Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Prije nekoliko dana objavljena je informacija da tvrtka Boxmark ima namjeru proširiti kapacitete u Lukavcu i zaposliti novih 800 radnika. U samom priopćenju nije objavljeno mnogo podataka o tvrtki osim da se bavi proizvodnjom tekstilnih i kožnih dijelova za autoindustriju. Prema istraživanju portala BiznisInfo, riječ o svjetskom gigantu čije je sjedište u Austriji, a koji u zemljama u kojima otvara tvornice konstantno razvija posao i povećava broj zaposlenih, što najbolje pokazuje primjer Hrvatske. Ukoliko domaće vlasti učine sve da ova tvrtka uspješno razvije svoj biznis u BiH, nema nikakve sumnje da će ona ispuniti svoje obećanje o masovnom zapošljavanju novih radnika, prenosi vecernji.ba

Boxmark je, naime, jedan od vodećih svjetskih proizvođača kožnih proizvoda kada je riječ o autombilskoj industriji, zrakoplovnoj-industriji, potom sjedištima za željeznice, jahte, namještaju za domaćinstvo itd. Kada je riječ o auto-industriji, u njihovi kupci ubrajaju se gotovo svi vodeći svjetski proizvođači, kao što su Audi, Bentley, BMW, Bugatti, Ford, Jaguar, Lamborghini, Mercedes-Benz, Opel, Porsche, VW i mnogi drugi. Osim kožnih sjedišta, proizvode i ostale unutarnje dijelove od kože, poput naslonjača za ruke, navlaka za volan, vrata i ostale industrumente itd.

Kada je riječ o zrakoplovnim-prevoznicima, među njihove kupce spadaju giganti poput Emirates Airlinea, Etihad Airways i Lufthanse. Slična je situacija i kada je riječ o željeznicama i jahtama. Tvrtka osim tvornica u Austriji, ima postrojenja i u Njemačkoj, Kini, Meksiku, Argentini, Sloveniji i Hrvatskoj. Za BiH je zanimljiv primjer Hrvatske gdje Boxmark već godinama uspješno posluje, ima tvornice na više lokacija i, prema pisanju tamošnjih medija, svake godine povećava broj zaposlenih za oko 400. Početkom godine Boxmark je u Hrvatskoj imao oko 4.000 radnika.

Tvrtka se u Hrvatskoj čak suočila s problemom da nije mogla pronaći dovoljno radnika, pa su u veljači ove godine morali emitirati oglas u udarnim televizijskim terminama kojim su pozivali radnike da se prijave za rad u pogonima austrijskog giganta. Inače, prema podacima BiznisInfa, Boxmark je prošle godine, kada je pokrenuo proizvodnju u BiH, točnije u Lukavcu, već zaposlio oko 200 radnika i imao prihode od 22 milijuna KM. U skorijoj budućnosti planiraju proširenje proizvodnih kapaciteta. To, prije svega, podrazumijeva izgradnju nove proizvodne dvorane od oko 10.000 m2, a što je prva faza ukupnog investicijskog projekta koji bi trebao rezultirati otvaranjem oko 800 novih radnih mjesta u ovoj tvrtki. 

vecernji.ba

Nedjelja, 20 Kolovoz 2017 11:43

Stazama Orlova kuka nakon više od 50 godina

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

 


Godišnji odmori su pri kraju. Za one, koji su kako se to današnjim rječnikom kaže, „radili na sebi“ bit će zadovoljni svojim tjelesnim izgledom, a drugi će sa mrštenjem gledati u brojčanik vage koji je debelo narastao. E, kako bi taj turbo banket prekinuli i malo poradili na sebi moja ekipa se odluči za planinarenje. Upravo zbog navedenog nismo mogli ostvariti dogovoreni uspon na Hajdučka vrata na Čvrsnici kako smo to poodavna planirali, već smo se zadovoljili izlaskom na obližnje staze Orlova kuka. Iako kolovoško sunce jače grije od Ilinštaka nije smetalo našoj nakani niti odlučnosti da stazom koja vodi Krivim putem preko Stare lokve i dalje prema Seoničkoj planini ostvarimo zacrtani plan. Nakon polaska i prvog zastajkivanja na Gradini, ženski dio ekipe (dvi Ive, Pešina i Milanova) raspričaše se o svojim djevojačkim danima i tadašnjem pastirskom životu kuda su progonile i čuvale ovce. Kako takva priča uvijek povuče neku želju, promijenismo dogovoreni obilazak i uskladismo ga prema njihovim željama, pa ćemo umjesto u Seoničku planinu otići u Kosovac i dalje na Orlov kuk. Zapravo, ovo je bio Ivi (Pešinoj) prvi dolazak na Staru lokvu više od pedeset godina, kada je početkom sedamdesetih otišla u daleku Australiju. Nama muškima je bilo svejedno, jer mi često ovuda planinarimo, dok kod njih dviju izaziva posebnu sjetu. Svako malo imenjakinje zastajkuju da bi svojim jakim i prodornim glasom pastirski podukivale - čiji eho odzvanja duboko niz udoline i drage ove netaknute prirode, i koji nakratko uskovitla zamrlu tišinu.


Nakon lagane okrijepe kod Stare lokve, da povratimo dušu, krenusmo blagom kosom prema Boždrovcu pri čemu nas lagani vjetar razgaljuje na ovoj Božjoj vrevi. Kratkim zastajkivanjem i osvrtom prema Duvanjskom polju, koji nam polagano izmiče, Iva (Milanova) još jednom poduknu, onako iz sve duše, a nekoliko preplašenih srna svojim hitrim trkom prijeđoše na drugu stranu drage prema Ornici, uz veliko naše iznenađenje pri čemu plijeniše našu pozornost. U ovom području tišine i obilja hrane ova plemenita divljač nađe svoje utočište, pitanje je lovačke časti za njen opstanak.

Ovaj događaj nakratko promjeni temu našeg razgovora dok se lagano uspinjemo kosom prema Boždrovcu. Šumarci polagano prekrivaju goleti a prijašnji putevi i puteljci zarastaju u šikaru tako da postaje sve neprohodnije u što smo se i sami uvjerili. Umjesto u Boždrovac zbog zaraslog puta spustimo se na vrata Kosovca. S pogledom niz kosovačku udolinu naviru uspomene. Lokve, Kavursko vrilo, Kosovska peća, Ravnice i Rupe raspliniše svekolika sjećanja i ne zna se koja se od Iva više prisjeća tog vremena.

Uz lagani razgovor spuštamo se u Kosovac. Lagani vjetar koji nas je cijelo vrijeme pratio i osvježavao nestade u ovoj zavjetrini. Pod usamljenim starim glogovim stablima, na sred Kosovca, pod kojim su se nekada ladovalo nađosmo toliko željeni hlad. Osjećamo malo umora što od žege što od hodnje na koju nismo naviknuli. Hladovalo i pričalo se dugo. Kako je poodavno prošlo podne napuštamo debelu hladovinu i za Milanom, koji nam je sad vodič, idemo prema vrhu Orlova kuka. Uz strmu kosinu nekako se brzo uspesmo do samog vrha.

Napokon, na vrhu smo Orlova kuka s kojeg puca divan pogled na Duvanjsko polje i dalje u krug prema dalekom obzorju Dalmacije i Bosne. Sad je lakše. Cilj je ostvaren a mi ćemo lagano niz planinu do mobitelom dogovorene kave i hladne pive. Dok mi napuštamo vrhove Orlova kuka iznad nas nadlijeću gospodari ovih visina - sokolovi i orlovi štekavci koje struje zraka lagano uzdižu u plavetnilo nebeskog prostranstva.

Bože Radoš/omolje.com

Subota, 19 Kolovoz 2017 18:29

Požar zaprijetio Gaju i obiteljskoj kući!

Ocijeni sadržaj
(6 glasova)

 

Danas oko 14 sati izbio je požar u blizini Gaja, točnije iznad Prodexa. Vatra je zaprijetila borovoj šumi, ali i obližnjoj kući. Srećom, na vrijeme su intervenirali vatrogasci koj su u to vrijeme bili u Stipanićima, po povratku s požarišta u Vinici. Uz pomoć kolega koji su im se pridružili, dvjema cisternama i pojedinim djeltanicima Prodexa, koji su gasili uz pomoć aparata, vatra je uspješno ugašena.

Kako doznajemo do zapovjednika VD Tomislavgrad, gospodina Zdravka Jurčevića, ovaj požar izazvan je slučajno. Naime, pčelar je na trenutak na travu ostavio puhaljku za pčele. Visoka temperatura, suha trava i vjetar brzo su rasplamsali vatru.

Pridodajmo da vatrogasci i dalje kontroliraju požarište na području Vinice. Tamo je gorjelo prije pet – šest dana, ali i jutros jer vremenske prilike kao i suha trava pogoduju izbijanju novih požara. Tako je jutros izbio novi požar u Šiškama. Na tome području proteklih je dana primjećena jedna osoba pri paljenju vatre oko puta pa se pretpostavlja da je požar na tome području namjereno izazvan.

 

Tomislavcity

Foto: Filip Sušilović

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

Na Čvrsnici je danas održana druga brdska utrka Čvrsnica Ultra Trail 2017. U utrci, koju su organizirali Udruga “Visit Blidinje” i HPD Prenj 1933 u suradnji s ostalim planinarskim društvima s područja Herceg Bosne, sudjelovalo je više od sto trkača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Trčane su tri utkre, na 12, 22 i 48 km.

Duvnjaci, članovi Atletskoga kluba Puls sudjelovali su u utrkama na 12 i 22 km i u njima ostvarili zapažene rezultate. Unatoč vrućem i sparnom vremenu, teškome za trčanju, svi su uspješno završili utrke.

 

Rezultati utrke na 12 km:

Ivan Ljubičić  1. mjesto

Emil Drmić 6. mjesto

Marko Ćavar 7. mjesto

Ante Mamić 16. mjesto

Ivan Vuladin 17. mjesto i

“stari as” Boško Marković, jedan od dvojice najstarijih sudionika utrke, izvrsno 18. mjesto.  (rođen 1951.)

 

Rezultati utrke na 22 km:

 

LJiljan Kutleša 4. mjesto

Josip Škorić 7. mjesto

Tomislav Batarilo Toša 9. mjesto.

 

Više fotografija pogledajte u galeriji. 

 

Čestitamo svima!

Tomislavcity

Foto: Ljuban Gudelj

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

 

Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika u suradnji s Maticom hrvatskom i drugim pojedincima iz Gorice i općine Grude organizira veliku Likovnu koloniju u čast Zvonki Bušiću Taiku.
Likovna kolonija će biti u Zvonkovoj rodnoj Gorici od 7. do 9. rujna 2017.
Pokrovitelji su Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske i Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije ZH.


Sudionici u ovoj likovnoj koloniji bit će umjetnice i umjetnici od Vukovara do Dubrovnika i iz Herceg Bosne. Široki spektar zahvalnosti velikom hrvatskom čovjeku i domoljubu, 32-godišnjem uzniku Zvonki Bušiću.

 

grude-online

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

Nikolina Krstanović iz Šujice zamolila nas je za objavu sljedećega oglasa:

"Ovaj preslatki psić našao nam se pred kućom i ne želi otići, a nitko ga ne traži. Na sebi ima neku ogrlicu, ali na njoj ništa ne piše. Objavu smo već podijelili na Šujičkom portalu, međutim, nitko se ne javlja i izgleda da je psić već duže vrijeme bio okolo po Šujici. Ako netko zna vlasnika ovoga psa molimo ga neka se javi, a ako ne, bilo bi dobro psića udomiti. Mi ga ne možemo zadržati (imamo već tri)." 

Nikolina dodaje da je psić (s fotografija) jako umiljat i dobar, voli se igrati i slaže se s drugima.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Mlada mostarska glazbenica Anita Šunjić koja je već odavno poznata publici diljem Bosne i Hercegovine ali i šire jedna je od rijetkih koja u vrijeme masovnih odlazaka u inozemstvo i brojnih mogućnosti čvrsto stoji na mostarskom tlu i laganim ali sigurnim koracima gradi karijeru bez primisli za promjenom adrese.

U otvorenom razgovoru za Pogled.ba ona priznaje da je glazbeni sanjar koji usprkos teškoćama u zemlji u kojoj živi ima cilj ostvariti karijeru u svojoj zemlji. Cilj joj je kako kaže izboriti se za bolji život pod mostarskim nebom i slažući akord po akord, singl po singl, nizati albuma toliko da održava koncerte bez mijenjanja mostarske adrese.

Koliko dugo se baviš pjevanjem i kako si zapravo počela?
Moj prvi susret s glazbom počeo je u tržnom centru, kada sam u drugoj godini života potrčala za malom plastičnom gitarom. Nakon 3 godine, najbolji prijatelj i ja počeli smo zajedno učiti svirati gitaru po sluhu, i istovremeno smo i pjevali nižući pjesmu za pjesmom.

Nakon 3 godine desilo se preseljenje iz Srbije u Mostar pa sam nastavila samostalno učiti. U 12-oj godini sam napisala prvu pjesmu (nadam se da je nitko nikad neće čuti). 2006. godine oformili smo bend Venus, i 5 godina nastupali zajedno, do raspada 2011. godine. Od 2012. do danas traje moj samostalni rad, i napokon sam krenula izdavati svoj materijal.

 Bila si članica grupe Venus- zbog čega si se odlučila na solo karijeru?
„ Te godine mi nije apsolutno bilo na pameti da idem u samostalnu karijeru. Dogodilo se odjednom da Venus doživi kraj. Moj san se srušio, kao i svi planovi. Pola godine sam pauzirala, otišla u posjet u Nizozemsku i odlučila da moj san ne smije stati raspadom benda. Danas kad pogledam unatrag – to je bilo nešto najbolje što mi se dogodilo. Venus je moj ponos, ali ovo sam ja“.

 Što je za tebe glazba?
„ Glazba je inspiracija, razlog za novo buđenje. Ne mogu zamisliti nijednu situaciju u kojoj nije tu. Pa čak i kao pozadina. Najveća mi je sreća što je ono što najviše volim nešto toliko razvijeno, široko, podobno za kreativnost. Glazba je jako razvijena umjetnost, razgranata na sto strana, a ja se nekako uhvatim za svaku“.

 

https://www.youtube.com/watch?time_continue=43&v=3iR6m4K1Y3A

Gdje te se može gledati?
„ Bit ću iskrena i zahvalna jer ovo ljeto je drugačije nego prethodnih godina. Generalno se povećao broj svirki u gradu, čini mi se da sad nema lokala koji ih ne radi. Tako da iskačem iz lokala kao gljive poslije kiše. Najčešće sam u Mostaru, jer nisam vozač i dalje. U pitanju su kafići Black dog pub, Roth, Vinyl, Coco Loco itd“.

Što bih izdvojila svojim najvećim uspjehom?
„Najveći uspjeh u doba Venusa mi je bio finale Demofesta u Banja Luci zbog pjesme 'Možda',  te nastup kao predgrupa Nevernim bebama u Sarajevu zbog pjesme 'Sutra budi u pravu'. Što se tiče samostalnog puta, najdraži mi je uspjeh što sam uspjela u godini dana izdati 2 singla, i spremam treći, nakon 5 godina čekanja i obećavanja“.

Jesi li imala poziv za odlazak izvan granica BiH?
„ Imala sam par nastupa vani, iz Venusa nosim prelijepe uspomene iz Strassbourga  u Francuskoj, iz Kobarida u Sloveniji. Kao jednu lijepu uspomenu također nosim i poziv da nastupim na humanitarnom koncertu u Kelnu, zbog afere s JMBG-om i kao dio podrške prosvjedima  u BIH, zajedno s našim glazbenicima koji godinama žive i rade u Njemačkoj i Nizozemskoj.

Prošle godine sam bila pozvana u Norvešku, kao angažman, što apsolutno nisam očekivala da će mi se ikad dogoditi. Kad si skromna osoba i kad živiš u BiH, u kojoj si navikao da se boriš svakodnevno, istrajno, u malim koracima, onda je takvo nešto šok i nevjerica.

Što te drži u Mostaru?
„ Imala sam priliku odseliti iz Mostara, ali osjećala sam da ne bih bila sretna kao ovdje. Imam i dan danas tu priliku, i znam da bi mi život tamo negdje bio siguran i lijep. Ali moje srce bi umrlo tamo negdje bez karijere koju stvaram, bez benda koji je moj život, bez Mostar rock škole, bez ljudi, prijatelja koje volim kao da su mi obitelj. Prošle godine sam radila na moru 4 mjeseca, i mogla sam  vidjeti kako je to živjeti negdje gdje nema nitko tvoj.

Falilo mi je da vidim i neprijatelje. Ne mogu vam opisati taj šok i plač kad sam s brda ugledala grad. Mnogi su mi rekli da sam luda što sam još uvijek tu, ali ja slušam srce. Naći ću način da zaradim novac koji mi treba za život, ali smatram da ljudi trebaju  otići, samo ako ih više ništa ovdje ne veseli. Moje srce je odabralo svoju adresu.

Koji su ti planovi?
„ Ispunila sam davnu želju da napokon krenem izdavati svoje pjesme. U prvom mjesecu izašao je prvi singl 'Korak naprijed', u četvrtom drugi 'Put bez laži', a ovih dana započeo je rad na pjesmi 'Anđele', koja će izaći do kraja godine. Također spremam stare pjesme za ponovno aranžiranje, da budem spremna za nova snimanja, jer cilj mi je da svakih 4 mjeseca izbacim novi singl.

Također očekujem jedno autorsko natjecanje, što najviše volim, jer imam priliku pojaviti se negdje kao autor. Kao neki krajnji cilj imam snimiti dovoljno pjesama za jedan koncert, tj da zaslužim to da mogu najaviti koncert. Svaki dan je novi korak naprijed. Makar to bilo za 20 godina, sigurna sam da ću ostvariti taj san“

G.Š./Pogled.ba

Subota, 19 Kolovoz 2017 10:46

Josip Jović: Veze Domovine i iseljeništva

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović mogla se ovih dana na licu mjesta uvjeriti u vezanost naše dijaspore u Australiji za domovinu podrijetla, u njihovu neuništivu ljubav i čežnju za zemljom u kojoj su se rodili ili u kojoj su se čak rodili njihovi očevi i majke, djedovi i bake. Na tisuće je došlo rukovati se s predsjednicom, čuti koju riječ ohrabrenja.

Postavili su joj spomen-ploču u znak sjećanja na ovaj posjet, koji je došao dvadeset dvije godine poslije posjeta prvoga predsjednika. Bio je to izraz poštovanja i prema njoj osobno, ali još više prema onome što ona predstavlja.

Informacija koja se stalno ističe u vijestima da je to prvi posjet jednog državnika nakon 1995. netočna je. I Zoran Milanović je za svoga premijerskog mandata pohodio ovaj daleki otok, što bijaše jedan od njegovih boljih poteza. Doduše, tamo nije bio primljen na najbolji način, dok su domaći mediji i ljudi iz njegova političkog kruga taj izlet ocjenjivali promašenim.

Franjo Tuđman je prvi osjetio snagu i potencijal "iseljene Hrvatske". Niti je on njima smetao kao partizanski general niti su njemu smetali poneki drugačije prošlosti. Ostvareno je puno jedinstvo naroda u zemlji i u inozemstvu, što je došlo do izražaja baš u vrijeme Domovinskog rata.

Taj iseljenički dio naroda vodio je rat za slobodu puno prije nego što je počeo u Hrvatskoj, prije svega na političkom planu. Velike je snage uložila Jugoslavija u suzbijanju tih težnji, ne prezajući ni od državnog terorizma.

Uglavnom zahvaljujući domaćim političkim strukturama, iseljenički je potencijal uglavnom izostao u fazi izgradnje. Umjesto masovnijeg povratka, uslijedio je novi zastrašujući val iseljavanja koji se zadnjih godina intenzivira. Irska, novootkrivena "obećana zemlja", mogla bi nam poslužiti za primjer jer su baš Irci dobrim dijelom oslanjajući se na iseljenički kapital ostvarili ekonomski prosperitet. U tom smislu u nas još uvijek ne postoji nikakav konkretan plan ili djelotvorna ideja.

Slavljeno, jednim filmom ovjenčano postuđmanovsko "novo, novo doba" bit će, među ostalim, obilježeno snažnim oživljavanjem stereotipa o emigraciji, koja iznova postaje neprijateljska, ustaška.

Traže se načini da se suspendira izborno pravo hrvatskih državljana u svijetu (ta, što imaju tražiti oni koji ovdje ne plaćaju porez), pa kako to formalno ipak nije bilo moguće, učinjeno je sve da se izlazak na biračka mjesta, od BiH do Australije, onemogući ili oteža. Nije ni čudo, Hrvatskom su u to vrijeme zavladali sljedbenici njihovih progonitelja.

Ono što bi recentna vlast u Hrvatskoj mogla učiniti, ako želi barem na simboličnoj razini ostati vjerodostojnom svojim proklamacijama i obećanjima, to je uvođenje dopisnog ili elektroničkog glasovanja te povećanje broja zastupničkih mjesta za dijasporu.

 

Josip Jović / Slobodna Dalmacija 

Subota, 19 Kolovoz 2017 10:39

Eminovo Selo: Odgođen "Turnir zaselaka"

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

 

Zbog najave jako loših i nepovoljnih vremenskih uvjeta, na svim meteorološkim stranicama, prisiljeni smo "Turnir zaselaka" odgogoditi za nedjelju 27. kolovoza.

Unaprijed se ispričavamo i molimo za razumijevanje.


MZ Eminovo Selo

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Ždrijeb natjecanja završnice malonogometne Lige Hercegovine održan je u petak u Mostaru.

Ovogodišnja Liga Hercegovine igrat će od 21. do 25. kolovoza na kultnom igralištu Prve osnovne škole Široki Brijeg u naselju Klanac gdje će snage odmjeriti deset pobjednika općinskih i gradskih malonogometnih liga iz hercegovačkih gradova.

Raspored natjecanja:

Ponedjeljak, 21. kolovoza:
20.30 sati: Tomislavgrad – Grude (1)
21.30 sati: Livno – Čapljina (2)

Utorak, 22. kolovoza:
20.30 sati: Ljubuški – Posušje (A)
21.30 sati: Mostar – Pobjednik 1 (C)

Srijeda, 23. kolovoza:
20.30 sati: Čitluk – Stolac (B)
21.30 sati: Široki Brijeg – Pobjednik 2 (D)

Četvrtak, 24. kolovoza:
20.30 sati: A – B
21.30 sati: C – D

Petak, 25. kolovoza:
20.30 sati: Utakmica za treće mjesto
21.30 sati: Finale

 

vecernji.ba

Stranica 1 od 519

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME