Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

Dana, 10.06.2017. godine u 22,00 sati djelatnici PP Livno zaprimili su dojavu da je u prostorije Hitne medicinske pomoći DZ Livno dovezena jedna mrtva muška osoba koja je najvjerojatnije ustrijeljena lovačkom puškom.

U prosotorije HMP DZ Livno upućeni su djelatnic PP Livno koji su ustanovili da se radi o sobi I.M. rođen 1960. godine u Livnu.

Također, tom prilikom u prostorijma HMP Livno zatečen je E.M. rođen 1962. godine u Livnu koji je imao ozljednu u predjelu vrata zadobivenu od zrna ispaljenog iz lovačke puške. U informativnom razgovoru s njim, došlo se do saznanja da se pored navedenih osoba u lovu na predjelu Korićna, Livno, nalazila i osoba I.M. rođen 1934. godine u Livnu, koja je najvjerojatnije iz vatrenog oružja (lovačke puške ) pucala te da je tom prilikom smrtno staradao I.M. (1960.), a E.M. je zadobio prostrijelnu ranu.

Od starne policijskih službenika pronađen je I.M. (1934. godine) te je sproveden u prostorije PP Livno nakon čega je lišen slobode zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio KD "Ubojstvo" iz članka 166 KZ F BiH, te je smješten u prostorije za zadržavanje PP Livno. Zbog lošega zdravstvenog stanja oko 1,10 sati I.M. je prevezen u Županijsku bolnicu u Livnu gdje je zadržan na daljnjem liječenju.

Smtrno stradala osoba prevezena je u mrtvačnicu Županijske bolnice u Livnu gdje će se obavili obdukcija.

Očevid na mjestu događaja od strane djelatnika PU Livno, MUP-a i županijskoga tužiteljstva je u tijeku.

Daljnji operativni rad je u tijeku, priopćio je iz MUP Hercegbosanske županije.

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

Lijepa slika na stadionu HNK Tomislav. Više od stotinu polaznika Univerzalne sportske škole Tomislavgrad sudjelovalo je na malome atletskom mitingu. Djevojčice i dječaci trčali su na 20, 25 i 50 metara, trčali na poligonu s preponama, skakali u dalj, bacali lopticu... Roditelji su bodrili svoju djecu i uživali u prikazu svega onoga što su ih naučili treneri i voditelji Univerzalne sportske škole. Iako pobjeda nije bila glavni cilj, djevojčice i dječaci uživali su u svakoj disciplini, veselili se dobrome rezultatu i s velikim pljeskom popratili nastup svojih mališana. U nastavku prenosimo rezultate i mnoštvo fotografija.

Ukupni poredak u višeboju za predškolski uzrast:

1. Mario Radoš
2. Lana Pivić
3. Ana Ćavar

Prvi razred:
1. Dario Sušilović
2. Stipe Kovačević
3. Petra Zrno i Ivan Jurič

Drugi razred:
1. Josip Marić
2. Ivan Stipić
3. Ivan Ljubas

Treći razred:
1. Stjepan Ćosić
2. Vinko Baćak
3. Ana Protuđer

Četvrti i peti razred:
1. Josipa Stanić
2. Anđela Sladoja
3. Frano Stanić i Luka Šteko


Sponzori: Zrno Tg, HBŽ županija i HNK Tomislav i medijski pokrovitelj Tomislavcity. Zahvala i volonterima, roditeljima...


Tomislavcity

Subota, 10 Lipanj 2017 16:00

Jakovičino raspelo za Šujicu

Ocijeni sadržaj
(19 glasova)

 

Jakov Miškić - Jakovica rođen je 1941. godine u duvanjskome selu Sarajlije. Samouki je kipar, slikar i graditelj guslarskih instrumenata te veliki zaljubljenik kulturne baštine i član HKUD Sarajlije. 

Kako doznajemo, Jakovica je napravio raspelo za crkvu svetog Ante u Šujici, a blagoslovljeno će biti na misi devetnici 11. lipnja u 17 i 30.

Raseplo je izradio od javora, a ambon od oraha. S postoljem je visoko gotovo tri metra, a gradnja je trajala osam mjeseci. 

Jakovica voli diljati drvo otkako zna za sebe, ali ga je umjetnički počeo rezbariti tek od 59. godine života. I ranije je imao želju od drveta raditi skulpture, ali, zbog obiteljskih obaveza, nije imao vremena. O njemu je Večernji list, između ostaloga napisao:


Oženjen je, otac petorice oženjenih sinova i jedne udane kćeri. Do devedesetih godina prošlog stoljeća radio je kao zidar, uglavnom po rodnom kraju. Početkom devedesetih otišao je u Austriju, gdje je obavljao zidarske i gipserske radove. Jedne prilike dok su radili u Beču, Jakovica je od maltera izradio ljudsku glavu .

Njegov radni kolega Jerko Dumančić iz Rakitna zapazio je kako je dobro napravljena i preporučio mu da se bavi umjetničkim radom kad mu tako dobro ide.
U zimu 1996. zbog nedostatka posla odlazi na "biro" za zapošljavanje. Dok je boravio kod kuće, kumu Adamu Lučiću dovezao je neki čovjek drva, među kojima je bilo i javorovo drvo. Jakov je upitao kuma bi li mu dao to drvo, a kum je želio znati zašto mu treba. Kad mu je kazao da će da će od njega praviti gusle, kum je pristao i dao mu drvo od javora.
Nakon nepuna 3 mjeseca rada nastalo je pravo malo umjetničko djelo. Bile su to ujedno prve gusle koje je izradio. Na njima je izrezbario lik Franje Tuđmana, hajduka Mijata Tomića i dva vuka. Kad je dovršio gusle, shvatio je da mu taj posao ne ide loše, pa je odlučio uraditi raspelo. Nakon što je izradio jedan manji križ, odlučio se i za veliko raspelo. I nakon gotovo dvije godine rada, raspelo je nedavno dovršeno. S postoljem je visoko 2 m.
Usporedo s pravljenjem križa napravio je i gusle na kojima je izrezbario sv. Juru na konju kako ubija zmaja i dva mala orla sa zmijama, zatim gusle s likovima: Stjepana Radića, Zrinjskog i Frankopana, Kralja Tomislava, Jelačić bana i Mijata Tomića. I jedne i druge gusle su napravljene iz jednoga komada javorova drveta. Njih je radio godinu dana s prekidima. .Jakovica je završio samo osam razreda osnovne škole. U mirovinu je otišao 2008. godine i od tada ima više vremena baviti se drvorezbarenjem.
Od 2007. godine uključuje se u rad HKUD Sarajlije, koje je te godine obnovilo svoj rad. Inače, riječ je o Društvu s dugogodišnjom tradicijom. Osnovano je 1926. godine, a djelovalo je do devedesetih godina prošloga stoljeća. Zbog poznatih ratnih okolnosti, u to vrijeme rad Društva pada u drugi plan. Jakovica pjeva gangu, bećarac i svira usnu harmoniku. I uživa u tomu, kao i u svojoj velikoj ljubavi - rezbarenju drveta. U tomu mu podršku daje cijela obitelj, osobito supruga Iva. Troipolgodišnji unuk Tomislav obožava djeda i pomaže mu u radu, a djed je najsretniji kad mu unuk tepajuću kaže: " Dide, ti si pravi majstor kad znaš tako dobro napraviti Bogu."

 

Tomislavcity

 

 

 

Ocijeni sadržaj
(11 glasova)

 

Jučer, 9. lipnja 2017.g. u prostorijama Doma Stjepana Radića u Šujici, u organizaciji Udruge za upoznavanje i očuvanje flore i faune ,,FLIFA ŠUICA“ održano je edukativno  predavanje s ciljem podizanja praga znanja i svijesti o upoznavanju i očuvanju flore i faune zavičajnog kraja. Predavanju je nazočila šarolika publika. Jučer smo u Domu vidjeli šujičke biznismene, političare, radnike, domaćice, srednjoškolce, učitelje i one najmlađe tj. učenike šujičke škole, koje spaja isti interes, a to je ljubav prema svome zavičaju i želja da se nauči nešto novo. Treba spomenuti da je manji broj tomislavgradskih i livanjskih zaljubljenika u gljive i ljekovito bilje bilo nazočno ovim predavanjima, a sigurni smo da bi ih bilo puno više da smo mogli organizirati termin u večernjim satima, ali…

Nazočne je pozdravio predsjednik Udruge gospodin Stjepan Šimić, a svoje pozdrave nazočnima i potporu Udruzi uputio je i predsjednik Općinskog vijeća gospodin Luka Krstanović.

Predavače je predstavio prof.dr.sc. Boro Mioč prodekan za nastavu s Agronomskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, koji je ujedno i Počasni član udruge FLIFA Šuica.

Predavačima su uručene monografije Župa Šuica -150. obljetnica, simboličan dar kao znak zahvale i uspomena na ovaj dan dok je naš šuičak prof.dr.sc. Boro Mioč darovao školskoj knjižnici komplet autorskih knjiga na temu stočarstva i poljoprivrede s naglaskom na ovčarstvo.

Podsjetimo, predavači su bili sveučilišni profesori.

 TEME PREDAVANJA:

  1. dr.sc. Ivan Širić, Agronomski fakultet Zagreb,

      „Osnove poznavanja gljiva“

  1. Umjesto najavljene dekanica Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, doc. dr. sc.Danijela Petrović ovu temu je predavao dr.sc. Nikola Stojkić:

   “Ljekovite i aromatične vrste sjeverozapadne Hercegovine i

     Kupreškog polja”

  1. Prof. dr. sc. Stjepan Pliestić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Agronomski i prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru:

     “Postupci i oprema u doradi i preradi ljekovitog i aromatičnog

     bilja“

Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način dali svoj doprinos za ostvarenje ovog projekta!

 

Udruge za upoznavanje i očuvanje flore i faune ,,FLIFA ŠUICA“

Subota, 10 Lipanj 2017 10:50

Novi hit: Crnogorac u Stockholmu!

Ocijeni sadržaj
(5 glasova)

 

Razmišljate o životu u Švedskoj? Privlači li vas Stockholm? Razmislite dvaput biste li se mogli nositi s gradom kojem manjka smoga i ima previše muzeja.

Osvrt tuđe zemlje upravo na Facebook profilu objavio je Saša Radović, novinar i redatelj iz Podgorice, pa izazvao salve smijeha kod više stotina tisuća ljudi.

Radović je u nedjelju napravio paralelu između tamošnjeg društva i sredine iz koje dolazi, snimio duhovitu razglednicu iz Stockholma, te vam predlažemo u nastavku da poslušate iz prve ruke što je sve "trulo" u toj državi Švedskoj, od neprimjereno mnogo parkova pa sve do sulude brojke od 70 muzeja u glavnom gradu.

 

 

dnevnik.hr/Facebook

Subota, 10 Lipanj 2017 06:29

Grabovica: Ususret svetome Anti

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

U Župi svetoga Ante u Grabovici danas počinju mise trodnevnice.

Pobožnost sv. Anti i svetu misu danas će u 18 sati predvoditi dekan Duvanjskoga dekanata fra Vinko Kurevija, sutra župnik don Blaž Ivanda, a na uočnicu o. Jakov Kuharić. 

Središnje misno slavlje na svetkovinu sv. Ante, s početkom u 11 sati, u ovoj će župi predslaviti gospićko-senjski biskup msgr. Zdenko Križić, navodi se na mrežnoj stranici župe Grabovica.

 

Tomislavcity

 

Ocijeni sadržaj
(6 glasova)

 

Kod šumarske kuće u Grlima danas je održana 3. po redu Šumarijada ŠGD Hercegbosanske šume na kojoj je nastupilo tristotinjak natjecatelja iz šest šumarija s prostora HBŽ (Tomislavgrad, Livno, Kupres, Drvar, Grahovo, Glamoč), zaposlenici Uprave za šume, rasadnika Pržine i Direkcije poduzeća iz Kupresa.

Službeni program je počeo obraćanjem i kratkim prigodnim govorom direktora ovoga poduzeća Branka Ivkovića koji je i otvorio 3. Šumarijadu ŠGD Hercegbosanske šume.

Prije početka natjecateljskoga dijela zaposlenici šumarije Grahovo uputili su riječi potpore svome kolegi Draženu koji se nalazi na liječenju u Zagrebu. Potom je uslijedilo cjelodnevno druženje i natjecanje u nogometu, odbojci, balotama, potezanju konopa, nogometu, obaranju s grede, gađanju s puškom, skoku u dalj, trčanje 1000 m, trčanje 800 m, trčanje 400 m, trčanju u vreći, te šahu.

Najuspješniji natjecatelji će u kolovozu predstavljati ŠGD Hercegbosanske šume na federalnoj Šumarijadi koja će biti održana na sportskim terenima hotela Adria-Ski na Kupresu.

mandino-selo.com

Subota, 10 Lipanj 2017 05:09

Iz dnevnika jedne mlade: Ciganka

Ocijeni sadržaj
(27 glasova)

 

Znam da mi nećeš virovat, ali svejedno ću ti ispričat.
Vidiš, neki sam ti dan bila u Mostaru. Taman izađem vani iz one im bolnice, kad eto ti za mnom neke ciganke.

- Daj mi štogod, Bog ti dao! - moleći me ispruži dlan.

Kako ti ja ne mogu samo proć pored nekoga ko prosi, odma gurnem ruku duboko u svoj džep pa joj velikodušno pružim jednu markicu.

- Fala ti lutko, ti ćeš finog sina da rodiš! - zafali mi se ona umiljato a onda mi i susretljivo ponudi:
- Hoćeš da ti gatam?
- Neću, fala! - odgovorim ja nako odrišito jer ti se cila ježim od tog odvratnog običaja pa odma i ubrzam korak.

Ali ona ne tide popustit pa požuri za mnom.

- Ajde bona, pruži mi dlan pa ću sve da ti kažem!
- Nosi te belaj, neću! - odbrusim joj ljutito.
- Aaa, čudna si ti ženska! - primjeti ona pa sve nako trčeć za mnom dobaci:
- Djeca su ti lijepa na muža!

Ne dado ti se ja isprovocirat, pa je samo mudro stanem ignorirat a ona nastavi:
- I griješiš ako misliš da si mogla bolje da se udaš!
- Nu, ova stvarno čita misli, tada pomislim ali se brzo i pridomislim. Ma mora da blefira, jer zna višćica da svaka žena o tome razmišlja vako kad se dobro naljuti! Ma opet mi postade priviše čudno i neugodno pa odma potrčim da se čim prije dokopam svog auta. Vidi ona da ću joj uteć pa se zaustavi i još jednom za mnom dobro zagalami.
- Na bankomatu imaš samo pet maraka! - i natrgne se smijat. Vidim, smije se i onaj narod u prolazu pa ti se od srama dobro zacrvenim.
Nako zajampurena odma silovito pritisnem po gasu pa joj konačno i pobignem.
Al nekako mi ne biše svejedno. Dobro me nažulja sve ono što je rekla pa ko bez duše požurim na bankomat. Kad tamo, imam šta i vidit.
Luda ciganka mi stvarno sve pogodila!
Za ne povirovat.

Ivana Ćurić/Tomislavcity

Foto: Ilustracija

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

Udruga "O" u suradnji s veterinarskim stanicama (JP Veterinarska stanica Glamoč, LiVet Livno, JP Veterinarska stanica Tomislavgrad i Veterinarska stanica Mrkodol) tijekom lipnja i srpnja sterilizirat će 40 mačaka besplatno. 


Sterilizirat će se i vlasničke i mačke lutalice. Prednost će se dati mačkama lutalicama. Zainteresirani građani, za besplatnu sterilizaciju svojih mačka, mogu se prijaviti na mail Udruge: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Ova besplatna akcija Udruge O i veterinarskih stanica sapodručja HBŽ-a proistekla je iz veoma dobre višegodišnje suradnje, kako u projektu edukacije veterinara s područja HBŽ-a na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu tako i u projektu besplatnih sterilizacija pasa na području ove županije a sve uz potporu Fondacije Dogs Trust.

Upis zainteresiranih vlasnika vršit će se do popunjavanja broja predviđenih sterilizacija.

 

Udruga za zaštitu, spašavanje i zbrinjavanje životinja HBŽ-a

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)

 

Povodom teksta objave gospodina Marijana Knezovića koja se dogodila nakon organizacije i održavanja veličanstvenog humanitarnog skupa. U ime Organizacijskog Odbora koji čine osobe iz udruge kao i osobe iz navedenih Odjela prenosimo javnosti kako je njegov problem nastao iz razloga što je Organizacijski odbor kasno dobio planirani tekst, nakon čega je procijenjeno kako je trajanje istoga predugo, te iz tog razloga nije uvršten kao osoba koja je trebala izvesti recital.

Također kako smo već ranije najavljivali kroz medije preneseno je kako nitko neće imati govor pa iz tog razloga ostali smo vjerodostojni. Ovom prilikom mladom gospodinu se ispričavamo , te prenosimo tekst koji smo dobili kasno kako bi se javnost uvjerila da nije nitko zabranio već da je to procjena Organizacijskog odbora i dogovora trajanja samog koncerta.

Želimo spomenuti kako naš pokrovitelj nije Hrvatski narodni sabor, već jedan od odjela GV koji proizlazi kako smo već najavljivali kroz medije, a odnosi se na Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat HNS BiH kao i Zakladu za pružanje pravne pomoći branitelja HVO-a.

Žalosti nas činjenica kako pored ovako veličanstvenog humanitarnog koncerta netko svojim pisanjima želi prezentirati negativnosti. Navodimo još jednom kao i ranije kako je koncert isključivo namijenjen za potporu hrvatskim braniteljima a nikakvim političkim ni drugim govorima.

U prilogu dostavljamo tekst koji je gosp. Knezović planirao pročitati:

Don Pavao u Prosjacima i sinovima kaže: „Više od tisuću godina živio je ovaj narod na ovom kamenju. I svaki kamen, daklem, sto put krvlju omastio, ali se s njega nije dao. I Saraceni, i Tatari, i Turci, i Mlečani, i Nijemci, i Mađari, i svaki đava' pakleni, a narod stoji, krv svoju prolijeva, al' se iz krvi ponovo rađa i korijenje, daklem, sve dublje u kamen pruža. A sada ga, daklem, svojevoljno iz kamena čupa, a kada, daklem, žile počupa i sam će umrijeti. Nedaj mu da umre! Nedaj da umre ovaj narod!“

I uistinu, hrvatski uznici koje danas nosimo u mislima ali i srcima, nisu dali da umre ovaj narod. Nijedno vrijeme nije lako, ali oni su, u onom najtežem, bezuvjetno, hrabro i časno kročili u borbu za nas. Mnogi danas, a tomu nažalost svjedočimo, štite one koji su nas napadali, a napadaju one koji su nas štitili. Mi večeras, okupljeni u ime plemenite težnje za pravdom, istinom i mirom, dokazujemo kako se naš narod nikada neće odreći onih koji su na kocku vremena postavili svoje živote, svoje obitelji, svoja prezimena, svoje snove, svoju mladost, a evo nažalost, i svoju slobodu. Postoji li išta vrijednije i čovječnije od toga da se pojedinci odreknu slobode, zadrže čast i dignu glavu kako bi drugi, odnosno mi ovdje, bili slobodni?

Ponosni možemo i trebamo biti na naše heroje. Oni koji sada sami provode noći u haškim ćelijama, van svoje Domovine, ne rade to zbog to niskih pobuda ili jeftinih stvari. Tamo su, zbog onoga što je neprocjenjivo i zbog onoga što nas je spasilo, tamo su zbog časne, legitimne, slobodarske i nikad odbačene ideje Herceg Bosne. One Herceg Bosne pod čijim je zastavama obranjena naša zemlja, naša mjesta, naše obitelji, naše vrijednosti, pa evo i naš hrvatski Mostar u kojem zajedništvom dokazujemo kako se imena šestorice heroja ni na trenutak neće moći izbrisati iz ponosne povijesti ponosnog hrvatskog naroda.

Pitanje uvijek ostaje isto. Trebamo li se odreći pravde samo zato jer živimo u svijetu nepravde? Pravde se naši uznici odrekli nisu, pa ni u vremenu kada se činilo da oko nas ne postoji ništa drugo doli nepravda. Pravde se odrekli nisu ni oni koji danas ne mogu biti ovdje jer su se u ime iste te pravde devedesetih preselili na pravedan svijet. Preselili su se našem dragom Bogu. Mi mladi ne možemo znati sve što znate vi stariji. Mi mladi nismo toliko iskusni ni mudri. Ali znajte, nema u nama mladima ništa manje srca, ništa manje ljubavi, ništa manje poštovanja i na kraju, ništa manje zahvalnosti prema onima koje čekamo da se vrati u zemlju koju su obranili i čiju su čast obranili.

Jedan od njih, naš general Slobodan Praljak, svoju završnu riječ završio je tako što je rekao kako je njegova savjest čista i kako ne traži olakotne okolnosti. I uistinu, samo krivima treba olakotna okolost, a naši heroji nisu krivi jer su preko svojih leđa inzistirali na slobodi za svoj narod i svoju hrvatsku obitelj u vremenima kada su mnogi željeli da ni ne postojimo. Mnogi to žele i danas.

Mi mladi smo posebno ponosni jer znamo da su u vremenu rata oni koji su naš štitili štitili i druge, nerijetko i one koji su ih napadali. Ponosni smo jer uvijek i pred svima možemo reći kako se naša šestorka i naši branitelji nisu borili protiv nekoga, nego su se borili za nekoga. A taj netko, to smo mi. Neizmjerno poštovanje zaslužili su činjenicom da su područje Herceg Bosne uspjeli očuvati jedinim u BiH na kojem ne postoji masovna grobnica. Tako su sačuvali čast svog naroda, čast koju su nažalost neki narodi izgubili.

Mi znamo i u srcima suosjećamo sa svim narodima i s njihovim gubicima. Suosjećamo, upravo zbog toga, jer znamo kako je izgubiti voljene osobe, nedužne osobe. Mi Hrvati, vjerujem, uistinu osuđujemo svaki zločin, pa i zločine koji su se kroz povijest događali od onih koji su se nazivali Hrvatima. Suosjećamo, upravo zato jer znamo kakvu bol zločin može nanijeti. Takvu bol smo osjetili i previše puta, mi mladi u manjoj, a vi stariji u većoj mjeri. Ipak, osuđujući svaki zločin, ne smijemo doći u situaciju da pravednike nazivamo zločincima, ni zločince pravednicima.

Naši uznici uvijek su bili i ostali u skupini pravednika. To je njihov dodatak povijesti, miru, ljubavi, toleranciji, i suživotu kojem su otvorili vrata kada su stali nasuprot onih koji suživot s nama Hrvatima nisu željeli. Mi u ovim vremenima imamo povijesnu priliku da od Bosne i Hercegovine, i hrvatske Bosne i Hercegovine, sviđalo se to nekima ili ne, stvorimo društvo mira i tolerancije. To su nam omogućili oni kojima smo zahvalni jer su ideju naše slobode i slobode cijele države postavili iznad vlastitog i sebičnog interesa. Čekamo ih, dočekat ćemo ih i na njihovom primjeru ćemo graditi ono što mnogi pokušavaju srušiti, gradit ćemo društvo koje će slobodom oslikavati nas, ali i one koji su drugačiji, baš kao što su uznici u ratu branili nas, a u isto vrijeme spašavali brojne druge i drugačije. Time su na naša lica utkali boru ponosa i jednu časnu ideju pretvorili u nešto što više i nije tako daleko. Ipak, najvažnije je da do presude šest uznika i heroja nosimo i u molitvama, kako bi zagrljeni i ponosni, s pjesmom na usnama, mogli u još većem zajedništvu dočekati heroje kad se vrate kući. Hvala vam!

Izvorni člana pročitajte na dnevnik.ba.

 

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME