Utorak, 21 Studeni 2017 16:04

Daytonski sporazum je prekinuo rat, ali i podijelio BiH: Što kažu mladi?

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
 
 
Mladi Hercegovci koji su rođeni 1995. godine, u kojoj je i potpisan Daytonski mirovni sporazum, smatraju dokument iz godine svog rođenja veoma značajnim zbog činjenice da je prekinuo krvoproliće u njihovoj zemlji. Ipak, navode napravljen je za misiju prekida rata kao privremeno rješenje što znači da prije ili kasnije treba biti prilagođen a nikako model po kojem se još uvijek živi.
 
Piše: Anadolu Agency 
 

Dvadesetdvogodišnji Alica Oglić iz Mostara koji je student turskog jezika i književnosti na Univerzitetu ”Džemal Bijedić” u svom gradu ističe da Daytonski mirovni sporazum ima dobre i loše strane.

„Daytonski mirovni sporazum je imao dosta dobrih stvari, možda ne koliko negativnih strana. Ali stvarno je imao onu najbolju stvar da je zaustavio agresiju na Bosnu i Hercegovinu i da je narod dugo godina nakon rata konačno mogao da malo uživa u tom nekom miru koji je pružen Daytonskim mirovnim sporazumom“, rekao je za Anadolu Agency (AA) Oglić, te dodao:

„Ta stvar između entiteta nas mnogo koči prema napretku. Mislim nekako da taj Daytonski mirovni sporazum treba da mijenja neke svoje stvari u odnosu na ono kako je prvostupanjsko donesen. Neke promjene su pod moranje i nešto se mora desiti da bi se promijenila trenutna situacija u BiH, koja je posljedica Daytonskog mirovnog sporazuma.

Mirza Balalić iz Mostara (22) student komunikologije na Univerzitetu ”Džemal Bijedić” ističe da je Daytonski mirovni sporazum ispunio svoj prvi i najvažniji zadatak, to jest zaustavio je rat, ali nakon više od dva desetljeća ”ne može biti model života u BiH”.

„On se u tom momentu pojavio kao jedno kvalitetno i zadovoljavajuće rješenje , ali on se pojavio kao jedno privremeno rješenje, što znači da je prije ili kasnije mora biti prilagođen. Ono što njegov problem jesu te kolosalne restrikcije kojima je čitav dokument prožet. Veliki broj aneksa nije uopće sproveden, veliki broj zakona nije danas uopće upotrebljiv i on je napravio jednu kompliciranu vlast, veliki broj vlasti koja ne može biti održana i to naravno za nas predstavlja jedan problem“, kazao je Balalić.

Sve strane u BiH, kako naglašava su se složile oko zastarjelosti Daytonskog sporazuma, te vjeruje da je samo pitanje dana kada će on zaista biti i prilagođen i kada će on biti jedno konstruktivno rješenje za voditi BiH u jedno bolje sutra.

Marija Bagarić (22) iz Tomislavgrada koja je studentica Politologije na Sveučilištu u Mostaru ističe kako je obaveza predstavnika vlasti konačno građane BiH upoznati sa stvarnim stanjem, koje je mnogima tvrdi ona nepoznanica kao i Daytonski sporazum koji je na današnji dan ustanovljen 1995. godine, a službeno potpisan u Parizu 14. prosinca.

„Potpisali su ga samo predsjednici tadašnje tri države i Richard Hoolbrook i Wesley Clark. Građani ne znaju ni danas o tome sporazumu ništa, jer original je zadržan u Francuskoj i mnogi govore o prevođenju Ustava. Sporazum nikada nije preveden“, ističe Bagarić.

Prije svega kaže ona treba ujediniti Bosnu i Hercegovinu koju je kako naglašava upravo Daytonski sporazum podijelio.

„Prema ovome sporazumu BiH je podijeljena država na entitete, Federaciju BiH i Republiku srpsku, te Brčko Distrikt, i zbog toga nastaju mnoge nesuglasice. Mislim da bi, jednostavno, svi građani trebali se ujediniti da bi Bosna i Hercegovina tada trebala napredovati. Trebalo bi ukinuti entitete, da bude jedinstvena Bosna i Hercegovina“, kaže Bagarić.

Mirna Ševo (22) iz Ljubuškog, studentica Politologije na Sveučilištu u Mostaru, naglašava da je Daytonski mirovni sporazum obična baza za Ustav BiH.

„U tom slučaju Daytonski sporazum, koji je ustvari ništa drugo nego mirovni sporazum gubi na svojoj vrijednosti i ljudi jednostavno ne obraćaju pozornost na sama politička događanja u Bosni i Hercegovini iz takvih razloga. Jednostavno ne vidi ni javnost ono što političari jednostavno ignoriraju“, smatra Ševo, te ističe ”Ustav BiH je već druga stvar”:

„On je pun tih nekih mana po pitanju preglasavanja jednog naroda na drugi, po pitanju Ustavnog suda koji još uvijek pod upitnikom jednim golemim, radi samih stranaca koji se nalaze unutra, pa onda tek pitanje OHR-a, jer OHR je još, to što je ustanovljeno Daytonskim mirovnim sporazumom čisto kao neki nadzor same države, koji je bio samo privremeno rješenje. No, mi još uvijek imamo OHR, mi smo izmijenili njih sedmoricu koji još uvijek imaju najveće ovlasti u cijeloj državi. Oni imaju veće ovlasti pomoću ti Bonskih ovlasti i veću moć od samog Predsjedništva BiH“.

Stoga se kako naglašava postavlja pitanje je li Bosna i Hercegovina uopće suvremena država, ima li samostalnost. Puno pitanja, kako kaže Ševo, još uvijek nisu ni blizu tog rješenja.

„Po meni je iskreno najveći problem to neko forsiranje stranaca i samo upletanje u neke najbitnije dužnosti. Smatram da sva tri naroda umjesto da više prestanu kriviti jedni druge za neka ratna događanja, za neke smicalice političke, da svi trebamo prvo pogledati vlastiti narod i posebno vlastite političko predstavništvo i što se tu točno događa. Jesu li zaista Bošnjaci najveći križ Hrvatima i jesu li zaista Srbi najveći problem za cijelu Federaciju?! Stvar je u tome što mi posebice kao jedan narod koji je još uvijek oštećen ratom, još uvijek obraćamo više pozornost na druge narode, umjesto da pogledamo sami sebe“, decidna je Ševo.

Bosna i Hercegovina je, ističe,” još u tranzicijskoj zoni koja se nikako ne može prebaciti na demokratski sustav, što jer poražavajuća spoznaja”.

„To se najviše vidljivo po izborima, dakle da 20 godina jedne te iste stranke pobjeđuju na izborima. Tu ne da je upitna demokracija, nego je pitanje postoji li uopće“, mišljenja je Škegro, naglasivši da su to pitanja koja mladi u BiH sve češće i sve glasnije izgovaraju u nadi da će doći vrijeme kad će odgovorne pozicije zauzimati ljudi koji su sposobni, a ne politički podobni.

Anadolu Agency 

Politika - najnovije

Sij 17, 2018

Prilog Federalne TV o korištenju vode…

Prigodom posjete predsjednice R Hrvatske,…
Sij 16, 2018

Komšić za N1: Grabar Kitarović će u BiH…

Željko Komšić je u programu N1 televizije…
Sij 14, 2018

Čović: 'U sljedećih godinu ili dvije…

Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine i…
Sij 12, 2018

Komšić po treći put u Predsjedništvu

Budući su, kako sada stvari stoje, izgledi da se…
Sij 10, 2018

Zaključci Predsjedništva HRS-a:…

U utorak 9.1.2018. je održana sjednica…

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME