Srijeda, 15 Ožujak 2017 23:47

Na književnoj srijedi o Tokićevom stavaralaštvu, Matošu i Deklaraciji

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

U sklopu Književne srijede, u otvorenoj čitaonici Društva hrvatskih književnika (DHK) HB u Mostaru u srijedu je predstavljeno književno stvaralaštvo Mije Tokića. Mijo Tokić je hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik, rođen u Kongori, općina Tomislavgrad, 1951. godine. Dosada je objavio šest zbirki pjesama: Knjiga nemira, Drago kamenje, Sjaju li zvijezde, Uspinjanja, Oteto sunce i Moj kam.

Za poeziju je nagrađivan na "Duvanjskim danima kulture" (dva puta) i nagradom Hrvatskog slova i Hrvatske kulturne zaklade "Dubravko Horvatić" (treća nagrada). Tokić je kazao kako mu je lirski izraz najbliži te da su tematski to egzistencijalističke pjesme o općeljudskim sudbinama, s motivima vlastitoga i nacionalnog identiteta.

Prema njegovim riječima, trenutno radi na novoj zbirci pjesama. Na današnjoj Književnoj sredi predsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK) HB Ivan Sivrić osvrnuo se i na obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), hrvatskoga pjesnika, noveliste, feljtoniste, esejiste, putopisaca.

''Matoševo djelo prijelomno je u povijesti hrvatske književnosti. Slobodno se može reći da bez njegova zaokreta i ostvaraja, poglavito na polju kritike, eseja i poezije, ne bi bilo hrvatske književnosti kakvu ju poznajemo'', kazao je Sivrić.

Književnici su posvetili pozornost i 50. obljetnici Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika, koja je objavljena 17. ožujka 1967. godine.

U Deklaraciji, koju je potpisalo 18 hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova, istaknuto je kako se hrvatski književni jezik istiskiva i stavljao u neravnopravan položaj "lokalnoga narječja", tj. u položaj područnoga dijalekta srpskoga književnoga jezika.

Hrvatska jezična zajednica tražila je jasniju formulaciju etnolingvonima u članku Ustava (SFRJ), kao i davanje pravnih jamstava za očuvanje ravnopravnoga razvitka etnolingvokulturne raznolikosti jugoslavenskih naroda i narodnih manjina.

Deklaracija je postala svojevrsna borba dijela hrvatske jezične zajednice za etnolingvokulturni opstanak, pravo na osebujan i samostalan razvitak hrvatskoga jezika i njegove bogate kulturne baštine. Od 22. prosinca 1990. godine hrvatski jezik predstavlja ustavom zaštićenu vrijednost kao jednu od bitnih sastavnica hrvatskoga identiteta, istaknuo je na Književnoj srijedi.

 

Fena

Kultura - najnovije

Kol 17, 2017

Slaven Knezović: Snimat ćemo film o…

Bosanskohercegovački glumac Slaven Knezović…
Kol 14, 2017

"Sjajni momci" ispunili gradsku dvoranu…

Glumačka postava komedije „Sjajni momci“…
Kol 12, 2017

Završeno Roško kulturno ljeto: "Ja…

Svečano je bilo večeras u Rošku Polju gdje je…
Kol 12, 2017

U Šujici održan koncert ,,Iron Gatesa“:…

Ljubitelji bluesa, rock and rolla, hard rock i…
Kol 11, 2017

Promocija knjige "Duvanjske legende"…

Kulturno-informativni centar poziva vas na…

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME