Srijeda, 15 Ožujak 2017 22:47

Na književnoj srijedi o Tokićevom stavaralaštvu, Matošu i Deklaraciji

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

U sklopu Književne srijede, u otvorenoj čitaonici Društva hrvatskih književnika (DHK) HB u Mostaru u srijedu je predstavljeno književno stvaralaštvo Mije Tokića. Mijo Tokić je hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik, rođen u Kongori, općina Tomislavgrad, 1951. godine. Dosada je objavio šest zbirki pjesama: Knjiga nemira, Drago kamenje, Sjaju li zvijezde, Uspinjanja, Oteto sunce i Moj kam.

Za poeziju je nagrađivan na "Duvanjskim danima kulture" (dva puta) i nagradom Hrvatskog slova i Hrvatske kulturne zaklade "Dubravko Horvatić" (treća nagrada). Tokić je kazao kako mu je lirski izraz najbliži te da su tematski to egzistencijalističke pjesme o općeljudskim sudbinama, s motivima vlastitoga i nacionalnog identiteta.

Prema njegovim riječima, trenutno radi na novoj zbirci pjesama. Na današnjoj Književnoj sredi predsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK) HB Ivan Sivrić osvrnuo se i na obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), hrvatskoga pjesnika, noveliste, feljtoniste, esejiste, putopisaca.

''Matoševo djelo prijelomno je u povijesti hrvatske književnosti. Slobodno se može reći da bez njegova zaokreta i ostvaraja, poglavito na polju kritike, eseja i poezije, ne bi bilo hrvatske književnosti kakvu ju poznajemo'', kazao je Sivrić.

Književnici su posvetili pozornost i 50. obljetnici Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika, koja je objavljena 17. ožujka 1967. godine.

U Deklaraciji, koju je potpisalo 18 hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova, istaknuto je kako se hrvatski književni jezik istiskiva i stavljao u neravnopravan položaj "lokalnoga narječja", tj. u položaj područnoga dijalekta srpskoga književnoga jezika.

Hrvatska jezična zajednica tražila je jasniju formulaciju etnolingvonima u članku Ustava (SFRJ), kao i davanje pravnih jamstava za očuvanje ravnopravnoga razvitka etnolingvokulturne raznolikosti jugoslavenskih naroda i narodnih manjina.

Deklaracija je postala svojevrsna borba dijela hrvatske jezične zajednice za etnolingvokulturni opstanak, pravo na osebujan i samostalan razvitak hrvatskoga jezika i njegove bogate kulturne baštine. Od 22. prosinca 1990. godine hrvatski jezik predstavlja ustavom zaštićenu vrijednost kao jednu od bitnih sastavnica hrvatskoga identiteta, istaknuo je na Književnoj srijedi.

 

Fena

Kultura - najnovije

Tra 28, 2017

U srijedu u Livnu Histrioni igraju…

U srijedu 3. svibnja u 20 sati, u kinodvorani…
Tra 28, 2017

Opremljena najsuvremenijom opremom…

Franjevačka knjižnica u Tomislavgradu je u…
Tra 27, 2017

Josip Radoš dobio je četvrtu nagradu na…

Već sedamnaest godina zaredom organizira se…
Tra 27, 2017

Pere Šumanović osvojio drugu nagradu!

Nakon uspješnoga nastupa učenika Osnovne…
Tra 27, 2017

Bunar stari

Bunar stari Služio je nekad svimaa i danas u…

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME