U organizaciji općine Kupres i braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, u utorak, 10. travnja bit će obilježena 26. obljetnica stradanja hrvatskoga naroda na Kupreškoj visoravni.

Tijekom dana bit će položeni vijenci i upaljene svijeće na mjestima stradanja, dok će u 11 sati u crkvi sv. Obitelji u Kupresu biti služena sv. misa za sve poginule u obrani Domovine.

 

(Ne)Pravda

 

Prođoh s vojskom kroz selo

Vidjeh kuće porušene

Ljude u crno zavijene

 

(ovo se više selom ne može zvati

Grijeh ga je selom zvati)

 

U zlom vremenu

Kad svi mišljahu

Da su u pravu

I oni što gone

I progonjeni što bijahu

 

Tko će pravdu izvagati

Raspedljit tko će je-

Presjeći reći: Ovo je tvoje!

 

Je li jači nejači?

Ili je nejači jači?

 

Je li obranjeno osvojeno?

Ili je osvojeno obranjeno?

Tko će na slobodu sunca?

Tko li tmini u zagrljaje?

I tako u krug

Usud stoljećima (Ilija Smiljanić, „Zamka vremena", 2018.)

 

Tomislavcity

 

 

Objavljeno u Najnovije vijesti

 

Na sjednici Državnog povjerenstva za suradnju BiH s UNESCO-om usvojen je nominacijski dokument Običaja natjecanja u košenju trave na Kupresu za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Običaj natjecanja u košenju trave na Kupresu se razvio kao najvažnija tradicija u kojoj sudjeluje čitava zajednica te ju određuje kao ni jedna druga tradicija s ovog područja i predstavlja vrhunac društvenog okupljanja ovoga kraja, priopćeno je nakon sjednice.

Uz to, ovo je povjerenstvo usvojilo i nominacijski dokument sarajevskog Židovskog groblja za upis na Tentativnu listu UNESCO-a, priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasilo je ovo groblje nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2004. godine. Židovsko groblje u Sarajevu je drugo po veličini židovsko groblje u Europi, odmah nakon židovskog groblja u Pragu. Godina 1630. je zabilježena kao godina otvaranja groblja. Nadgrobni spomenici bosanskih Sefarda razlikuju se i oblikom i motivima od židovskih spomenika u drugim dijelovima svijeta.

Nominacija će biti dostavljena Centru za svjetsku baštinu UNESCO-a. Nakon upisa na Tentativnu listu slijede aktivnosti izrade Nominacijskog fajla i plana upravljanja prema Smjernicama UNESCO-a za nominaciju nekog dobra za Listu svjetske kulturne baštine.

Državno povjerenstvo za suradnju BiH sa UNESCO-m smatra da bi upis još jednog dobra na Listu svjetske baštine bio od velikog značaja za promociju kulturnog nasljeđa BiH.

Na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine svijeta iz BiH do sada su upisani Zmijanjski vez i Konjičko drvorezbarstvo.

Podržana je i nominacija Gazi Husrev-begove knjižnice za UNESCO/ Pamćenje svijeta nagradu. Ova nagrada uspostavljena je kako bi se obilježilo upisivanje najstarije postojeće knjige tiskane pokretnim metalnim slovima u UNESCO registar Pamćenje svijeta. Ovom nagradom se odaje priznanje pojedincima, institucijama ili nevladinim organizacijama koji su napravili značajan doprinos očuvanju i dostupnosti dokumentarnog nasljeđa kao zajedničke baštine čovječanstva.

Prošle godine Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove knjižnice upisana je u Registar Pamćenje svijeta UNESCO-a, istovremeno sa upisom i Hagade, navodi se u priopćenju Ministarstva civilnih poslova BiH. 

 

bljesak.info

Objavljeno u Kultura

 

U Livnu su novim radnim sastankom u subotu, 24.3.2018. godine nastavljeni razgovori i pregovori hrvatskih oporbenih stranaka iz HBŽ u prijateljskom i tolerantnom ozračju. Na ovom sastanku se, pored izraženog zadovoljstva na pozitivne reakcije javnosti na održani sastanak u Šujici, nastavio razgovor s konkretnijim prijedlozima kako bi se stvarnim okrupnjavanjem oporbe stvorila respektabilna snaga koja će u listopadu preuzeti odgovornost za poharanu i opustoženu županiju, ali i više od toga.

Svi sugovornici na ovom sastanku (nisu nazočili predstavnici HDZ 1990 koji su zbog drugih obveza ispričali svoj izostanak) pokazali su visok stupanj spremnosti i odlučnosti, a napose odgovornost i prihvaćanje vlastite obveze koja niti jednom pojedincu ne daje za pravo da nijemo i bezvoljno sa strane promatra vlastitu propast. Tim prije što su već počele stizati poruke „legitimnih stožernika“ koji ovo nazivaju „antihrvatskim djelovanjem“, koji su zamislili da im je samo nebo granica, da su javna poduzeća njihov „ratni plijen“ pa s njima mogu raditi što žele (primjer je suluda ideja i još opasniji plan prodaje naših šuma nekim stranim „investitorima“...), da su javne ustanove, ministarstva i sve institucije koje svi mi financiramo našim novcem, postala „obiteljska gospodarstva“ prepuna braće, tetkića, nevjesta, zetova, kumova i ostale rodbine.

Ovakvim obrascima vladanja, ovakvom neodgovornom ponašanju vladajućih struktura mora doći kraj. Hrvatskom narodu (i ne samo hrvatskom!) je nakon svih ovih poslijeratnih godina i desetljeća, postalo jasno da je ovo dno i posljedni trenutak da se „spasi što se spasit dade“. Želimo stvarno vjerovati da nije prekasno i da je vrijeme da sve dosadašnje zablude pretvorimo u jedno triježnjenje. Spremni smo učiniti sve što je u našoj moći da zajedno zaustavimo ovu agoniju i beznađe koje se uvuklo u naše domove, u naše obitelji, u našu mladost od koje toliko očekujemo, kojoj se toliko veselimo i koja treba biti naša snaga i naša pamet..., ali ne u Njemačkoj, Irskoj ili  tko zna gdje.

Dragi sugrađani, ovim priopćenjem ne želimo vam "ispirati mozak" zamarajući vas, a i nas HDZ-om BiH, ali smo na neki način to prisiljeni činiti, jer svi mi zajedno - ova okupljena oporba i narod, nemamo pravo na pogrešku! Zbog toga smo odlučni na opće izbore izići i to na svim razinama, a preostalo vrijeme do 1. svibnja ćemo iskoristiti kako bi dogovorili najbolji oblik i sadržaj našeg programa i listi koje mogu taj program i ostvariti. Slijedeći sastanak na kojem će se i u pisanom obliku preuzeti određene obveze i zadaće je dogovoren za 4. travnja u Kupresu, mjestu odakle su inače počimale sve pobjede. 

 

S poštovanjem,

Inicijativni odbor

hrvatskih oporbenih stranaka HBŽ

Objavljeno u Politika

 

Tehnički ravnatelj Kampa Mirko Ćaleta istaknuo je kako se Kamp organizira za djecu od 7 do 16 godina te kako već sada imaju preko stotinu zainteresiranih sudionika ne samo iz BiH i regije već i s drugih kontinenata.

Napomenuo je kako će se zbog velikog interesa krenuti odmah s prijavama za Kamp.

- Cijena kampa iznosi 100 maraka, a svaki polaznik zauzvrat će dobiti dres za treniranje, članstvo u GNK Dinamu, te četiri ulaznice za domaće utakmice GNK Dinama koje igra u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi i Hrvatskom kupu - kazao je Ćaleta, prenosi Fena.

- Cijena kreveta za jedan dan iznosit će 10 KM, cijena kreveta uz jedan obrok iznosit će 15 KM, a cijena kreveta uz dva obroka iznosit će 20 KM – kazala je Kristina Čavara, voditeljica prodaje i marketinga Snow park Kupres, koja je istaknula kako im je zadovoljstvo biti dijelom ovog projekta.

Domaćin događaja, načelnik općine Kupres Milan Raštegorac Komo kazao je kako će Kupres s nadolazećim Kampom kao i poduzetništvom Zvonke Barbarića koji planira pravljenje još šest terena, postati brend za profesionalne sportske pripreme.

Koordinator Dinama za BiH Salih Salihović pozvao je nogometne trenere s ovih područja da posjete Kamp i upoznaju se s novostima oko rada s djecom, kako bi to novo znanje mogli prenijeti u svoje omladinske nogometne škole.

Glavni sponzor kampa je Fondacija Idriz Jakupović, a njezin direktor Ajdin Jakupović istaknuo je kako će fondacija nakon uspješne suradnje, pružiti kampu financijsku podršku.

Objavljeno u Obavijesti/ Najave

 

Općina Kupres uspostavila je suradnju s konzultantskom tvrtkom Tetida iz Varaždina radi buduće poslovne realizacije prioritetnih projekata na području općine Kupres.

Kako je kazao načelnik općine Kupres Milan Raštegorac, s predstavnicima te konzultantske tvrtke ovih dana održan je sastanak u Zagrebu gdje su uspostavljeni prvi kontakti te dogovorena suradnja na budućim projektima od važnosti u Kupresu.

Tom sastanku su nazočili načelnik općine Kupres Milan Raštegorac sa suradnicima te direktor konzultantske tvrtke Tetida Simon Ferjuc čija tvrtka osam godina ima iskustva u pridobivanju nepovratnih sredstava iz strukturalni fondova EU.

Kako kaže kupreški načelnik, jedan od predloženih prioritetnih projekata koja je bila rezonirana u njihovom razgovoru je opremanje sportske dvorane čiji radovi su intezivno počeli da idu prema njenom završetku od jeseni prošle godine kad je montirana nosiva rešetkasta metalna krovna konstrukcija, prenosi livno-online.

 

Objavljeno u Gospodarstvo

 

Sa svega dvadeset i osam godina Perica Romić postao je načelnik Kupresa, međutim, vrlo brzo shvatio je kako politika nije njegov životni poziv, piše Večernji list BiH.

Život, politika, obitelj...

Mandat je odradio do kraja, a već dulje od godinu dana načelničku fotelju mijenja radom na farmi. Bavi se poslom za koji se školovao, ima vremena za obitelj, a načelničke obveze mu nimalo ne nedostaju. Što više. Tu političku poziciju Perica smatra najtežom od svih u BiH. - To je politička pozicija u kojoj najviše pati obitelj, to će vam reći svaki načelnik općine, a potvrditi bivši načelnici koji su sada na nekim drugim pozicijama. Načelnici, odnosno lokalna samouprava, stanovništvu su prva i najčešće posljednja adresa u rješavanju problema, a vrlo često nisu u mogućnosti pomoći im. I to iscrpljuje čovjeka - kaže Perica koji je po struci doktor veterine, a uskoro planira obraniti rad koji će mu donijeti zvanje doktora zootehničkih znanosti. Odmah na početku razgovora pitali smo ga da nam usporedi jedan svoj sadašnji dan s jednim kada je bio načelnik. - Ne može se to usporediti - sa smijehom odgovara ovaj bivši načelnik dodajući kako se rijetko osvrće na to razdoblje svoga života te da ponekad ima osjećaj kako je to bilo jako davno. Ne zato što mu se oduljilo razdoblje bavljenja svojom strukom, nego jer se ne želi prisjećati te turbulentne četiri godine. - Moj sadašnji život puno je opušteniji od tadašnjega. Nedavno sam imenovan ravnateljem Veterinarske stanice na Kupresu. Tu radimo ja, još jedan kolega veterinar i jedan tehničar. Dan mi počinje kavom sa suprugom, zatim vrijeme provodim s djecom. Idem na teren po farmama ako ima intervencija. Ako nema, onda obavljam administrativne poslove u Veterinarskoj stanici, a poslijepodne radim na obiteljskoj farmi koja ima više od 700 ovaca i više od 30 krava - opisuje svoj dan bivši načelnik Kupresa. Iznimka je, kaže, jedino nedjelja. Tada ode na misu i ostatak dana odmara s obitelji. Objašnjava i kakav je dan načelnika. - Radni dan mi je najčešće trajao od 6.30 ujutro pa navečer do kad se završi, u 22, 23 ili 24 sata. Obitelj gotovo nisam viđao. Dijete mi je odrastalo bez mene - ističe ovaj mladi Kuprešak. Dodaje i kako su za vrijeme načelničkoga mandata neprospavane noći bile česte. - To je stresan posao. Često mi noću ne bi dalo spavati razmišljanje jesu li očišćene ceste, imaju li u čitavoj općini vode, hoće li me ujutro dočekati otac troje djece da mi kaže kako nemaju što jesti, je li neki od bolesnih stanovnika uspio stići do bolnice... Sve je to dio toga posla - navodi Romić. Ipak, ističe kako mu je taj mandat velika škola te mu je pomogao odlučiti se što želi biti u životu. Čime se želi baviti. A u sve to je ušao kao u jednu veliku avanturu te je često isticao kako je to bila jedina njegova odluka u kojoj nije poslušao oca.

- To je bio jedini put u životu kad nisam poslušao oca koji mi je govorio da ne idem u to. Međutim, bio sam mlad i želio sam probati. Vrlo brzo sam shvatio kako je otac imao pravo, ali sam odlučio mandat iznijeti do kraja, a potom se posvetiti onom za što sam se školovao i dan-danas se školujem - ističe ovaj zaljubljenik u Kupres. Osim oca, veliki utjecaj na odluku da ne ide u drugi mandat imala je i njegova kći. - Jedno jutro mi je supruga rekla kako je moja tada četverogodišnja kći pitala: “Mama, je li tata ikako dolazio kući?”. Bilo je to nakon što me tri dana nije vidjela jer sam na posao odlazio rano ujutro, a vraćao se u kasnim noćnim satima. To je bila prijelomna točka - tvrdi Romić. Njegovu odluku baviti se veterinarstvom umjesto politikom podržao je i veliki broj stanovnika Kupresa. Naime, Veterinarska stanica toga stočarskoga kraja jedno je vrijeme bila bez veterinara, a u isto vrijeme veterinar je sjedio u zgradi Općine. - Ne ide to. Ako je išta potrebno Kupresu, to je veterinar, tako da je veliki broj stanovnika moju odluku dočekao s oduševljenjem. Konačno će imati koga pozvati kad imaju problema sa stokom. Pa veliki broj njih mi je dok sam bio načelnik govorio kako neće glasovati za mene upravo iz tog razloga. Jer su smatrali kako sam puno potrebniji kao veterinar. I bili su u pravu - govori Romić koji je službeno izišao iz politike, ali politika nije iz njega. Naime, redovito prati sva zbivanja na političkoj sceni BiH, ali i Hrvatske.

- Zarazno je to. Ja sam u HDZ-u bio i ostao. Naravno da pratim sve što se događa, međutim, ne mislim da ću se u budućnosti ponovno baviti aktivno politikom. Ali ne želim ni u potpunosti isključiti tu mogućnost jer nikad ne reci nikad, ne znamo što nam jutro nosi ili što će biti za deset godina - nastavlja priču Perica koji sada s odmakom vidi neke stvari koje bi se u Kupresu mogle bolje napraviti, međutim, naglašava kako za to nedostaje novca. Ono što bi se moglo popraviti zahtijeva, ističe, značajna financijska sredstva, a to s općinskim proračunima nije moguće jer više od polovine novca ide na plaće, doprinose, tekuća održavanja te ostaje jako malo za konkretne stvari. - I u mandatu sam vidio puno toga što je trebalo raditi, ali realno se to nije moglo napraviti jer nismo imali dovoljno sredstava - kaže bivši načelnik Kupresa. Budući da je posljednjih dana u BiH ponovno aktualna bruceloza, s Romićem smo razmijenili i koju riječ o tom problemu, kao i o stočarskom fondu općine Kupres te problemima s kojima se susreće stanovništvo toga kraja, o čemu on može govoriti s obiju pozicija - suvlasnika farme i političara.

- Bruceloza nije problem koji se javio ove godine, riječ je o problematici koja se vuče već nekoliko godina. Kupres je tu stavljen u središte javnosti iako svi mi koji se bavimo ovom strukom znamo kako je situacija puno lošija u središnjoj Bosni i Unsko-sanskoj županiji. Naime, mi u našoj županiji imamo jednu oboljelu osobu, a u SBŽ-u i USŽ-u je lani bilo više od 100 oboljelih osoba - kaže Romić. Navodi i razloge širenja tih bolesti. Prema njegovim riječima, jedan od glavnih razloga je nedostatak cjepiva za male preživače.

Problem bruceloze

- Ured za veterinarstvo obvezao se osigurati dovoljne količine cjepiva, međutim, već nekoliko godina nam se događa da ga nemamo dovoljno. Uz to, imamo i nomadsko stočarenje koje se događa iz jedne općine u drugu i jednog entiteta u drugi te se tako bolest širi. Međutim, i to bi bilo spriječeno cijepljenjem stoke - ističe ovaj mladi veterinar dodajući kako ne želi ulaziti u razloge nedostatka cjepiva, odnosno je li posrijedi loša procjena broja stoke ili nešto drugo. S druge strane, smatra kako je Vlada FBiH u ovom mandatu odradila jako dobar posao plaćanjem dijagnostike bruceloze, leukoze i tuberkuloze kod goveda. Podsjeća kako je zahvaljujući tome prošle godine za 95% grla goveda odrađena dijagnostika, međutim, problem je s ovcama. Tim problemom bi se, ističe, netko morao ozbiljno pozabaviti i provesti kompletnu dijagnostiku kod malih preživača. - Europa taj problem rješava drugačije. Tamo gdje se pojavi žarište, eutanazira se kompletno stado, no, svjesni smo kako u BiH to nije provedivo jer zahtijeva ogromna financijska sredstva i to ne mogu iznijeti svi proračuni - naglašava Romić. Podsjeća i na činjenicu kako je bruceloza u BiH uvezena, i to iz zemalja odakle se uvozi najveća količina mesa, odnosno janjadi, u BiH. - Koliko mi je poznato, bolest je uvezena iz Rumunjske, odakle se godišnje u BiH uveze više od 100.000 janjadi. S druge strane, domaći proizvođači mesa ne mogu prodati svoju janjad jer im uvozni obaraju cijenu, a otkupljivači ih nerijetko ucjenjuju cijenom. Tu imamo apsurdnu situaciju i nužna je intervencija države kojom bi se zaštitili domaći proizvođači. Tek tada možemo očekivati veći broj farmi na Kupresu i veći broj ljudi koji će se baviti stočarstvom, a bez toga, bojim se, izgubit ćemo i ovo što imamo - naglasio je Romić. A nemamo puno. Naime, kada je u pitanju stočarski fond, Kupres trenutačno ima oko 3000 grla goveda i otprilike 6000 ovaca. Usporedimo li tih 6000 ovaca s razdobljem između dvaju svjetskih ratova, kada je Kupres imao 80.000 ovaca, sve je jasno. Kada su u pitanju muzna grla, njih je sada na području cijelog Kupresa koliko su ih nekada imala samo Zlosela. I tu je glavni problem nesigurnost, neredovita isplata mlijeka, nemogućnost prodaje te kašnjenje poticaja. - Ljudi ne znaju hoće li ono što zarade u siječnju dobiti u veljači. Puno ih je baš zbog toga uklonilo svoja grla i teško će ih ponovno nabaviti. Naime, kad netko tko ima dva grla ukloni ta grla, teško mu se ponovno vratiti u taj posao jer za to je potrebno 5 do 6 tisuća KM - objasnio je Romić. Jedina djelatnost u kojoj se koliko-toliko bilježi rast su farme koje se bave sustavom “krava-tele”, odnosno prodajom mesa. Ipak, Romić vjeruje da će država konačno pronaći način kojim će zaštititi domaće proizvođače, čime će potaknuti otvaranje većeg broja farmi, spriječiti iseljavanje, a njemu omogućiti baviti se veterinarstvom. Jer, što će Kupresu veterinar ako nema farmi...

vecernji.ba

Objavljeno u Najnovije vijesti
Srijeda, 10 Siječanj 2018 10:31

Kupres i Solin postaju gradovi prijatelji?

 

Prekjučer, 8. siječnja 2018. godine, u prostorijama Općine Kupres održan je inicijalni sastanak između grada Solina i Općine Kupres, koji bi u budućnosti mogli postati gradovi prijatelji.

Sastanku je nazočio načelnik Općine Kupres Milan Raštegorac - Komo i djelatnici Općine Kupres, te zamjenik gradonačelnika Grada Solina Ivica Rakušić zajedno sa svojim kolegama iz Grada Solina.

Glavna tema sastanka je bila moguća suradnja i partnerstvo na programu prekogranične suradnje INTERREG IPA Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora.

IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora provodi se u financijskom razdoblju 2014. - 2020. kao jedan od programa IPA II.

Priopćeno je iz općine Kupres.

Objavljeno u Najnovije vijesti
 
 

Zaljubljenici u zimu Staru su godinu većinom dočekali uz glazbu, kamin i tradicionalnu kuhinju, a oni najmlađi, vrijeme su provodili na snijegu, prenosi Pogled.ba.

Kako doznajemo,ovih dana, apartmane Kraljevac i Kuprešku kuću, od otvaranja sezone, posjetilo je oko 800 ljudi, a broj svakim danom sve više raste.

Naime, zimska odredišta, svojim se posjetiteljima trude pružiti što bolji ugođaj, tako da većinom uz cijenu spavanja, koja se kreće od 120 KM po noćenju, pa nadalje, uključeno bude što više sadržaja.

„Apartmani su puni do sredine siječnja, no telefoni ne prestaju zvoniti svakodnevno. Vjerujemo kako ćemo ostvariti naše ciljeve, i naše trenutne goste, pretvoriti u zadovoljne korisnike koji će svoje praznike provoditi upravo kod nas“- kazali su za Pogled.ba iz apartmana Kraljevac.

No, na snježne padaline ipak se ne može utjecati, pa tako Snow park, koji se već dugo najavljiva nije u potpunosti u funkciji.

„Klizalište je postavljeno, sada je na vremenu da odradi svoje. Nadamo se da će sve biti gotovo do kraja tjedna, tako da vjerujemo kako ćemo ispuniti očekivanja svih posjetitelja koji će doći“- kazali su.

Kao što smo već u uvodu napisali, najveći dio gostiju stigao je iz Dalmacije.

„Nije nam daleko što se tiče vožnje, djeca vole snijeg, a i mi se uspijemo odmoriti ovo malo slobodnih dana što dobijemo na poslu. Lijepo nam je, pokušat ćemo doći barem još jedan vikend“- kazuje nam Petar V. iz Splita.

„Ja sam se dobro obukao i mogu skakati u snijegu. Seka i ja smo napravili snjegovića i spuštali smo se cijelo jutro na tubama i sanjkama. Mama i tata kažu da će nas opet dovesti“- riječi su mališana kojem se teško mogao skinuti osmijeh s lica.

Zimski praznici idelani su za djecu, jer će tako više vremena provoditi na svježem zraku. No, iz Zdravstva su ipak uputili apel roditeljima, da djeca ipak ne ostaju predugo na hladnom zraku, prigodna odjeća je nužna, ali i upravljanje sanjkama i skijama, kako ne bi došlo do ozljeda. 

pogled.ba

Više fotografija možete pogledati u galeriji.

Objavljeno u Najnovije vijesti

 

U kuglani "Maestral" u Kupresu jučer je završio memorijalni turnir u kuglanju "Ilija Raič". Sudjelovalo je 12 ekipa iz Kupresa, Bugojna i Tomislavgrada.

Prvo mjesto osvojili su kuglači Tomislavgrada, drugi su bili kuglači ekipe Ilija i Babo Raič iz Kupresa, a treća je bila ekipa Ćurković iz Kupresa.

Tomislavcity

 

Više fotografija pogledajte u galeriji.

Objavljeno u Sport
Petak, 08 Prosinac 2017 00:22

Kupanje na zaleđenom Kukavičjem jezeru

 

Nesvakidašnji prizor na Kukavičjem jezeru, piše avaz.ba. Kukavičko jezero na Kupresu privuklo je jučer hrabrog Kuprešaka, koji je pokazao da čovjek gorštak još nije izgubio snagu i odvažnost.

Nije želio otkriti identitet, nego nam je rekao da ga potpišemo nadimkom "Soko mačak". 

Do sada smo putem medija mogli gledati slične akcije npr. iz Rusije ili drugih zemalja, a hrabri Kuprešak je pokazao da i ovdašnji ljudi ne zaostaju u takvim radnjama.

 

avaz.ba 

 

Pogledajte video.

Objavljeno u Zanimljivosti
Stranica 1 od 6

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME