Nedjelja, 02 Travanj 2017 08:23

Hercegovina je najveći svjetski proizvođač smilja

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Već nekoliko godina možda i najveća gospodarska priča u našoj zemlji je procvat proizvodnje i prerade smilja, pretežno u Hercegovini.

Kultura koja je oduvijek prisutna kod nas počela se masovno kultivirati, a tisuće hercegovačkih porodica uložile su vrijeme i novac u proizvodnju smilja, tako da se danas procjenjuje da je zasađeno 30 milijuna stabljika. Od kraja prošle godine uz pomoć Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine utemeljena je Grupacija proizvođača i prerađivača smilja.

"Na inicijativu Gospodarske komore FBiH osnovana je Grupacija proizvođača i prerađivača smilja sa željom da se unaprijedi pozitivan trend obrade do sada zapuštenih poljoprivrednih površina, kultiviraju nove površine i zasadi ljekovito bilje, da se pomogne poljoprivrednim proizvođačima u edukacijskom smislu te što uspješnijem organiziranju organske plantažne proizvodnje autohtonog ljekovitog bilja. U skladu s tim poduzeli smo prve korake u prikupljanju informacija s terena kako bismo imali podatke o kojim kapacitetima te proizvodnje se radi te da bismo mogli vršiti procjene prerađivačkih kapaciteta, kvantiteta i kvaliteta finalnog proizvoda, a to je eterično ulje", kaže za Klix.ba Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Pored navedenog potrebno je vršiti standardizaciju i organsku certifikaciju plantažnih zasada i finalnog proizvoda, u tom pogledu će grupacija u suradnji s Gospodarskom komorom FBiH biti na usluzi poljoprivrednim proizvođačima, kako bi ti procesi bili dostupni i učinkoviti, sve s ciljem zaštite kvalitete proizvoda.

"Moram napomenuti da je finalni proizvod - eterično ulje hercegovačkog smilja iznimne kvalitete te da su to prepoznale međunarodne farmaceutske i kozmetičke kompanije. Jedan od ciljeva grupacije je poboljšati plasman naših proizvoda na ta zahtjevna tržišta. Ovakav pristup organiziranoj organskoj poljoprivrednoj proizvodnji je značajan vid samozapošljavanja s ciljem sprečavanja negativnog trenda iseljavanja domaćeg stanovništva. Grupacija već sada ima više od 500 članova, a cilj nam je uključiti što više proizvođača i prerađivača smilja te im osigurati otkup i plasman proizvoda", napominje predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Smilje je postalo najpozitivnija gospodarska priča Hercegovine, a postoji podatak da je na tom području zasađeno više od 30 milijuna stabljika. Dujmović je zadovoljan trenutnom pozicijom, a naglašava kako postoje i mogućnost širenja na druge poljoprivredne kulture.

"Proizvodnja smilja u Hercegovini pokrenula je nadaleko poznatu hercegovačku poduzetnost i upravo ovim smo pokazali da možemo biti značajan proizvođač eteričnih ulja na svjetskoj razini, a sve to smo postigli u vrlo kratkom vremenu. Izvoz eteričnih ulja iz Bosne i Hercegovine je u neprestanom porastu. Naši preliminarni podaci koje prikupljamo na terenu pokazuju da imamo više od 30 milijuna jedinica smilja i ozbiljan smo, ako ne i najveći svjetski proizvođač ove biljke i njenog eteričnog ulja. Naši proizvodi u ovim kapacitetima imaju dobru perspektivu i moguće je osigurati njihov plasman na inozemna tržišta. Međutim moram napomenuti da se eventualno trebamo okrenuti organskom uzgoju i drugih autohtonim kultura, kao što su ružmarin, lovor, matičnjak, a zašto ne i proizvodnja eteričnog ulja ruže, jednog od najskupljih proizvoda na svijetu, prije svega jer imamo sve preduvjete za to. Na taj način bismo osigurali neophodan biodiverzitet i izbjegli ovisnost o tržišnoj poziciji samo jednog proizvoda. Grupacija uz podršku komore već radi na ovim projektima i uskoro ćemo našim članovima ponuditi konkretne vidove suradnje", najavljuje nove aktivnosti Dujmović.

U medijima se mogu pročitati ocjene da je porast broja proizvođača snizio cijene, te doveo u pitanje profitabilnost sadnje ove kulture.

"Naravno da oprečne i netočne informacije proizvode pitanja takve vrste. Strah i pitanja profitabilnosti sadnje proizvode pojedinci i grupe nakupaca interesno povezanih koji se žele jednokratno okoristiti takvim radnjama u cilju ostvarivanja što većih profita. Cijena eteričnog ulja u svijetu nije značajno u padu i kretanja su kao i svakom drugom proizvodu. Mi kroz model suradnje koji smo prezentirali proizvođačima ovih dana pokušavamo zaštititi cijenu svježe mase biljke, kvalitet proizvoda, a time i eteričnog ulja. Eterična ulja se prodaju tijekom cijele godine, a ne samo u mjesecima berbe i prerade i to je ono što proizvođači moraju znati. Evo i ovim putem ih pozivam da ne nasjedaju na ponuđeni otkup svježe mase smilja po drastično sniženim cijenama, već da se učlane u našu grupaciju i Gospodarsku komoru Federacije BiH kako bismo zajednički po upravo izrađenom i prezentiranom modelu suradnje između proizvođača i prerađivača – destilerija zaštitili cijenu svježe mase biljke. Ne smijemo dopustiti da nam netko drugi iz niskih pobuda kreira te cijene umjesto nas samih", upozorava Dujmović.

Ugovor o partnerstvu koji bi proizvođači i prerađivači smilja potpisivali s Gospodarskom komorom FBiH i Federalnim agromediteranskim zavodom daje neke nove opcije.

"Izrađen je ugovorni model suradnje između svih zainteresiranih proizvođača i destilerija koji su naši članovi, a on podrazumijeva korektnu i zaštićenu cijenu svježe mase biljke i eteričnog ulja od smilja, kvalitet proizvedene svježe mase biljke i eteričnog ulja, brendiranje naših proizvoda i zajednički nastup i plasman na inozemna tržišta. Zajednički nastup ujedno znači sigurnost plasmana i smanjenje troškova", pojašnjava sugovornik Klixa.

Sljedeći projekt na kojem rade je osnivanje banke eteričnih ulja koja bi bila jamac ranije navedenog. Na taj način žele onemogućiti razne manipulatore i osigurati transparentnost u lancu proizvodnje i prerade smilja. Postoje naravno i problemi, a oni su prije svega uvjetovani time da je smilje mlada poljoprivredna grana kod nas.

''Trenutno najveći problem je neorganiziranost, nedostatak potrebne sinergije između proizvođača i prerađivača i nedovoljna transparentnost i informiranost u lancu proizvodnje'', navodi Dujmović te dodaje da projekti s Gospodarskom komorom nastoje poboljšati sve to.

Osim gradnje destilerija kojih sada ima dovoljno, postoji još infrastrukturnih zahtjeva koje treba omogućiti.

"Kada je riječ o smilju, imamo dovoljno destilerijskih kapaciteta, a ubrzano radimo i na osnivanju banke eteričnih ulja koju sam već spomenuo, a kojoj je zadatak zajednički plasman na inozemna tržišta, kao i zaštita kvalitete. Međutim, kada je riječ o nasadima drugih autohtonih kultura ljekovitog i aromatičnog bilja, bit će nam potrebna pomoć u smislu, prije svega, izgradnje sustava navodnjavanja kultiviranih poljoprivrednih površina", kaže dalje.

Grupacija proizvođača i prerađivača smilja smatra da je za sada dostignut maksimum u odnosu na stanje tržišta. Nastoje se usmjeriti i na druge submediteranske kulture, a kažu da nemaju uzore u drugim zemljama. Zadovoljni su podrškom Gospodarske i Vanjskotrgovinske komore, kao i medija koji pomažu u informiranju proizvođača te očekuju podršku međunarodnih nevladinih organizacija kroz razne oblike educiranja, ali i kreditiranja.

 

klix.ba/bljesak.info

 

Gospodarstvo - najnovije

Tra 27, 2017

Izaslanstvo HBŽ-a obišlo jedan od…

Izaslanstvo Hercegbosanske županije, u kojem su…
Tra 27, 2017

Romanovka ovca - budućnost u ovčarstvu

U Općinskoj vijećnici u Posušju održano je…
Tra 26, 2017

Dug za komunalnu naknadu viši od…

Dug za komunalnu naknadu viši od milijun maraka,…
Tra 26, 2017

Otvorene ponude za izgradnju…

Danas je u zgradi općine Tomislavgrad, u…
Tra 25, 2017

Ljubić u Saboru tražio da Tomislavgradu…

Saborski zastupnik Božo Ljubić nedavno je,…

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME