Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

U protekloj, 2016. godini, na prometnicama u Bosni i Hercegovini zabilježeno je 39.543 prometnih nesreća od kojih je 7.716  s poginulim i ozlijeđenim osobama, te 31.827 s materijalnom štetom.

Život je izgubila 321 osoba, dok je 11.188 osoba zadobilo teške ili lakše tjelesne ozljede.

U 2016. godini na području Hercegbosanske županije zabilježeno je ukupno 708 prometnih nesreća,  a u 2015. godini 723 prometne nesreće, prenosi livno-online.

 

 

U 2016.godini na prometnicama HB županije zabilježen je porast broja stradalih osoba. Tako je u 2016.godini u prometnim nezgodama smrtno stradalo 12 osoba, dok je 46 osoba zadobilo teže, a 161 osoba lakše tjelesne ozljede.

 

Ocijeni sadržaj
(11 glasova)

 

Za sve one koji trebaju uslugu održavanja čistoće jedan oglas:

Nudimo usluge čišćenja kuća, stanova, stubišta, poslovnih prostora,... na području općine Tomislavgrad!

Cijena po dogovoru, a za sve informacije zvati se na brojeve mobitela 063 449 057 ili 063 370 250!

Petak, 17 Ožujak 2017 09:37

Zatvoren promet prema Blažuju

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)

 

Tomislavgradski vatrogasci i djelatnici Javnoga komunalnoga poduzeća sijeku stara stabla u Ulici Mijata Tomića, između skretanja prema Segetu i izlaza na obilaznicu prema Blažuju. Zbog sigurnosti ulica je na ovome dijelu zatvorena za sav promet te se svi sudionici u prometu mole da koriste alternativne ulice.  

 

Općina Tomislavgrad

 

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

 

Osamnaesta godišnjica od atentata na zamjenika ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH i predsjednika županijske organizacije HDZ-a BiH Sarajevo Jozu Leutara obilježena je danas.

Polaganjem vijenca na spomen obilježju u Ali-pašinoj ulici u Sarajevu, delegacija ŽO HDZ BiH Vrhbosna predvođena predsjednikom Draženom Trlinom odala je počast poginulom Jozi Leutaru, priopćeno je iz Županijskog odbora HDZ BiH Vrhbosna.

Pored delegacije KO HDZ BiH Vrhbosna, vijence je položila delegacija Ureda hrvatskog člana Predsjedništva Dragana Čovića i Ureda zamjenice predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto, kao i dužnosnici HDZ BiH, predstavnici državne i federalne razine.

Atentat na Jozu Leutara izvršen je 16. ožujka 1999. godine u naselju Ciglane u Sarajevu. Od posljedica ranjavanja preminuo je 12 dana kasnije, 28. ožujka.

I nakon 18 godina od atentata još uvijek nisu otkriveni počinitelji zločina.

Ocijeni sadržaj
(11 glasova)

 

Centar Nova nada u Kovačima danas je primio vrijednu donaciju. Riječ je o novome računalu – laptopu koje mu je darovala Lovačka udruga Orlov kuk. Računalo je u ime udruge predao Ante Šarić. 

Sredstva za spomenutu donaciju osigurana su na nedavnoj lovačkoj večeri. Dio novca prikupljenog s toga druženja lovci su namijenili upravo za potrebite pojedince i udruge u svojoj zajednici.

U Centru ističu da im je računalo nužno za svakodevni rad.

Uz računalo, štićenici i djelatnici Centra ovom prigodom obradovani su i slatkišima.  

Raduje činjenica da lovci uz redovitu djelatnost i na ovaj način brinu o potrebnima u svomu okruženju.

 

Tomislavcity

Foto: Centar Nova nada

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 


'Puzajućim promjenama Daytonskog sporazuma, osjeti se kroz odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda, ugrožena konstitutivnost i ravnopravnost Hrvata u BiH. U dva navrata Bošnjaci su izabrali hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH. U Mostaru se ne provodi odluka Ustavnog suda te izbori nisu održani preko osam godina'', rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na otvorenju znanstvenog skupa "Hrvati BiH - nositelji europskih vrijednosti?", koji se održava u Neumu.

Izazovi pred BiH

Dodala je kako je BiH izložena i novim izazovima posebno međunarodnom terorizmu te prijetećoj migrantskoj krizi.

''Raste broj ekstremističkih zajednica. U Republici Srpskog gotovo da nema povratka izbjeglih, a u Federaciji BiH se nastavlja majorizacija Hrvata. Međunarodna zajednica dugo je zatvarala oči pred ovim činjenicama. One, uz jačanje separatističkih težnji U Republici Srpskoj, snažno utječu na položaj i ravnopravnost Hrvata u BiH. Ne smijemo zatvarati oči pred ovim činjenicama, posebice zato je prvo Hrvatska snažno podržava teritorijalnu cjelovitost i suverenitet BiH kao i njezin put euroatlantskih integracija'', rekla je hrvatska predsjednica.

Dodala je kako je Hrvatska spremna pomoći BiH u borbi protiv međunarodnog terorizma, te ''snažno diplomatski djelovati prema međunarodnoj zajednici s ciljem dogradnje daytonskog sporazuma, osiguranja stabilnosti bih i šireg susjedstava te sprječavanja vanjskih utjecaja''.

Naglasila je kako Hrvatska predlaže žurno donošenje novog Izbornog zakona koji će jamčiti jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Drugo žurno donošenje novog statuta Mostara i organizacije lokalnih izbora i treće pravovremeno djelovanje međunarodne zajednice nužno za stabilnost BiH i regije koje uključuje ubrzanje reformi.

Hrvatska predsjednica osvrnula se i na ulogu Hrvata u proteklom ratu u BiH pa je rekla kako je ''gotovo sva vojna i humanitarna pomoć Bošnjacima i Hrvatima u BiH došla je iz Hrvatske ili preko Hrvatske''.

''Hrvatska je uz SAD najzaslužnija za zaustavljanje nesretnog hrvatsko-bošnjačkog sukoba a u skladu sa Splitskom deklaracijom i za oslobađanje 20 posto teritorija BiH'', rekla je te dodala kako je tijekom rata Hrvatska primila gotovo milijun izbjeglica iz BiH.

Hrvatska će lobirati za BiH

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier kazao je kako je Hrvatska uvijek podupirala europski put Bosne i Hercegovine te da Bosna i Hercegovina na tom putu može računati na punu potporu Hrvatske kao članice Europske unije.

Dodao je i kako će Hrvatska nastaviti lobirati za ulazak BiH u EU kod europskih i američkih partnera.

Kada je u pitanju položaj hrvatskog naroda u BiH, šef hrvatske diplomacije ponovio je kako je ravnopravnosti hrvatskog naroda važna i za ostale narode i građane u BiH, kao i za europski put zemlje.

''Mi ćemo za vrijeme zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH potpisati ugovor o europskoj suradnji koji je već ispregovaran i parafiran te spreman za potpis. Ugovor bi trebao dati institucionalni europski okvir za ono što već činimo na europskom putu BiH'', kazao je Steir.

Ponovio je i važnost rješavanja "urgentne političke situacije" kako bi se prevenirale buduće nestabilnosti u BiH, što je po njegovim riječima, važno i za stabilnost cijele jugoistočne Europe.
Upitan o promjenama Izbornog zakona BiH, istaknuo je i kako je veoma važno ohrabriti sve u BiH da se izvrše izmjene tog zakona, sukladno presudama Ustavnog suda BiH.

 

R.I./bljesak.info

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)

 

''Bio sam iznenađen i šokiran kad sam pročitao izjavu Dragana Čovića da neće biti zapovjedne odgovornosti i da neće biti optužnica u kojim će biti kvalificiran zločinački pothvat. Mislio sam da je to novinarska greška'', rekao je umirovljeni general HV-a Zlatan Mijo Jelić, gostujući na HRT-u govoreći o optužnicama koje se podižu protiv hrvatskih časnika u BiH.

''Tko imalo prati pravosuđe u BiH i procese protiv hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih zapovjednika jako dobro zna, ne samo da se višim zapovjednicima i visokim časnicima, već i nižim časnicima, sudi po zapovjednoj odgovornosti u kojem je uključena kvalifikacija udruženog zločinačkog pothvata. Žao mi je što član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koji je legitiman i legalan, jako slabo poznaje ove činjenice koje su jako bitne za hrvatsku nacionalnu sigurnost'', rekao je Jelić i dodao kako će ove izjave neki shvatiti kao osobne napade na njih, ali da oan samo želi upozoriti kako institucije i izabrani dužnosnici moraju stati iza branitelja.

''Sada kad izađem iz ove emisije, kad progovorim o ovom svemu, kad dam dobronamjernu kritiku političkom vodstvu BiH da se zauzme za hrvatske branitelje, da se zauzme za domovinski rat i kad kažem konkretno da Dragan Čović nije u pravu s tom izjavom, svi oni to shvaćaju kao osoban napad, nikog osobno ne napadam, niti nemam razloga za to'', rekao je Jelić i dodao kako je normalno branitelji, ljudi protiv koji se vode procesi, traže od legalnih predstavnika hrvatskog naroda ih se institucionalno zaštiti.

''Ovo se može samo zaštiti na razini države i razini institucija, da institucije rade onaj posao po zakonu, i da se svatko mora suditi po zakonu koji je vrijedio u to vrijeme po istim pravnim kvalifikacijama'', rekao je, između ostalog Jelić.

Naime, gostujući na HRT-u, Jelić je upozorio kako se hrvatskim braniteljima u BiH sudi po strožem zakonu u kojem se kvalificiraju djela udruženog zločinačkog poduhvata dok se pripadnicima Armije BiH sudi po zakonu koji je poznaje tu odrednicu.

Nabrojao je i zločine nad Hrvatima u BiH, od kojih su se mnogi dogodili nakon ratnih sukoba, za koje nitko nikada nije odgovarao.

"Cilj ovih politički montiranih optužnica koje se kreiraju u političkom vrhu Muslimana u BiH je da se hrvatski narod u BiH proglasi zločinačkim narodom, a RH agresorom na BiH. Muslimani tako žele zadržati sadašnje političko stanje gdje su Hrvati građani drugog reda. A krajnji cilj ovih optužnica muslimanskog vrha je da preko ovih optužnica u miru ostvare ono što nisu u ratu. Na ovaj način se provodi mirnodopsko etničko čišćenje, a cilj je da se Federacija BiH u konačnici pretvori u jednonacionalni entitet gdje će Hrvati biti građani drugog reda", istaknuo je.

 

Cijeli intervju možete pogledati na stranicama HRT Vijesti.

 

bljesak.info

Četvrtak, 16 Ožujak 2017 12:14

Proljetna gužva

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

Uz pjesmu Proljetna gužva Vere Zemunić, objavljujemo i fotogaleriju koju nam je posla naša čitateljica Ivona Baković.


Cvjetovi bijeli, žuti, plavi
razmiljeli se
po mladoj travi.

Zvončići, jaglaci i sunovrati,
pa još...
ah! tko će ih sve znati.

Uz ogradu, pod voćkama
krasuljci su prosipani.
I šafrani već su vani.
U cijeloj toj gunguli
gurali se i zumbuli.

A gdje li su tulipani?
U zemlji su, još pospani.

Vera Zemunić
Fotogalerija: Ivona Baković

Tomislavcity

 

Četvrtak, 16 Ožujak 2017 09:14

Prijava kod Mađara

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

Danas se, s rijetkim iznimkama, jezikoslovci slažu u stavu da prednost valja dati riječi Mađarska i njezinim izvedenicama. U prošlosti je bilo razdoblja kada se prednost davala obliku s glasom dž, ali i razdoblja kada su se oba oblika izjednačivala.

Oblici s glasom u hrvatski su preuzeta posredstvom turskog jezika – turski Macar izgovara se  kao [madžar], a i turski glas koji se bilježi grafemom c u hrvatski se u pravilu preuzima kao . Zanimljivo je da je prvi spomen mađarskog naroda zabilježen u arapskim kronikama iz 9. stoljeća, što je zasigurno imalo priličan utjecaj na širenje mađarskoga imena posredstvom ovih istočnih jezika.

Pa ipak, mi smo kasnije oblik preuzeli izravno iz mađarskog jezika – mađarski magyar izgovara se približno kao [mađar]. Mađarski skup gy u hrvatski jezik preuzimamo kao đ (iako je mađarski suglasnik izgovorno još i „mekši“, đ je naš najsličniji glas).

S obzirom na to da se pri preuzimanju prednost daje  preuzimanju iz jezika izvornika, da je potonji izgovor bliži mađarskomu, a i s obzirom na to da su oblici s glasom đ u suvremenome hrvatskom korpusu češći u upotrebi, možemo reći da je oblik Mađarska nedvojbeno prevladao te da mu valja dati prednost, kao i njgovim izvedenicama (Mađar, Mađarica, mađarski...).

 

check-in – prijava

Glagolska imenica check-in u engleskome jeziku znači 'prijava'. U hrvatskome se upotrebljava u dva značenja: 1. prijava gosta u hotel, motel ili hostel i 2. prijava putnika za let.

U hrvatskome standardnom jeziku u oba je značenja umjesto check-in bolje upotrijebiti hrvatski naziv prijava.

 

Ružica Tolić/Tomislavcity

Ocijeni sadržaj
(8 glasova)
 
 

Svakom radniku koji dobije dijete isplaćivat će po 10.000 kuna neto. Odluka je to Nijemca Alexandera Gantenbrinka, vlasnika tvrtke Furnir iz Otoka koja zapošljava 130 radnika. Prva isplata za dijete trebala bi biti realizirana početkom ljeta.

– Želim i na taj način pomoći demografsku obnovu sredine u kojoj poslujem, ali i omogućiti svojim radnicima da budu zadovoljni. Imamo od prije i odluku prema kojoj radnicima koji su imali smrtni slučaj isplaćujemo po 2500 kuna pomoći. Želimo i na taj način pomoći svojim radnicima u tako teškim trenucima – rekao je Gantenbrink koji je prije dvije godine postao vlasnik tvrtke Furnir gdje je do tada bio jedan od suvlasnika.

Uz to djelatnicima, ali i ljudima u potrebi, crkvi i Caritasu, pomaže i drvom za ogrjev, ali i na druge načine. Pomaže i školu i udruge. Najveći dio tih aktivnosti obavlja u tišini jer, kako kaže, ne voli se previše isticati. Gantenbrink pet dana tjedno provodi u Otoku dok je vikendom u Njemačkoj.

Poslodavac za poželjeti

S ovakvim vlasnikom prezadovoljni su i sami radnici koji kažu kako su im plaće redovite i da se one u proizvodnji kreću od 600 do tisuću eura.

– Alex je vlasnik za poželjeti i uz to prije svega veliki čovjek s kojim uvijek možeš popričati, zatražiti pomoć, šaliti se… Više puta tijekom ljeta izvadi novac iz novčanika kako bi svim radnicima kupio sladoled. Svaki od nas po odlasku kući dobije po sladoled. Otkako je preuzeo tvrtke, udvostručio nam je plaće, a i uvjeti rada su osjetno poboljšani. Ova nova odluka o donaciji za novorođenu djecu samo je pokazatelj kako radi i razmišlja. Napravio je ono što je mogla napraviti i država, a nije – kaže nam Mario Mileticki, jedan od radnika.

Dodaje i kako je njemački vlasnik znao ići po školama i djeci govoriti da upišu drvoprerađivačku školu i da će dobiti posao kod njega. Inače, Alexander Gantenbrink u Hrvatskoj ima devet tvrtki s ukupno 285 zaposlenih. Nedavno je pokrenuo i proizvodnju bačvi.

 

vecernji.hr

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME