Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

MUP Hercegbosanske županije u danima vikenda zabilježio je četiri prometne nezgode na području naše županije. U dvjema prometnim nezgodama vozači su teško ozlijeđeni.

Naime, jutros oko 4:20 sati pri slijetanju s kolnika u mjestu Kazaginac teško je ozlijeđen vozač Opel Kadeta te je zadržan na daljnjem liječenju u Županijskoj bolnici. Pri slijetanju s kolnika, 7. travnja u poslijepodnevnim satima, ozlijeđen je i vozač Opel Astre. Spomenuta nezgoda dogodila se u livanjskome naselju Priluka.

U danima vikenda nastavljene su krađe na području Hercegbosanske županije. Kako doznajemo u MUP-u, u mjestu Čiklić ukradene su metalne šipke s dalekovoda. Iz jednoga livanjskoga ugostiteljskoga objekta ukraden je pak mobilni aparat, a policija je u ovomu periodu zabilježila i jedan slučaj nesavjesnoga držanja pasa zbog čega je na području Kupresa uginula jedna ovca i četvero janjaca. Istraga je u tijeku.  

 

Tomislavcity

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije objavilo je Javni poziv za predlaganje projekata i programa u oblasti kulture za 2018. godinu i Javni poziv za predlaganje projekata i programa u oblasti športa za 2018. godinu.

Ovim pozivima utvrđuju se javne potrebe za koje se osiguravaju sredstva iz Proračuna Hercegbosanske županije, a to su prije svega djelatnosti, poslovi, programi, manifestacije, akcije i projekti u oblastima kulture i športa koja su od značaja za Hercegbosansku županiju.

Ministarstvo će na temelju prispjelih prijava, ocjena, uvjeta i kriterija ovih Poziva dodijeliti sredstva tekućih transfera utvrđenih Proračunom Hercegbosanske županije.

Rok za dostavljanje prijedloga programa i projekata je 15 dana od dana objave javnih poziva na oglasnoj ploči Vlade Hercegbosanske županije i mrežnim stranicama Vlade Hercegbosanske županije gdje se ujedno može preuzeti i prijavni obrasci za ovaj javni poziv.

 

Vlada HBŽ/Tomislavcity

Ponedjeljak, 09 Travanj 2018 09:53

Košarkašice Tomislava poražene od Livanjki

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Duvanjske košarkašice jučer su kod kuće odigrale dvije utakmice protiv Livna koji je branio naslov prvaka u kadetskoj i juniorskoj konkurenciji.

Kadetkinje Tomislava u ovomu susretu izgubile su rezultatom 59:36 dok su juniorke poražene rezultatom 60:18.  Kako navode u upravi našega košarkaškoga kluba, ovaj rezultat je očekivan budući da je Tomislav igrao protiv protiv četiri godine starijih junioriki i dvije godine starijih kadetkinja. Također, Tomislav je jučer igrao bez prve petorke: Petre Smiljanić, Božene Perić i Ruže Radoš.

Dodajmo da su jučer na probu U13 hrvatske reprezentacije u Split išle tri članice ovoga kluba: Zorica Petrović, Marija Smiljanić i Antonela Perić. Spomenute probe održane su uoči priprema reprezentacije za neslužbeno Europsko prvenstvo koje će se idućega ljeta igrati u Sloveniji.

 

RTG/Tomislavcity

Foto: Arhiv

Ponedjeljak, 09 Travanj 2018 08:50

Cim - Tomislav 1:3

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Subota, 7.4.2018. 17.kolo MŽNL za pionire i početnike

Posušje,

HŠK “POSUŠJE“ – HNK “TOMISLAV“

Početnici          0:0

Pioniri              1:0

 

Nedjelja, 8.4.2018. 17. kolo Omladinske lige BIH-jug za juniore i kadete

Tomislavgrad,

HNK “TOMISLAV“- NK “TROGLAV 1918“

Kadeti                 4:3

Juniori                 3:2

 

Nedjelja, 8.4.2018. - 21. kolo 2.l ige FBIH-jug za seniore

Mostar,

 

NK “CIM“ – HNK “TOMISLAV“    1:3

 

NAJAVA:

 

Srijeda, 11.4.2018. 15. kolo Omladinske lige BIH-jug za juniore i kadete

Tomislavgrad,

HNK “TOMISLAV“- FK “VELEŽ“

Kadeti igraju u 15:00 sati

Juniori igraju u 17:00 sati

 

Subota, 14.4.2018. 18. kolo Omladinske lige BIH-jug za juniore i kadete

Čitluk,

HNK “BROTNJO- ČITLUK“ - HNK “TOMISLAV“

Kadeti igraju u 11:00 sati

Juniori igraju u 13:00 sati

 

Subota, 14.4.2018. 18. kolo MŽNL za pionire i početnike

Tomislavgrad,

HNK “TOMISLAV“ – HNK “DRINOVCI“

Početnici  igraju u 10:00 sati       

Pioniri      igraju u  11:30 sati                 

 

Subota,14.4.2018. 22. kolo 2. lige FBIH-jug za seniore

Tomislavgrad,

HNK “TOMISLAV“ – NK “KAMEŠNICA“

Početak utakmice je u 16:30 sati

 

HNK Tomislav

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Kadetkinje ŽRK Delminium odigrale su u Mostaru utakmicu 5. kolo lige HB za mlađe uzraste protiv ŽRK Zrinjski i izgubile rezultatom 28:18.

Utakmica se prelomila odmah na početku jer je naša prva vratarka dobila crveni karton. Nakon toga utakmica je otišla u sasvim drugome pravcu i naše cure nisu mogle parirati domaćim rukometašicama, priopćeno je iz RK Delminium.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

PD Orlova stina danas je za polaznike planinarske škole organiziralo pohod na Orlov kuk.

Na polazištu u Omolju okupilo se 56 planinara što polaznika planinarske škole što članova društva, koji su stazom Via Dinarica, koja vodi Krivim putem te preko Stare lokve, stigli na sam vrh Orlovog kuka.

Vrijeme je bilo pravo proljetno i idealno za hodnju, a pogled s vrha Orlova kuka fascinirao je sve one koji su tu stigli prvi put. Otamo pogled puca na sve strane, a dominira prekrasno Duvanjsko polje.

U zavjetrini ove duvanjske ljepotice smještamo se kako bi se malo odmorili i nešto pojeli. Pored obilje hrane našla se tu i kava (planinarska) iz termos boce. Treba to doživjeti, popiti kavu na Orlov kuku! Nakon stanke i odmora put nas vodi dalje hrbatom iznad Kosovca i dalje kružno prema Staroj lokvi i ponovo na stazu nazad prema polazištu.

Nadamo se da će današnje planinarenje biti upamćeno po lijepoj šetnji prekrasnim krajolikom Orlova kuka, kako za one najmlađe tako za polaznike planinarske škole.

Omolje.com/Tomislacity 

 

Više fotografija u galeriji.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Na dijelu prometnice koja je ''pod radarom'' ograničenje je 40 kilometara na sat jer se radi o naselju i blizini škole, a vozači očito ne mare za ograničenje. 

Novopostavljeni radar kod osnovne škole u mjestu Brišnik na putnom pravcu Posušje – Tomislavgrad za samo pet dana registrirao je 800 prekršaja, doznaje Bljesak.info.

Na dijelu prometnice koja je ''pod radarom'' ograničenje je 40 kilometara na sat jer se radi o naselju i blizini škole, a vozači očito ne mare za ograničenje.

Na spomenutoj lokaciji radar SR 520 stacioniran je od 29. ožujka 2018.

bljesak.info

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Cafe bar Šok bio je u subotu domaćin neobičnoga druženja edukativno-zabavnoga karaktera.

Naime, u organizaciji udruge Hrvatska zvona održan je prvi Pub kviz u Livnu. Deset ekipa provjeravalo je svoje znanje pitanjima iz gotovo svih područja ljudskih dostignuća: svjetske i lokalne povijesti, geografije, književnosti, likovne umjetnosti, fizike, filma, glazbe, sporta, kinologije…

Natjecanje je bilo podijeljeno u dva eliminacijska bloka s tri kruga po petnaest pitanja, a dvije najuspješnije ekipe iz svakoga bloka odmjerile su snage u finalu koje se sastojalo od 45 pitanja podijeljenih u tri kuga. 

Tijekom uzbudljiva cjelovečernjeg natjecanja finale su izborile četiri ekipe: Dva para, Ae reko' š'a 'e, United i Pub fiction. Najbolje znanje u finalu pokazala je ekipa United iz Tomislavgrada koju su činili: Igor Krišto, Branimir Mašić, Marko Mašić, Josip Zvonar i Ivan Tomić. Za samo bod slabija od pobjednika, drugoplasirana je bila ekipa Pub fiction u sastavu: Ivana Rosić, Josip Rosić, Tonka Krešo, Ivana Bobetić i Jelena Bobetić.

Kvizaškim pripetavanjem (zbog istog broja bodova u regularnom dijelu) za treće mjesto borili su se Dva para i Ae reko' š'a 'e. Uspješnija je bila ekipa Ae reko' š'a 'e u sastavu: Maja Lijović, Katarina Lijović, Krešimir Omazić, Nina Tadić i Kristina Konta.

Najbolje ekipe dobile su priznanja i prigodne nagrade koje su osigurali mljekara Puđa & Perković i članovi udruge Hrvatska zvona. Za prvu nagradu pobrinuo se generalni sponzor – mljekara Puđa & Perković poklonivši svim članovima pobjedničke ekipe prigodne pakete svojih proizvoda, druga ekipa dobila je novčanu nagradu od 100 KM, a trećeplasirana ekipa pivo i čaše za pivo.

Organizatori kviza nisu krili zadovoljstvo što je ovakva vrsta druženja organizirana i u Livnu i što je dokazano kako se večernji izlazak začinjen s malo znanja i sreće može pretvoriti u lijepo i zabavno druženje.

Zahvaljujemo mljekari Puđa & Perković na sponzorstvu, domaćinu i vlasniku kafića Šok Nikoli Ćosiću te svim natjecateljima.

 

 

Hrvatska zvona/Tomislavcity

Više fotografija u galeriji. 

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
 

Između Tuđmanova gesla o povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske i Bozanićeve uskrsne čestitke predsjednici Grabar-Kitarović, kojom ohrabruje njezina „nastojanja u povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske“ prošlo je više od četvrt stoljeća. S razlogom. Jer, istinsko povezivanje hrvatske države s njezinim iseljeništvom se zapravo nikada nije dogodilo.

Za razliku od primjerice baltičkih država, koje su u prvom desetljeću ponovne neovisnosti imale nemali broj na Zapadu odraslih i školovanih povratnika, u vrhu državne administracije i businessa. Postoji izuzetak.

U vrijeme stvaranja i obrane države, hrvatsko je iseljeništvo udružilo sve svoje potencijale. Kupovali su i financirali kupnju oružja, kupovali su i slali humanitarnu pomoć, angažirali su se kao lobisti-amateri za međunarodno priznanje, udruživali su se spontano u promicanju hrvatske istine i neutralizaciji državno organizirane srpske i jugoslavenske ratne propagande.

Kako ih je pomelo

A neki su dolazili i izravno priključiti se obrani. I da, iz iseljeništva je odmah nakon višestranačkih izbora stigao jedan od najbližih suradnika predsjednika Tuđmana, ratni ministar obrane Gojko Šušak.

Ali Hrvatska je bila specifična i po tome što je ratni ministar obrane, koji je stvarao vojsku koja je oslobodila zemlju, u medijima još za života bio portretiran kao najveći problem i ekstrem, a sporednim kanalima komunikacije je zapravo i nuđen Haaškom tužiteljstvu – da si ga uzmu.

Čak i u vrijeme tog opjevanog jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske, organskog povezivanja zapravo nije bilo.
Osim nekolicine političkih emigranata, aktivnih u borbi za demokratsku Hrvatsku u zapadnim državama, koji su se nakon formalnog sloma komunizma i početka višestranačja vratili i uključili se u politički i javni život Hrvatske poput Ante Belje, Ivana Milasa, Marina Sopte, Borisa Marune ili osim nekolicine poduzetnika po stranačkoj HDZ-ovoj liniji, koji su više kompromitirali negoli afirmirali iseljenički poslovni potencijal, domaća Hrvatska zapravo nije upoznala ekonomski, intelektualni, znanstveni, niti socijalni potencijal svojeg iseljeništva.

A i oni koji su se vratili, nakon povratka reformiranih komunista na vlast 2000 godine, uglavnom su pometeni iz sustava, baš kao i većina pripadnika tek stasale hrvatske vojne, diplomatske i državne elite i probranim metodama su motivirani da se vrate – odakle su došli.

Otad su vrata hrvatske državne uprave, ali i vrata ozbiljnog biznisa za Hrvate iz iseljeništva ostajala čvrsto zatvorena. Ljudi koji su otišli preko oceana: od SAD-a, Australije i Novog Zelanda do Kanade i Latinske Amerike, s nekoliko dolara u džepu i ondje stvorili respektabilne biznise, vrativši se u Hrvatsku, nisu mogli učiniti ništa.

Pa bi nakon višekratnih pokušaja i blokada od strane države, s vremenom odustali, digli ruke od starog kraja i vratili se – kući. Jedna od rijetkih iznimaka je čileanska obitelj Lukšić, koja je u biznisu jednostavno prevelika da bi je se moglo tek tako otpuhnuti pa je se tolerira u jednoj manjoj niši. Ali bilo je i takvih pokušaja.

U četvrt stoljeća postojanja, hrvatska spoznaja o potencijalu iseljeništva svodila se na prigodne reportaže tipa – „naši u svijetu“. A taj je potencijal ogroman: od zaista uspješnih poslovnih ljudi, vlasnika pravih poslovnih carstava na svim kontinentima, građevinskih poduzetnika, ozbiljnih vinara, vlasnika ribarskih floti, poduzetnika u prehrambenoj industriji, farmera….

Do onih koji su u vrhu svjetske znanosti, visoko u show-businessu, top-menadžeri u multinacionalnim kompanijama, visokopozicionirani dužnosnici u administraciji drugih država…

Pa i posljednja dva američka predsjednika su u krugu najbližih suradnika imali po jednu Amerikanku hrvatskog podrijetla: Obama predstojnicu ureda Capriciu Penavich Marchall (Široki Brijeg), a Trump blisku suradnicu u kampanji i trenutačnu zamjenicu ministra trgovine i izvoza Miru Radielovich-Ricardel (Breza).

Te nove generacije potomaka iseljenih Hrvata, ne samo u prekooceanskim već i u europskim zemljama, školovale su se na najboljim zapadnim sveučilištima, imaju sve ono znanje i iskustvo koje Hrvatskoj toliko nedostaje, uglavnom imaju osjećaj za korijene i identitet, i prema mojim spoznajama, mnogi bi bili spremni – uključiti se u izazov.

Svakako barem u osmišljavanje strategije hrvatskog razvoja (ili opstanka), ako bi već i dvojili oko uključivanja u provedbu. Oni su zapravo ta hrvatska elita, koja se iz zemlje sustavno protjeruje.

Komsomolci vladaju

Hrvatska kao država je zatvorila krug, vrativši se na pozicije uoči urušavanja komunizma i stvaranja države. Uz ponešto dorađene uloge.

Danas „na čelu“ nisu više prvaci revolucije, već njihovi potomci, ponekad i s formalnom zapadnom legitimacijom, njima upravljaju bivši komsomolci s certifikatima kumrovečke partijske škole, a izvršitelji su diplomanti njihovih posebnih škola – ad hoc veleučilišta a la glasovita „špičkovina“ ili još boljiih univerziteta a la „prnjavor“.

Predsjednica u posjetima SAD-u, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Americi pokušava skrenuti pozornost na potencijal hrvatskog iseljeništva. No magistri iz „ prnjavora“ u njima odmah prepoznaju – ustaše. Dok „prnjavor“ vlada Hrvatskom – za „Boston“ nema mjesta. Ali ni za Hrvatsku nema razvoja.

Višnja Starešina/Slobodna Dalmacija

Foto: Hanza Media

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

jubilarnoj 2000. godini papa Ivan Pavao II. kanonizirao je sv. Faustinu Kowalsku, poljsku redovnicu Družbe Sestara Majke Božjeg Milosrđa, i istodobno je proglasio u Katoličkoj Crkvi blagdan Božjega Milosrđa, koji je sam Isus zahtijevao u objavama spomenute svetice. Na taj dan svaka osoba može primiti potpuni oprost pod redovitim uvjetima (sakrament ispovijedi, sv. pričest, molitva na nakanu za Svetoga oca).

Zašto u Crkvi blagdan Božjega Milosrđa?

Bl. Mihael Sopoćko, ispovjednik sv. Faustine i ostvaritelj svih Isusovih molbi izrečenih redovnici, obrazlaže nužnost slavljenja Božjega Milosrđa u liturgiji na prvu nedjelju iza Uskrsa. Smatra da se danas u svijetu niječe postojanje Boga i zato pada moral, osjećaj pravednosti i odgovornost za počinjena djela. U stvarnosti gomilanja grijeha čovjeku je nužno približiti Boga u njegovu najvećem primatu, a to je njegovo neizrecivo milosrđe, jer ta istina raspršuje ljudsko nepovjerenje prema svom Stvoritelju. Sam je Isus rekao sv. Faustini: “Ja želim da blagdan Milosrđa postane utočište i zaklon svim dušama, posebno jadnim grešnicima.” “Usprkos mojoj gorkoj muci, propadaju duše. Dajem im posljednje sidro spasa. To je svetkovina moga milosrđa.”

Zašto blagdan na Bijelu nedjelju?

Blaženik smatra da je slavljenje blagdana Božjega Milosrđa u liturgiji odgovor na duhovne potrebe vjernika Katoličke Crkve, koja je uvijek crpila istinu iz Božje Objave, koju je stavljala pred oči vjernika kao uzor za nasljedovanje i u službi opravdanja i posvećenja. Isus je inzistirao da se ovaj blagdan slavi na prvu nedjelju iza Uskrsa. Bl. M. Sopoćko vidi u tome tijesnu povezanost vazmenih otajstava s ovim blagdanom.

Kaže da na završetku vazmene osmine trebamo gledati na ova otajstva kroz prizmu milosrđa. Taj je dan za nas prilika da na osobit način zahvalimo za mogućnost spasenja po Kristovoj muci i uskrsnuću. Do dan-danas prvu nedjelju iza Uskrsa zovemo Bijelom nedjeljom. Razlog je taj što su u prvim stoljećima Crkve novokrštenici nosili bijelu odjeću od dana svog krštenja (Velika subota) do prve nedjelje iza Uskrsa, a s njom je završavala uskrsna osmina. Zato je liturgija Bijele nedjelje ukazivala na sakrament krštenja, a liturgija Riječi na sakrament ispovijedi. Po njima Krist uprisutnjuje pashu prema svakom čovjeku, i zato su sakramenti razlog slavljenja Božjeg Milosrđa koje je objavljeno o otkupljenju čovjeka. Čin Kristova otkupljenja nikako se ne može odvojiti od djela milosrđa. Duhovnik sv. Faustine tvrdi da je Crkva na Veliki petak zauzeta razmatranjem Kristove muke i smrti, a na sam Uskrs raduje se Gospodinovoj pobjedi nad svakim zlom te nema ovih dana dovoljno prostora za izražavanje veličine Božjeg Milosrđa kao glavnog motiva Otkupljenja. Nema ovdje također mjesta da možemo dostatno zahvaliti Milosrdnom Isusu za ustanovljenje svetih sakramenata po kojima se događa naše otkupljenje.

Koji su plodovi slavljenja blagdana?

Isus je rekao tajnici svoga milosrđa: “Tog dana otvorena je nutrina mojeg milosrđa, izlijevam cijelo more milosti na duše koje se približe k izvoru moga milosrđa. (…) Neka se nijedna duša ne boji približiti k meni, pa makar njezini grijesi bili crveni kao skrlet. Moje milosrđe je tako veliko da ga u cijeloj vječnosti ne može proniknuti nijedan razum, ni ljudski niti anđeoski.”

Bl. M. Sopoćko kaže da će slavljenje blagdana Božanskog Milosrđa donositi sljedeće plodove kod osoba koje ga budu slavile: vlastito posvećenje (spoznaja Boga Milosrđa vodi do kršćanske savršenosti), obraćenje grešnika (napose onih koje sumnjaju o svom spasenju), pobuđuje pouzdanje u Božje Milosrđe i njegovo nasljedovanje, potiče na zahvaljivanje za obilje primljenih Božjih milosti.

Kako svečano proslaviti blagdan?

Milosrdni Isus je molio da se pripremamo za taj blagdan devetnicom – moleći krunicu Božanskog Milosrđa, koja počinje na Velik petak. Sam je Isus izdiktirao nakane: za grešnike, svećenike i Bogu posvećene osobe, pobožne i vjerne duše, pogane i one koje ga još ne znaju, heretike i odijeljenu braću, djecu i ponizne duše, štovatelje Božjeg Milosrđa, duše u čistilištu i ohladnjele duše. Bl. M. Sopoćko vidi složenost tih nakana s molitvama liturgije Velikog petka. Isus želi da uronimo cijelo čovječanstvo u “more njegova milosrđa”.

Bilo bi poželjno, po Isusovim riječima upućenim sv. Faustini, da se na taj dan izloži za javno štovanje slika Milosrdnog Isusa, a svećenici propovijedaju o njegovu velikom i nedokučivom milosrđu. Osobno sam uvjerena da niti sam sv. Antun Padovanski ne bi odolio Isusovim molbama kad se radi o naviještanju neizmjerne Božje ljubavi čovječanstvu koje gubi nadu i smisao svoga života.

Krunica Božjega milosrđa
 
Ovu je krunicu Isus dao s. Faustini u Vilniusu, 13. i 14. rujna 1935. godine, kao molitvu zadovoljštine za grijehe i za ublažavanje Božjeg gnjeva (usp. Dn 474 – 476).
 
Po molitvi ove krunice prikazuju se Bogu Ocu Tijelo i KrvDuša i Božanstvo Isusa Krista kao zadovoljština za grijehe svoje, bližnjih i cijeloga svijeta, sjedinjujući se sa žrtvom Isusovom, pozivajući se na ljubav kojom Otac Nebeski daruje svoga Sina, a po njemu i sve ljude.
 
Nadalje se krunicom moli: budi milosrdan nama i cijelome svijetu – i samim time vrši se djelo milosrđa. Ako se uz moli u stavu pouzdanja te ispunjavaju uvjeti svake dobre molitve (poniznost, ustrajnost, stvar koja je po Božjoj volji), vjerni mogu očekivati ispunjenje Kristovih obećanja koja se osobito tiču smrtnoga časa: milost obraćenja i spokojne smrti. Ostvaruju ih ne samo osobe koje mole ovu krunicu nego i umirući uz koje drugi mole. Kada se pri umirućem moli ta krunica – rekao je Isus – ublažuje se Božji gnjev, i neizmjerno milosrđe obuzima dušu. (Dn 811) Sveopće obećanje glasi: Po molitvi te krunice sviđa mi se dati sve za što me se bude molilo (Dn 1541), ako to (…) bude u skladu s mojom voljom. (Dn 1731) Sve što nije u skladu s Božjom voljom, nije dobro za čovjeka, osobito za njegovu vječnu radost.
 
Po molitvi te krunice – govori na drugom mjestu Isus – približavaš mi čovječanstvo. (Dn 929) Duše koje budu molile tu krunicu, zaštitit će moje milosrđe (…) za života, a osobito u času smrti. (Dn 754)

Čin posvete Milosrdnome Isusu (iz “Dnevnika” sv. Faustine)

Premilosrdni Isuse, tvoja je dobrota neizmjerna. Pouzdajem se u tvoje milosrđe, koje prožima sva tvoja djela. Potpuno ti se predajem i želim živjeti i težiti k savršenosti. Želim širiti tvoje milosrđe, vršeći djela milosrđa, a posebice se moliti za svećenike, za obraćenje grešnika, želim strpljivo podnositi protivštine i opraštati drugima. Želim tješiti i pomagati siromašnima i bolesnima. Ti me čuvaj i brani, budući da se bojim svoje slabosti, ali pouzdajem se u tvoje milosrđe. Neka cijeli svijet upozna tvoje beskrajno milosrđe, u nj se pouzdaje i slavi ga u vijeke vjekova. Amen.

Čin posvete svijeta Božjemu Milosrđu Ivana Pavla II.

Bože, Oče milosrdni, ti si nam svoju ljubav objavio po svome Sinu Isusu Kristu, ti izlijevaš na nas Duha Svetoga Tješitelja. Tebi, Oče, povjeravamo sudbinu svijeta i svakoga pojedinog čovjeka. Smiluj se nama grešnima, izliječi našu slabost i odagnaj svako zlo od nas. Dopusti, Oče, da svaki stanovnik zemlje iskusi tvoje milosrđe i da u tebi, Trojedini Bože, uvijek pronalazi izvor nade i smilovanja. Vječni Oče, po muci i uskrsnuću tvoga Sina, molimo te, budi milosrdan nama i cijelome svijetu. Amen.

Pripremila: S. Rachela Waszkiewicz

 

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME