Utorak, 15 Kolovoz 2017 09:01

Marijo na nebo uznesena, moli za nas!

Ocijeni sadržaj
(7 glasova)

 

Svetkovina je Uznesenja Blažene Sjevice Marije na nebo ili Velika Gospa. U duvanjskom kraju na poseban način slavi se u Seonici i Prisoju gdje je zaštitnica župa. U navedenim mjestima središnja misna slavlja bit če služena u 11 sati, a predvodit će ih pater Ivan Ike Mandurić (Seonica) i fra Zoran Kutleša (Prisoje).

Tradicionalno, na današnju svetkovinu Davnjaci rado hodočaste Gospi u Sinj ili u Međugorje.

Marija okuplja vjernike sa svih strana domovine i iseljeništva. Neka se po Njezinu zagovoru uslliše molitve i pokore vjerničkoga puka i svima bude blagosloljen ovaj dan.

 

Tomislavcity

 

Molitva Gospi u svakoj potrebi

O, slavna, milosrdna Gospo! Mnogima koji su se molili pred tvojim likom udijelila si brojne milosti.

Pun pouzdanja i ja molim pred tvojim svetim likom: pomozi mi u mojoj nevolji (spomenuti nakanu). Znam da nisam zavrijedio milost, ali se uzdam u beskonačnu ljubav tvoga Sina koji me svojom ljubavlju učinio dostojnim ljubavi Oca nebeskoga.

Uvjeren u tvoju neizmjernu Majčinsku ljubav, utječem se tvome čudotvornom zagovoru. Pomozi mi u ovoj potrebi, Tebi poznatoj. Isprosi mi pomoć od Boga.

Neka me zahvalnost za tvoju dobrotu potakne da budem vjeran Bogu, da živim prema evanđelju Tvoga Sina i dopustim da me vodi Duh Sveti. O, Majko, reci Bogu samo jednu riječ za mene i On će te uslišati. Hvala ti, Gospo! Amen. 

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

Svetkovanje Blažene Djevice Marije i bliskost s likom Majke Božje tradicija su Hrvata. Mnogi su razlozi za to i duboko su povijesno ukorijenjeni. Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, otvorenog srca i pastirskom mudrošću poziva na dosljednost te upozorava na korijene problema – nejednakopravnost.

• Zašto se Velika Gospa kod nas naziva “kraljicom Hrvata” ili najvjernijom odvjetnicom Hrvata, otkuda ta povezanost?

Ovdje moramo reći da mi Majku Božju zovemo kraljicom Hrvata i ne slavimo samo svetkovanje Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koje pučki zovemo Velika Gospa. U crkvi slavimo i rođenje Marijino, koje nazivamo Mala Gospa, a Uznesenje Marijino na nebo je Velika Gospa. To da je u naš vjernički mentalitet ušao naziv kraljica Hrvata jest povijesna baština. Uz njezine blagdane često su vezani važni povijesni događaji, kao što je obrana od neprijatelja i spas narodnog bića. Hrvatski identitet nije građen kao kod Poljaka, ali naša je povijest važno obilježena upravo tom pobožnošću Gospi. Vidimo da su to pastiri Crkve u Hrvata svi podupirali. Sluga Božji Stadler, preuzimajući obnovu hijerarhije, posvetio je Božanskom Srcu Isusovu cijelu nadbiskupiju i katedralu, a ujedno je stavio kao suzaštitnika Bezgrešno začeće BDM. Vidimo da je Blaženi Alojzije Stepinac u teškim vremenima ne samo hodočastio, nego hrabro pozivao da se utječemo Mariji. Vidimo to i za vrijeme turske okupacije, kada su apostolski vikari obilazili župe i nalazili tu pobožnost Gospi i u Olovu i u Komušini. Lijepi su ti opisi kako se narod moli Gospi u teškim trenucima opstanka. I u Domovinskom ratu branitelji su spontano Gospinu krunicu nosili kao znak nade u pobjedu. Zato je i nikla ona uzrečica: ‘Tko Mariju ljubi, taj se ne gubi!’ Tako je kroz tu molitvu i pobožnost Marija vladala, unatoč svim okupacijama, progonu i tlačenjima.

• Nije li pomalo pretenciozno da Hrvati katolici ‘privatiziraju’ Majku Božju?


To ne bi bio uopće problem da nije antihrvatske klime koja se strašno nameće u javnosti. Poljacima nitko ne prigovara, ali ne samo Poljacima, niti drugim narodima što vole i mole Mariju te je nazivaju nazivom svoga naroda. Nama Hrvatima žele nabiti kompleks krivnje gdje god mogu. Mnogi to prihvate jer se žele dodvoriti toj agresivnoj politizaciji, a mnogi ne razumiju igru koja se igra u javnosti. Time što je mi zovemo svojom kraljicom nikoga ne isključujemo, niti mu branimo da joj se moli i naziva je svojom zaštitnicom. Zato smatram da je važna ta pobožnost posvete Prečistom Srcu Marijinu, koju smo obavili i još je u procesu u našoj Nadbiskupiji. Prigodom 100 godina fatimskih ukazanja, njezin lik iz Fatime ide iz župe u župu i obavlja se posveta njezinom Srcu, a cijelu nadbiskupiju ćemo posvetiti u zadnju subotu listopada u Komušini, na brdu Kondžilo!

• Gospa je uzor ženama u svojoj požrtvovnosti, ljubavi, pažnji. Kako danas istodobno ispuniti tu ulogu majke, supruge, ...?

Kao što je po prvoj ženi Evi ušao grijeh u svijet, tako je po novoj Evi, Blaženoj Djevici Mariji, ušlo u svijet otkupljenje. Ona je uzor poslušne vjere i ponizne službenice. Za društvo je previše važno dostojanstvo i lik žene. Time društvo pada ili raste. Vidimo da se ovo društvo počelo urušavati kad je žena postala roba. Kako bi opravdali to trgovanje ženskim tijelom izumili su razne nazive i obrane. Međutim, lik Gospe je uzor, ne samo ženama nego svakom biću, ali posebno ženama da im vrati ljepotu i dostojanstvo žene i majke. Života nema ako ga žena ne voli, ne prihvaća i ne odgaja. Kao što je Marija bila nositeljica života, tu ulogu ima svaka žena, bilo kao duhovna ili tjelesna majka. Taj mentalitet moramo formirati i u osobnom i javnom životu. Nekad je vjera izgrađivala kulturu, sada se događa obrnuto.

• Žene su često izložene mobingu na poslu pa doslovno moraju birati između radnog mjesta i djeteta. Što reći za takve pojave i kako mijenjati to grabežljivo, nehumano lice kapitalizma?

Nekada smo nosili teški jaram bezboštva, sada nosimo jaram bezdušnog kapitalizma. Ni u jednom ni u drugom sustavu nema vrjednovanja čovjeka. Zato je važno u javnost, društveno-politički život, ugraditi socijalni nauk Crkve. Materijalna sredstva trebaju ostati sredstva, a ne cilj. Ako izvrnemo vrednote, onda čovjek postaje rob. Nažalost, sada se nametnuo profit kao glavni cilj i sve je tome podvrgnuto. Ako takao nastavimo, sve će manje biti mladih radnika, a onda se nameće jedna druga klima o kojoj sada ne bih govorio. U javnosti čujemo kuknjavu kako se škole zatvaraju jer nema djece, što znači da nema budućih radnika. Starimo. Gdje je strategija nataliteta, dokle će mortalitet biti veći od nataliteta? Time otvaramo brojne upitnike, na koje nije lako odgovoriti, ali nas nitko ne oslobađa te odgovornosti. Bez pravednih i stabilnih socijalnih zakona nećemo uspjeti zaštiti majku radnicu, kao i zdravu obitelj.

• Uzoriti Oče, vaša izjava u Podmilačju, ako je točno prenesena, “Odlaskom u bijeli svijet novac će ljude zatrpati i progutati, prestat će biti i Hrvat i katolik...” izazvala je brojne komentare, neke i vrlo negativne. Što ste željeli reći?

To sam rekao u zanosu propovijedi, ali ne bez uvjerenja jer to sam doživio. Jedno vrijeme se naši ljudi, koji su otišli u tuđinu, drže korijena vjere, ako su povezani s rodnim krajem i zavičajem ili s hrvatskom misijom. Mali broj vjernika se održi, a ako se udalji od svojih korijena. vrlo brzo postanu integrirani u materijalizam i potrošački mentlitet. Vidimo da se tamo crkve prodaju, pretvaraju u razne restorane ili galerije. Ako mi ne shvatimo odgovornost za osobnu vjeru i za opstanak svoga naroda, postat ćemo ljudi interesa koji će za taj novac sve prodati. Stara je poslovica “sve za obraz a obraz ni za što!”, ne smijemo izgubiti taj stav vrednovanja.

• Kada razgovarate s ljudima koji odlaze iz BiH, onda vam kažu da je razlog za njihovu odluku neizvjesnost, izostanak posla, nepoštovanje, a kod nekih je to postalo pitanje trenda. Ostaje li ‘Bosna bez svjedoka’, kako to u jednoj svojoj knjizi napisa pokojni ugledni Ante Markotić?

Ne samo da BiH ostaje bez svjedoka, nego se i Hrvatska prazni. Netko je uspješno nametnuo takvo razmišljanje kako bismo ono što smo krvlju branili sada zabadava ostavljali. Kako tako brzo promijenismo stavove i uvjerenja? Neki elementi govore o strategiji koja se perfidno uvlači, a naši je ljudi olako prihvaćaju ili se prepadnu križa i tako napuštaju grudu za koju su naši preci krv lili, na njoj se znojili i suzama je zalijevali. Toj klimi jako doprinose i političke svađe i ne rješavanje egzistencijalnih pitanja. U tome ih podupire i nekorektna međunarodna politika, a prodani mediji služe toj svrsi.

• Ostvaruje li se ‘curenjem Hrvata’ strategija onih koji su dugoročno zacrtali na taj način riješiti ‘hrvatsko pitanje?

U prethodnoj sam riječi naslutio da je to istinski jedna strategija. Dobro se sjećam organizacija koje su sustavno iseljavale naš narod i dobivale debela sredstva za to. Čini mi se da su sada malo prefidniji i skrovitiji, ali to ne rade samo u BiH, nego i u Hrvatskoj. EU nije rješavala naše pitanje, a sada im dobro dođu već školovani ljudi za koje nisu morali trošiti sredstva nego ih dobivaju badava pa im nije teško mamiti ih s boljom plaćom. Nažalost, mnogima prisjedne takva djelatnost.

•“Mi (Hvati katolici) moramo naći način kako živjeti u jednakopravnosti”. To je jedna od vaših poruka. Kako to ostvariti i postaje li ta rečenica previše otrcana ili jednadžba bez rješenja?

Imam osjećaj da u rešeto lijevam te stavove. Stalno govorim o jednakopravnosti. Nažalost, partneri u vlasti to ne shvaćaju, nego uporno idu klimom koja stvara nesigurnost i opterećavajuću klimu. U tome im pomažu međunarodni čelnici koji ne shvaćaju važnost jednakopravnosti. Njih nije briga što će hrvatski narod “iscuriti”, nego im je važno da se ne puca i da se ide nekakvom rješenju, a je li to pravedno ili nije, njih glava ne boli jer se ne tiče njihove kože. Ta perfidija je tako ružna da jedne sude radi podjele BiH dok druge, koji su uspjeli podijeliti BiH, nagrađuju. U to ne daju dirati iako je to skrojeno na nepravdi i ozakonjenju etničkog čišćenja.

• Jedan od ključnih testova oko hrvatske institucionalne ravnopravnosti je izmjena Izbornog zakona. Vidite li bilo što prijeporno oko zahtjeva da Hrvati biraju vlastite predstavnike?

Ono što imaju druga dva naroda, trebaju priznati i nama. To je tako normalno. Kako će to izraditi pravno, nije mi jasno. Razumljivo da od ovog nakaradnog Daytonskog ugovora nije lako skrojiti normalnu državu u kojoj će vladati institucionalna ravnopravnost i jednakopravnost svakog građanina i svakog identiteta. Kod tog traženja rješenja tako je vidljivo da se nitko ne želi odreći privilegija, a radi toga je i zametnut i rat, jer su privilegirani željeli imati vlast.

• Stalno se u bh. javnosti nastoji nametnuti teza da građani gube ako su narodi zadovoljni oko izbornih rješenja. Je li tome tako? Vrlo je prozirna ideja o građanskoj državi u kojoj bi bila vladavina većine. Vidimo kako to živi u RS-u pa bi htjeli i u FBiH. Takav model je neprihvatljiv, ako se neće stvoriti mehanizam da smo svi, bilo osobno ili kao etnička skupina, jednaki. To prvo moraju shvatiti EU i Amerika, kao i druge velike sile koje igraju nekorektnu igru interesa.

Vrlo je prozirna ideja o građanskoj državi u kojoj bi bila vladavina većine. Vidimo kako to živi u RS-u pa bi htjeli i u FBiH. Takav model je neprihvatljiv, ako se neće stvoriti mehanizam da smo svi, bilo osobno ili kao etnička skupina, jednaki. To prvo moraju shvatiti EU i Amerika, kao i druge velike sile koje igraju nekorektnu igru interesa. 

• Ponovno se stvara nova osovina za poslijeizborne prijevare Hrvata, a, s druge strane, iz dijela međunarodne zajednice se nastoji ukinuti odrednica konstitutivnih, tvorbenih naroda, koja je praktično posljednja linija obrane Hrvata, makar i u takvom nepravednom Daytonu. Kako gledate na te pojave i kako im se suprotstaviti?


Ta ideja je da od nepravde iz Daytona načine novu nepravdu. Takvi stavovi ne idu za rješenjem nego za stvaranjem “turbulentnog” područja. Kao da im odgovara takva klima. Na taj način pozornost svraćaju na nas kako se ne bi vidjeli problemi u njihovoj zemlji.

• Može li vrh katoličke Crkve i Islamske zajednice pomoći u rješavanju problema u BiH, posebice između Hrvata i Bošnjaka, te ostvarenja ove jednakopravnosti? Pružiti pomoć možete onima koji su je spremni primiti. Katolička Crkva ne želi djelomično, nego cjelovito rješavati probleme u BiH, budući da pokrivamo cijelu BiH. Ako zatraže posredovanje, dužnost nam je raditi na općem dobru.

Pružiti pomoć možete onima koji su je spremni primiti. Katolička Crkva ne želi djelomično, nego cjelovito rješavati probleme u BiH, budući da pokrivamo cijelu BiH. Ako zatraže posredovanje, dužnost nam je raditi na općem dobru.

• Nedavno ste u kontekstu odnosa vlasti istaknuli da je ‘stranka jedno, narod drugo’ u kontekstu stavljanja stranačkih interesa u prvi plan?!

- To ne trebam tumačiti, jer svaka stranka služi narodu i općem dobru. Crkva ne može stati uz stranku, nego poduprijeti rad na općem dobru, a Crkva ostaje uz narod i za narod. Ne znači da smo uvijek prepoznatljivi u tim stavovima, ali to nam je dužnost. Dobro je napisao dr. fra Luka Marković u Katoličkom tjedniku br 31/6. kolovoza 2017. u čemu je glavni problem Hrvata u BiH “Vrijeme je za otrežnjenje” i “Nema odlaganja problema” i “Činjenice zvone na uzbunu”.

• Često se nastoji nametnuti teza o podjelama između Hrvata iz Posavine, RS-a, Hercegovine i Bosne, a podjele nastoje potaknuti i pojedini svećenici. Kako vi gledate na to pitanje i koliko su podjele ili, pak, jedinstvo danas prisutni?

Nažalost, klima je zatrovana. Valja ozbiljno promišljati kako premostiti nezdravu klimu te unutar hrvatskog korpusa stvarati zauzetost i zajedništvo. To je dužnost, ne samo svećenika i redovnika, nego svih političara. Premalo nas je da bismo rasipali snage, a pogotovo gradili jedno na račun drugoga. Poznate su mi sve te “prljave rabote” kojim se služe, ili su u službi onih koji bi htjeli da nas nema. Valja se ozbiljno suočiti s problemima, ne blatiti jedni druge, nego se hrabro suočiti s istinom, prihvatiti odgovornost i pretvoriti je u zazuzetost. •      


vecernji.ba

Ponedjeljak, 14 Kolovoz 2017 23:02

Sutra neradni dan u Hercegbosanskoj županiji

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije obavještava građane Hercegbosanske županije da je utorak, 15. kolovoza 2017. godine (Velika Gospa), sukladno Zakonu o blagdanima i neradnim danima HR HB („Narodni list HR HB“, broj: 45/95), blagdan i neradni dan u Hercegbosanskoj županiji.


Vlada HBŽ

Ponedjeljak, 14 Kolovoz 2017 18:01

Mario Stanić novi luški knez

Ocijeni sadržaj
(7 glasova)

 

Lužani, domicilni i raseljeni, luški zetovi i prijatelji, pa gosti: sinjski Vučkovići, čiji su preci živjeli na Lugu prije današnjih Lužana, kao i Stanići iz Poljica kod Omiša, pretci današnjih luških Stanića, okupili su se na Zidinama, livadi ispod sela Luga.

Povod okupljanja je „luška fešta“, iako ovo današnje okupljanje ima puno širi domet. Povezuje raseljeni i razdijeljeni hrvatski narod, iz dvije države i dva vremena. Vraća sjećanja na povijesne dane, nekad teške i pogibljene, ali nekada i slavne.

No, da se vratimo današnjoj fešti koju već godinama uspješno organizira Udruga Lug-Poljica, koja je, usudili bi se reći, vezivno tkivo svih navedenih. Ni ovogodišnje prilično loše vrijeme za sredinu kolovoza i na trenutke vrlo jaka bura nisu omeli Lužane da sve pripreme i prikladno dočekuju goste. Iako, istini za volju nije sve išlo bez poteškoća. Šator je jednom letio po Zidinama i izgledao kao Kolumbovo jedro.

Draž ovogodišnjem natjecanju dali su Vučkovići koji su stigli u značajnom broju, spremni za sve sportske discipline. Tako su odmah na početku pobijedili luške veterane u nogometu, izgubili u potezanju konopa, ali i pobijedili u luškoj alci. Naime, Ivan i Manuela Vučković s dvije sride i jednim pogotkom u jedan bili su najuspješniji u alci, ako ne najvažnijoj, onda svakako najsmješnijoj disciplini natjecanja.

U bacanju kamena s ramena pobijedio je Crni (Ivan Stanić Kevin), koji je potvrdio da mlade snage dolaze i suvereno dominiraju. Novopečeni mladoženja Pega bio je neprikosnoven u potezanju klipa, a njegova izabranica Ivana pobijedila je u ženskoj disciplini bacanja kamena s ramena. Čestitamo svima!

Uslijedio je najznačajniji i najbitniji događaj fešte: izbor kneza. Stari knez, Ivan Protuđer Noga u veselju je proslavljao posljednje sate svoje vladavine i pozvao četiri loze Stanića da izaberu četiri mala kneza, te sve ostale da izaberu petog malog kneza. I počelo je glasovanje. U prvom krugu svi mali knezovi imali su po jedan kamen na svojim koparanima, u drugom krugu Mario je skupio dva kamena, a Iko jedan. I onda u trećem krugu, nakon što je Iko spustio kamen na Mariov koparan čuo se glasan uzvik: „Imamo kneza“. Mario Stanić, Bikićev postao je novi luški knez! Očekivao se govor u trajanju od, kako je uobičajeno, 27 minuta, ali je novi knez odustao jer se bojao da bi zašli duboko u noć, čime bi se otežao nastavak programa. Svi su prihvatili odustajanje od govora, te se pristupilo darivanju kneza. Kako je već uobičajeno kneza se dariva u stap, a on mećajom mete darove kako bi sve moglo stati. Ne treba niti napominjati da su Lužani bili vrlo galantni pri darivanju, pa je prikupljeno dovoljno novca da se plate svi troškovi fešte, a ostatak će biti usmjeren za izgradnju muzeja i spomen parka kod groblja spaljenih.

Nakon darivanja i prvog sumraka uslijedio je vatromet te neobvezne i slobodnije discipline uz uživanje uz pjesmu i smijeh do kasnih noćnih sati. Lužani su i ovom feštom pokazali visok stupanj zajedništva i odlučnosti da sačuvaju i dalje održavaju „lušku fešt“ uz poruku da će sljedeće godine biti još bolja i mnogobrojnija. Čestitamo!

 

Tomislavcity

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

Glumačka postava komedije „Sjajni momci“ gostovala je protekle subote u Tomislavgradu. Poznati bosanskohercegovački glumci: Mustafa Nadarević, Senad Bašić i Emir Kapetanović pobudili su zanimanje Duvnjaka, ali i posjetitlja iz susjednih općina za ovo kazališno djelo što dokazuje i ispunjena Gradska športska dvorana. Humora i smijeha nije manjkalo, a atomosfera je bila vrhunska, ističu posjetitelji. 

 

Tomislavcity

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

 

 

Središnja proslava 100. obljetnice župe Kongore jučer je obilježena svetom misom koju je u 11 sati predvodio dr. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanjski, uz suslavlje provincijala Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Miljenka Šteke i još dvadesetak svećenika, između kojih su bili i bivši kongorski župnici fra Leo Radišić i fra Mirko Bagarić, te časnih sestara rodom iz ove župe ili su pak u njoj bile na službi.

Nakon svete mise svi su se uputili prema šatoru gdje je za sve (prema procjeni oko 1500 ljudi) pripremljen zajednički ručak, gdje su, uz župnika fra Stjepana Martinovića koji je svima izrazio riječi dobrodošlice, okupljene pozdravili: u ime župljana Ivan Vukadin, načelnik općine Tomislavgrad, u ime bivših kongorskij župnika fra Leo (Tomislav) Radišić (župnik 1962.-1966.) te u ime duhovnih zvanja iz župe don Jozo Ančić.

Potom su biskupu Ratku Periću, provincijalu Miljenku Šteki, nazočnim bivšim župnicima fra Mirku Bagariću, fra Leu Radišiću uručene zahvalnice  i župne monografije, kao i časnim sestrama, rođenima u župi ili koje su bile na službi u župi.

U zabavnom dijelu okupljene je nakon ručka zabavljali domaći sastav Kiše jesenje, Ante Matić te Zoran Begić.

Iako je bilo jako puno svijeta na ručku, nitko nije ni žedan, ni gladan. Dapače! Budući da je dosta hrane i ostalo, u dogovoru s upravom Staračkoga dom u Tomislavgradu ista je prevezena do ove ustanove kako bi se iskoristila. Pohvala organizatorima na tome ali i na odličnoj organizaciji cijele proslave.

Ugodno i veličanstveno – dvije su riječi kojima je jedan od sudionika najbolje opisao ovu proslavu. I doista, svi koji su danas bili u Kongori i sudjelovali u proslavi 100. obljetnice župe Kongore uistinu su na povratku svojim kućama ponijeli lijepe dojmove iz naše župe, piše portal mandino-selo.com.

 

mandino-selo.com.

Nedjelja, 13 Kolovoz 2017 21:28

SP u Londonu: Sandra Perković ponovno zlatna!

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

 

Hrvatska atletičarka Sandra Perković osvojila je zlatnu medalju u bacanju diska na Svjetskom prvenstvu u Londonu.

Bogatoj kolekciji s najvećih natjecanja, Perković je sada vratila svjetsko zlato kojoj je "otela" Denia Caballero u Pekingu 2015. godine.

Hrvatska bacačica diska dominirala je tijekom cijelog natjecanja i zasluženo uzela naslov.

Perković je pobijedila s hicem od 70.31, srebro ide Australki Stevens, a bronca Francuskiniji Robert-Michon.

 

 

HRT/Jutarnji.hr

Foto: Matthias Hangest

Nedjelja, 13 Kolovoz 2017 20:00

Roško Polje prvak ONL 2017.!

Ocijeni sadržaj
(10 glasova)

 

NEDJELJA 13.8.2017.

 

13:30 sati  Mrkodol – Šujica  1:5               za 3. mjesto (Omladinska ONL)

 

14:30 sati Kolo – Šujica     1:1 (jedanaesterci  7:6)    za 3. mjesto (Seniori)

 

16:00 sati Kongora -  Borčani     0:1          FINALE (Omladinska ONL)

 

17:00 sati Sarajlije – Roško Polje   0:2     FINALE (Seniori)

 

 

ONL SENIORI:

1. MJESTO       ROŠKO POLJE

2. MJESTO SARAJLIJE

3. MJESTO         KOLO    

4. MJESTO         ŠUJICA

 

Najbolji strijelac: Nenad Kelava (Roško Polje)

Najbolji vratar: Antonio Orlović (Roško Polje)

Najbolji igrač: Ante Kolak (Roško Polje)

 

Omladinska ONL:

1. MJESTO        BORČANI

2. MJESTO        KONGORA

3. MJESTO        ŠUJICA 

4. MJESTO        MRKODOL

 

Najbolji strijelac: Ivan Mioč (Šujica)

Najbolji vratar: Ivan Vukadin  (Borčani)

Najbolji igrač: Matej Matić (Borčani)

 

HNK Tomislav

 

Čestitamo!

 

Nedjelja, 13 Kolovoz 2017 18:25

Iva i Mate Pačar proslavili zlatni pir!

Ocijeni sadržaj
(11 glasova)
 
Mate Pačar iz Mrkodola i njegova Iva danas slave svoj zlatni pir. Vjenčali su se 25. siječnja prije točno pola stoljeća ali su slavlje odgodili za ljeto kada je na okupu cijela obitelj. Stara izreka kaže da se dobar momak iz svog sela ženi, a naš je Mate eto i potvrđuje jer je svoju Ivu doveo iz susjednih Bekavaca.

- Viđo sam ja nju dok je bila dite, ali sam je zamirio na silu čim sam se iz vojske vratio, veselo se prisjeća Mate, a i njegova Iva prizna da se zaljubila tu istu večer.

- Lip je bio, imo je onu mornarsku kapu na glavi, jer je vojsku služio u mornarici, i odma mi se svidio! - iskreno će Iva.

U zajednički su život krenuli poprilično mladi i hrabro su se borili sam svim životnim izazovima. Mate je mukotrpno radio u Njemačkoj dok je Iva kod kuće odano i marljivo brinula za domaćinstvo podižući njihovo četvero djece.

- Imamo tri kćeri i jednog sina. Svi su školovani, rade i Bogu fala dobro su se snašli. Sin je u Njemačkoj, kćeri su u Zagrebu i svi danas imaju svoju obitelj - zadovoljno priznaju.

Ponosni su kažu na svu svoju djecu, na unuke koje su im podarali a za sada ih je sedmero, no ne kriju da su ponosni i na svoje zetove i nevistu.

- Jesmo, triba pošteno reć. Ponosni smo i na zetove i na svoju nevistu a zašto ne bi i bili?! - pitaju se veselo jer su dobar i izuzetno vedar duh obadvoje sačuvali. Ta ista vedrina ujedno je recept za dugovječan i dobar brak, ali i mladolikost koja ih krasi.

Obitelji Pačar iskreno čestitamo ovaj lijepi jubilej i želimo im puno zdravlja i radosti u životu!

 
Ivana Ćurić/Tomislavcity
Foto: Mirjana Mioč
Nedjelja, 13 Kolovoz 2017 18:10

Tomislavgrad u objektivu Ivana Keškića

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)

 

 

Lijepe fotografije Tomislavgrada, snimljenih iz zraka, ovih dana poslao nam je Ivan Keškić. Nadamo se da će se i Vama svidjeti, a Ivanu zahvaljujemo na poslanome albumu.

Uz ove fotografije objavljujemo i predivne stihove pjesme "Duvanjsko polje nažimlje grudi" fra Jakova Bubala.

 

Tomislavcity

 

Brazde su moje rano uzorane
njive su moje brizno zasijane
u utrobi zemlje zrno umiralo
pa strostrukim rodom iznova radjalo


Rose evandjelja klice mu topile
vode zivodajne klasjem uskropile
u svijetlu milosti bujno je stasalo
u krilu ljubavi rujno je klasalo


U suzama sijano, u buri klijalo
u zanosu jedrilo, u pjesmi zrijalo
pastiri njegovi za krst umirali
za stado svoje sebe darivali

Livade moje plovile u krvi
biskup Venancije mucenik je prvi
za njim su slijedili bezbrojni junaci
smjerni glagoljasi i fratri Ujaci

Sa stadom su snosili patnje i stradanja
sa stadom su dijelili suze i klicanja
Duvanjsko polje nazimlje grudi 
usnulu povijest na zivot budi


Ispod blaga vriju vrijedna svjedocanstva
trinaest stoljeca hrvatskog krscanstva
iz mog blaga blista krunidbena slava
prvog hrvatskog kralja Tomislava


Iz njega mirise dika Sibenika
ime prvog sveca mucenika
to je blago presjajno svih mojih stoljeca
ruze rumene svih mojih proljeca


Grobom je zivotu grobka zemlja ova
al' i kolijevka koja nice snova
mnoga su ovdje razrusena gnijezda
al' je zivot iz njih iskrio k'o zvijezda

Ovdje su sutoni radjali svanuca
ovdje su smrti zore uskrsnuca
daju nam zivljena kruh zivota prije
iz njega uvijek novi zivot klije

Hvala za davna i divna bezbrojna svjedocanstva
hvala za stoljeca hrvatskog kriscanstva
ovo te potomstvo stuje i obecanje daje
pod stijegom ukrslog Krista dusom se tebi predaje


Ovaj te narastaj casti 
ovaj te narod slavi
u strucak cvjetni trobojni
crven, bijeli i plavi

Nad svim sto se zbilo
nek' se hvala vine
mi dizemo ruke k nebu
u visine












Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME