Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

S obzirom na Zaključak sastanka Grupacije proizvođača i prerađivača smilja GK FBiH, obavještavaju se svi proizvođači smilja , da radi jednostavnosti obrade i prikupljanja statističkih podataka, svoje nasade prijave osobama sa svog područja ,a to su:

- Široki Brijeg (Mile Gilja, Željko Gugić, Dragan Naletilić – Moša, Ivan Čolak- Miškić);

- Posušje (Martin Soldo i Dragan Ripić);

- Grude (Boris Grizelj, Toming Grude);

- Ljubuški ( Dario Bojka, Igor Vučić Hugo i Roing- Nikola ili Stipe);

- Čitluk (Dinko Dujmović, Stanko Martinović, Nikica Soldo, Jozo Miličević, Josip Juričić);

- Čapljina (Mustafa Trbonja, Drago Grbavac, Marko Matić, Snježana Valjan, Ante Karlović);

- Stolac (Marko Aleksić);

- Ravno i Neum (Josip Njavro);

- Bijelo Polje, Jablanica, Konjic (Draženko Vučina);

- Tomislavgrad (Mihovil Blažević, Miro Šumanović)

Iz Grupacije proizvođača i prerađivača smilja G K FBiH poručuju da isto što prije urade, kako bi uskoro imali materijal za dnevni red Radnog sastanka.

 

abcportal.info

Foto: Miro Šumanović

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)

 

U zgradi općine Tomislavgrad održan je sastanak općinskoga načelnika Ivana Vukadina i predstavnika Udruge gospodarstvenika općine Tomislavgrad. Glavni razlog održavanja ovoga sastanka je nezadovoljstvo tomislavgradskih gospodarstvenika statusom Graničnog prijelaza Kamensko čijom je degradacijom onemogućen izvoz prerađevina biljnog i životinjskog porijekla, carinjenje robe koja se uvozi iz EU bez diskriminacije po porijeklu robe, u neograničenoj količini, te da se ukine obveza carinjenja robe prema mjestu sjedišta uvoznika.

Zbog svega navedenoga u konačnici je nanesena značajna gospodarska šteta svim tvrtkama koje posluju na području ove općine. Zaključeno je da se od svih nadležnih tijela zatraži što žurnija prekategorizacija ovoga graničnoga prijelaza u veću kategoriju kako bi se preko njega i dalje nesmetano mogao odvijati promet roba kakav je bio do zadnjih izmjena u kategorizaciji, priopćeno je iz tomislavgradske općine.

Srijeda, 15 Ožujak 2017 12:47

Otvara se 50 novih radnih mjesta u Rami

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

vornica tekstila "Rama-tex" d.o.o. Gračac priprema prostorije za otvaranje novih radnih mjesta i prijem novih djelatnika.

"Rama-tex" Gračac vlastitim je sredstvima, kao i uz pomoć poticajnih sredstava Općine Prozor-Rama, do sada uposlila 120 osoba.

S obzirom na rast poslovanja otvorila se mogućnost i za nova upošljavanja, pa je spomenuta tvornica kupila od "Dekorative" dio zgrade s okolnim zemljištem, kako bi se dio proizvodnje iz Gračaca prebacio u Prozor te zaposlila 50 novih radnika.

U utorak su službeno započeli radovi na izmjeni krova kako bi hala bila adekvatna za rad, a vrijednost radova je oko 70 000 maraka.

Radovi bi prema planu trebali trajati tridesetak dana, nakon čega se nastavlja s unutarnjim uređenjem.

Po okončanju radova na uređenju prostora za rad, uslijedit će izmještanje dijela strojeva i radnika iz Gračaca te proširenje pogona za 50 novih radnika.

bljesak.info

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

U utorak su Dominika Mamića - mladića koji je s vatrogasnom štipaljkom upao na teren poljudskog stadiona na kraju utakmice između Hajduka i Rijeke - u zatvoru na Bilicama posjetili brat i polubrat. U Split su došli iz slavonskog mjesta Cerića pokraj Vinkovaca.

Braća su razgovarala s Dominikom telefonom dok je između njih bila staklena pregrada.

- Nakon što su moga brata policajci priveli, nije se ništa događalo dok ga interventi policajci nisu doveli do tunela za igrače, a onda ga je jedan od policajaca udario svom snagom šakom u zatiljak.

Nisu to htjeli učiniti pred publikom, ali su učinili u tunelu, gdje nitko ne vidi. Evo vam fotografija mog brata na podu kako leži okružen policajcima i njihovim čizmama.

Obratit ću se Unutarnjoj kontroli Ministarstva unutarnjih poslova i ministru Vlahi Orepiću, pa neka on kaže ime tog policajca koji je udario mog brata. Neka iziđe i ime i prezime policajca kada je izišlo u svim novinama Dominikovo ime - govori nam Mamićev brat koji ne želi da mu objavimo identitet.

- Moj brat inače ne izlazi, niti noćari, nema nikakvih poroka osim navijanja za Hajduk. Ja, naprimjer, ne navijam za Hajduk, a oba se slažemo da su suci i Hrvatski nogometni savez uništili hrvatski nogomet. Znam da brat ima svoju ekipu s kojom se druži i kad ode na Hajdukove utakmice.

Moj brat često dolazi pratiti Hajduk diljem Hrvatske, pa je tako došao i u Split. On se nije doselio u Split i ne živi u Splitu, nego je došao navijati. Kažnjen je s 900 kuna oko te osobne iskaznice jer nije promijenio mjesto prebivališta kod nas u Slavoniji. Slušajte, da je moj brat odbio alkotest policiji, pa on nikada ne pije.

Šta ima odbiti kada u životu nije popio ni kap alkohola?! Mislim da nije u redu da u zatvoru moj brat nema pravo na barem jedan poziv dnevno. On je nezaposlen i nema nikavih primanja i nije u redu da ga kazne nekom velikom kaznom, a nadam se da će ga i što prije pustiti jer nikoga nije ni ubio ni ozlijedio - rekao nam je brat Dominika Mamića.

 

Slobodna Dalmacija

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

U petak, 17.3.2017. godine u 19 sati u dvorani Skupštine HB županije održat će se sjednica Skupštine Udruge gospodarstvenika Općine Tomislavgrad. Na sjednicu se pozivaju svi trenutni članovi kao i svi drugi koji žele pristupiti navedenoj udruzi.

U radnom dijelu sjednice sudjelovat će i predstavnici Udruge gospodarstvenika iz Posušja koji će prenijeti svoja iskustva u dosadašnjem radu.

Bilo veliki ili mali, svi ste dobrodošli!

 

Udruga gospodarstvenika Općine Tomislavgrad

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

 

Dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac iz Splita (a rodom iz Tomislavgrada) održat će tribinu u povodu 50. obljetnice od objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Tribina će biti u Galeriji crkve Svetoga Dominika (kod Pazara) 16. ožujka 2017. (četvrtak) s početkom u 19 sati.

Ovom tribinom, osim upozorenja, upućuje se prosvjed protiv hrvatskih jezikoslovaca i intelektualaca sa Snježanom Kordić na čelu, okupljeni u balkansku, orjunašku i antihrvatsku – seriju regionalnih konferencijskih debata – Jezici i nacionalizmi –  čiji je projekt nastao zajedničkim djelovanjem Udruženja Krokodil iz Beograda, Udruge Kurs iz Splita, podgoričkoga Centra za građansko obrazovanje (CGO) i PEN centra BiH iz Sarajeva.

Nakon što su dvije godine marljivo istraživali u zajedničkim i partnerskim poslovima, kako kažu, održali su tijekom 2016. četiri tribine: u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu na kojima su jednoglasno istaknuli da su hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski jezik, zapravo jedan jezik jer nema nejasnoća u sporazumijevanju.

 

P O Z I V N I C A

 

na tribinu u povodu 50. obljetnice od objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koja će se održati u Galeriji crkve Svetoga Dominika (kod Pazara) 16. ožujka 2017. (četvrtak). Početak je u 19 sati.

Ovim se kulturnim događajem proslavljaju Dani hrvatskoga jezika.

Predavač i gost tribine je dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac, a tema je

 

Hrvatski je jezik zaseban i samostalan te će ostati takav!

 

 – odgovor sudionicima regionalnih konferencijskih debata Jezici i nacionalizmi

 

Voditelj tribine je Mate Buljubašić, a tekstove će čitati Antonia Čagalj.

 

Svrha:

Upriličiti sjećanje na slavne dane iz naše jezikoslovne, kulturne, znanstvene i ine povijesti kada je skupina jezikoslovca i intelektualaca potpisala i objavila u zagrebačkom Telegramu, 17. ožujka 1967., tekst Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.

Deklaracijom je upozoreno na neravnopravan položaj hrvatskoga jezika odlukama Novosadskoga dogovora te je zatražena ravnopravnost svih jezika naroda u Jugoslaviji: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga i makedonskoga.

 

 

 

Organizatori su:

Udruga hrvatske domovinske vojske 1941. – 1995., glavni stan Split i Naklada Protuđer

(Osoba za kontakt je dr. sc. Ilija Protuđer – 098 26 59 26.)

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

 

Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje odobren je većinom glasova na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i upućen u javnu raspravu od 30 dana.

Prije glasovanja, deklarativno su bili protiv neki pojedinci, korisnici duhanskih proizvoda, poput zastupnice Mire Ljubijankić, zbog toga što, kako je rekla, zakon s pravom uvažava prava na zaštitu zdravlja osobama koje ne puše, ali ne i prava strastvenih pušača duhana jer ne propisuje prostore u kojima je pušenje dozvoljeno.

Motivacija

Miri Ljubijankić je replicirao poslanik Zlatko Kravić rekavši kako je i on pušač, ali da će podržati zakon jer smatra da treba motivirati korisnike duhanskih proizvoda na pokušaj odvikavanje od štetne navike.
Nacrt je odobren, a Federalna vlada je zadužena da kod izrade konačnog prijedloga, uvaži primjedbe i sugestije izrečene u današnjoj parlamentarnoj raspravi. Većina primjedbi nalaže zakonodavcu da propiše prostore u kojima uživatelji duhana mogu upražnjavati njihovu naviku, piše Fena.
Prema obrazloženju Snježane Bodnaruk iz Federalnog ministarstva zdravstva, predloženi zakon, u cilju zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva, regulira odnosno zabranjuje upotrebu svih duhanskih proizvoda za pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, na javnim skupovima, radnim mjestima i u javnom prijevozu, čak i u privatnim autima ako su u njima maloljetne osobe. Za prekršitelje odredbi o zabrani pušenja u zatvorenom prostoru zakon predviđa novčane kazne od 100 KM fizičkim osobama, dok su pravnim osobama kazne nijansirane u rasponu od 2.000 do 5.000 KM. Predviđene su i veće kazne privatnim osobama usvezi nedozvoljene prodaje duhanskih proizvoda i druge prekršaje u ovoj djelatnosti.

Upozorenja

Zakon regulira i prodaju, reklamiranje, pakiranje, odnos vlade s duhanskom industrijom, sadržaj duhanskih proizvoda i druge efikasne mjere za kontrolu duhana. Bodnaruk je rekla da će na kutijama cigareta stajati velika kombinirana upozorenja o opasnosti duhanskog dima po ljudsko zdravlje. Nacrt zakona je usklađen s Okvirnom konvencijom o kontroli duhana, međunarodnim dokumentom koji ima supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvom, dodala je.
Ta konvencija obvezuje zemlje potpisnice na zaštitu zdravlja stanovništva od svih oblika izloženosti duhanskom dimu.Tekst je usklađen i s nizom drugih dokumenata iz ove oblasti i rađen je multisektorski, pod pokroviteljstvom Europske komisije, kao i u suradnji s udruženjima pacijenata. Usklađen je s propisima Europske unije, rekla je Snježana Bodnaruk.

Veliki korak za zdravlje i kontrolu duhana

''Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH usvojen je danas na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH sa 50 glasova “za” čime je završen još jedan važan dio faze usvajanja zakona koji ima potencijal da spasi na tisuće života'', ističu u svom priopćenju iz Udruženja PROI.
Ovaj zakon sa sobom donosi niz noviteta i strogih odredbi, dodaju, među kojima je ograničavanje upotrebe duhanskih proizvoda u svim zatvorenim javnim prostorima, na javnim skupovima i radnim mjestima, reguliranje prodaje, pakiranja i promocije duhanskih proizvoda, ograničavanje upotrebe duhanskih proizvoda u automobilima ukoliko se u njima nalazi maloljetna osoba, kao i brojne druge odredbe koje se tiču sastava duhanskih proizvoda, a sve u cilju zaštite zdravlja kako nepušača, tako i pušača ali i zaštite djece i mladih od agresivnog marketinga duhanske industrije i dostupnosti duhanskih proizvoda, javlja Fena.
''Imajući u vidu sve štetne posljedice koje proizlaze iz upotrebe duhana i duhanskih proizvoda i izlaganju duhanskom dimu, gdje je prije svega velika smrtnost upravo od onih bolesti koje se direktno mogu povezati s navedenim, ali i sve druge štetne posljedice među kojima su i one ekonomske, društvene i ekološke, samo ovakav zakon prilikom čije izrade su u obzir uzete samo najbolje svjetske prakse s dokazanim efektima može adresirati te posljedice i osigurati građanima osnovno ljudsko pravo na život i zdravo okruženje'', poručili su iz PROI-a.

 

Fena

Srijeda, 15 Ožujak 2017 09:54

Mala Mi: Ususret proljeću

Ocijeni sadržaj
(13 glasova)

 

Ponekad, baš kao sada, želim pisati o sreći i veselju. O sjaju svakog novog dana i svitanju jutra, očekivanju prvog cvijeta i konačnog  proljeća. Ali, kada pogledam oko sebe i kada mi se otvore novi vidici, život je nekako tmuran, tužan i prebrzog ritma. Više kao da ne znamo ni živjeti.

Život je previše kratak, a za njegovo vrijeme moramo se naučiti radovati i živjeti svaki novi dan, diviti se svemu lijepome što nas okružuje. Iako je puno više lijepog od onoga ružnog kao da nismo skloni vidjeti svo šarenilo koje nas svakodnevno okružuje. Zato se ponekada pitam živimo li život ili ga samo dišemo?

Život je prelijep i često bude kasno kada otkrijemo tu činjenicu. Tada se sjetimo svih  propuštenih prilika, svih snova koje smo trebali oživjeti. 

Valjalo bi ga crtati veselijim bojama. Život je kao pjesma, trudimo se biti njegovi pjevači i otpjevati ga najbolji način.

 

Mala Mi/Tomislavcity

Foto: Matijas Jurčević

 

Napomena: Nastavljamo povremeno objavljivati tekstove jedne duvanjske djevojčice koja voli pisati  (identitet poznat našoj redakciji), poštujući njezinu želju da objavljuje pod pseudonimom Mala Mi.  

 

 

 

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

Na dnevnom redu zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH koja će biti održana krajem travnja ili početkom svibnja trebalo bi se, između ostalog, naći i pitanje Buškog jezera.

Gradnju ovog akumulacijskog jezera zajednički su sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u općini u Hrvatskoj sagrađena Hidroelektrana Orlovac, dok je u BiH, na području općina Tomislavgrad i Livno, sagrađena akumulacija.

“Hrvatska elektroprivreda” (HEP) na ime proizvodnje električne energije preko HE Orlovac godinama izvlači milijune, dok općinama Tomislavgrad i Livno ovo najveće umjetno jezero u Europi daje samo mrvice.

Predstavnici općina Tomislavgrad i Livno duže od 20 godina traže od HEP-a da im uveća naknade za potopljeno zemljište, čak je pokrenuta i tužba preko jednog odvjetničkog ureda u Zagrebu, ali zbog nepostojanja međudržavnog ugovora stvari se i dalje ne miču s mrtve točke, javlja Akta.ba.

U Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju BiH (DERK) kalkuliraju podacima da HEP korištenjem vode iz Buškog jezera zarađuje više od 90 milijuna eura, dok na ime naknade za potopljeno zemljište Tomislavgradu i Livnu plaća tek nešto više od 600.000 eura.

Ističući da država BiH i ove dvije općine nemaju nikakve kontrole nad ovom hidroakumulacije niti znaju koliko se struje godišnje proizvede, Zijad Hadžić, potpredsjednik Općinskog vijeća Tomislavgrad, u izjavi za “Avaz” kaže da je tu u pitanju samo “dobra volja HEP-a” da im uplate bilo što.

"Lani su nam uplatili nešto više od 800.000 KM a Livnu možda do 450.000 KM. To je uistinu malo ako znamo da su tu 54 kvadratna kilometra potopljene površine. Usporedbe radi, Ramsko jezero tri puta je manje, ali Prozor dobiva godišnje možda 10 do 12 milijuna KM za naknade", ističe Hadžić.

Hadžić naglašava i da se voda iz Buškog jezera ne koriste samo na HE Orlovac nego na još tri hidroelektrane na Cetini, kojima je Buško jezero regulator vode.

"A nama se samo Orlovac nudi da naplatimo sredstva. Mi smo zakinuti i kada je u pitanju raspodjela, jer dobivamo 59 posto, a Livno 41 posto. Ranije je taj omjer bio 67 naprema 33 posto, ali je u međuvremenu promijenjen zakon na razini FBiH te je uvedena jedna apstraktna stavka koja se odnosi na količinu vode s pojedine općine", navodi Hadžić.

 

 

Ocijeni sadržaj
(5 glasova)

 

Europska komisija je, prenose u utorak njemački mediji, odbacila planove Njemačke o tome da prepolovi dječji doplatak za djecu stranaca iz zemalja članica Europske unije, čija djeca ne žive u Njemačkoj, a ova odluka mogla bi se odnositi i na 12.000 djece koje žive u Hrvatskoj, a roditelji im rade i žive u Njemačkoj.

„Naše stajalište o ovom zakonu je jasno: planovi njemačke vlade o prilagodbi isplate dječjeg doplatka, ovisno o životnom standardu zemlje u kojoj žive, protive se europskim zakonima“, poručila je povjerenica Europske komisije za rad i socijalna pitanja Marianne Thyssen u pismu njemačkoj vladi, prenijeli su mediji.

Nakon toga su ministrica rada i socijalnih pitanja Andrea Nahles i ministar pravosuđa Heiko Maas odgodili donošenje određenog zakona kojeg je vlada trebala prihvatiti već ove srijede.

Nacrt zakona predviđa smanjenje dječjeg doplatka za djecu koja ne žive u Njemačkoj i to za 50 posto. To se odnosi na djecu koja žive u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Mađarskoj. Tako bi umjesto dosadašnjih 192 eura, djeca u ovim zemlja primala 96 eura.

Za djecu koja žive u ostalim zemljama Europske unije dječji doplatak bi iznosio od 75, za zemlje poput Grčke, Češke ili Cipra, do 100 posto, za ostale zemlje gdje su slični životni troškovi kao u Njemačkoj.

Zakonodavac je dao do znanja da će zakon stupiti na snagu tek kada se za to stvori pravna osnova na razini Europske unije.

Dnevnik „Sueddeutsche Zeitung“ piše kako je vlada međutim ustrajna u naumu pronalaska rješenja po kojem bi zakon postao sukladan zakonima Europske unije.

Ukoliko zakon stupi na snagu njime bi bilo pogođeno oko 185.000 djece roditelja koji žive u Njemačkoj, a djeca u zemlji porijekla. Vlada bi time uštedjela oko 160 milijuna eura.

Oporbena stranka Zeleni oštro je kritizirala ovaj zakon optužujući vladu da podilazi populističkom trendu.

„Demokršćansko-socijaldemokratska vlada Angele Merkel se ulaguje protivnicima Europske unije i svom snagom udara po načelu jednakog odnosa prema svim građanima EU-a“, priopćili su zastupnici stranke Zeleni Franziska Brantner i Wolfgang Strengmann-Kuhn.

Oni ukazuju na to kako vlada prešućuje koliko bi iznosili troškovi birokracije potrebni za primjenu ovog zakona, posebice u segmentu koji se odnosi na individualno utvrđivanje životnih troškova djece u pojedinim zemljama.

 

Hina/fenix-magazin.de

 

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME