretpostavljaju da je taj otpad dovezen izvan područja tomislavgradske općine.

 

Tomislavcity

Više fotografija u galeriji.

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME