Četvrtak, 19 Listopad 2017 10:12

Duvanjski pojmovnik: Cvrljak

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)

 

Od prezrene namirnice sa seljačkim pedigreom koju su djeca morali jesti na silu postao je nacionalna gastro-zvijezda. Priča se da na zagrebačkom Dolcu košta 120 kn po kilu, a iznenadni gosti neće ni pršuta ni pečenice nego zaiskaju baš cvrljaka. Domaći duvanjski crvljak tako je izdržao teška povijesna razdoblja i u velikom stilu vratio se na trpezu. Ovo je revolucionar među namirnicama, duhovni učitelj koji kazuje kako se iz blata može izdići do zvijezda i veliku guru onih koji vjeruju da se na Duvanjskom polju može imati kora kruva.

Recept za domaće cvrljke više je nego jednostavan: kupiti krmad u ožujku ili travnju, smjestiti ih u skromni kočak, gojiti ih po naški, katkad ih češkati i lipo im pričati, hraniti ih krumpirom s duvanjske podvornice, travom s mekota, korovom s mrginja, tikvom i ripom, hvaliti se rodbini kako napreduju…, sve tamo do iza Svih svetih, dok poprilično ne zahladi. I kad bude vrijeme – napraviti cvrljke.

Kao mnogi drugi Duvnjaci, i cvrljak je otišao u velike gradove, malo se pogospodio, pa se u Zagrebu ili Osijeku odaziva na ime čvarak. Odakle taj naziv nije nam jasno jer se cvrlji pa se dobije cvrljak, a jezično (semantički i leksički) ne postoji radnja iz koje bi proizišao čvarak. Zato se mi u Duvnu ne damo – cvrljak nikada neće biti čvarak!

 

 

mandino-selo.com

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Služba za proračun i financije Općine Tomislavgrad upućuje poziv svim korisnicima općinskih proračunskih sredstava da do 7. studenog 2017. godine dostave analizu cjelokupnoga poslovanja za razdoblje prvih šest mjeseci tekuće godine, analizu programa rada za isti period s posebnim izvješćima o svim prihodima i izdacima, kao i osnove izdataka u 2017. godini.

 

Poziv korisnicima proračunskih sredstava 

Obrasce zahtjeva za proračunska sredstva možete preuzeti ovdje.

 

Četvrtak, 19 Listopad 2017 08:01

Rama: Novi arheološki pronalasci na brdu Gradac

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Na brdu Gradac u općini Prozor-Rama u drugoj fazi iskopnih radova, došlo je do novih arheoloških pronalazaka.

Tino Tomas iz Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru kazao je u izjavi za Fenu kako samo nalazište Gradac ima veoma zanimljiv toponim, koji se veže za Gradine, a to su pak nalazišta koja se vežu za početak metalnih razdoblja u kulturnoj makro regiji.

 - Ove godine cilj je bio detektirati najranije slojeve iz tih metalnih razdoblja, što smo i uspjeli. Otvorili smo par probnih sondi a u drugoj sondi otkriveni su ostaci nastambi, što je jedan vrlo rijedak nalaz na ovim našim prostorima jer te ostatke nastambi vežemo za one najstarije metalne periode, odnosno prijelaz iz eneolitika u brončano doba. Pored spomenutog pronađen je i tipičan materijal građe koji je vezan za svakodnevne aktivnosti tih populacija koje su naseljavale ovaj predio, negdje između 2200. i 2000. prije Krista, kazao je Tino.   

Dodao je kako su jedan od takvih tipičnih nalaza keramičke posude.  

- One imaju posebnu brončano dobnu fakturu i tipičan ukras u vidu apliciranih plastičnih traka, koje su dodatno ukrašene s ubodima prstiju, tako da tu imamo i otiske prstiju tih najranijih stanovnika – ustvrdio je.

Istaknuo je kako se život na tom podneblju nije zaustavio u rano brončano doba te kako ga je bilo i u kasnom brončanom dobu i u mlađem i starijem željeznom dobu.

 - Od starijeg željeznog doba pronašli smo karakteristične ostatke posuda, a radi se o ručkama s takozvanim rogolikim plastičnim produžecima, koji su tipični za ovaj prostor u prelaznoj zoni u starije željezno doba. Nadalje, da se radilo o prosperitetnoj zajednici, koja je bila u mogućnosti kontaktirati i dalje s naprednijim svijetom, prema jugu, Grčkoj i Mediteranu, upućuju nalazi grčke keramike iz 4. stoljeća prije Krista. U tim slojevima i starijeg i mlađeg željeznog doba pronašli smo ostatke željezne rude i primarne, a i sekundarne željezne troske, koja je nastala preradom željeza. Preliminarno možemo kazati  da je ta sirovina, odnosno željezo, vjerojatno išla u smjeru juga, dok su u smjeru sjevera, prema Gradcu, išli luksuzni proizvodi tih mediteranskih radionica, kao što je ulomak grčke keramike koji smo pronašli - istaknuo je Tomas.

Snježana Vasilj, voditeljica radova arheoloških istraživanja na brdu Gradac kazala je kako su nakon prve faze istraživanja, koja su iznjedrila značajne arheološke nalaze, posebno rimske cisterne, koja je, kako kaže, izuzetno rijedak nalaz ne samo na ovim prostorima nego i šire, krenuli u drugu istraživačku kampanju, koja je podrazumijevala dvije linije istraživanja.  

- Jedna linija nastavlja istraživanje antičkih lokaliteta, dok je druga obuhvatila prapovijesne lokalitete. To je jako značajno, posebno zbog prapovijesnih lokaliteta, koji su vrlo značajni za ovaj kraj, jer kako je istaknuo moj kolega, puno govore o tim vezama unutrašnjosti i zone zaleđa istočno-jadranske obale. Nalazi koji su se pokazali ohrabruju nas. Nastavili smo istraživanja antičkog perioda, jer smo shvatili da velika cisterna mora sa sobom imati i jednu veliku značajnu infrastrukturu koju je ona morala opskrbljivati. To znači da se moralo nalaziti značajnije naselje koje je funkcioniralo na ovom prostoru. To smo dobrim dijelom uspjeli ostvariti, a realizacija i kruna realizacije ovih istraživanja je pronalazak kasno antičke bazilike, jedne bogomolje koja je vezana za pojavu kršćanstva u kasnoj antici – kazala je Vasilj.

 - Ova bazilika je jedinstvena u kontekstu čitavog lokaliteta. Njezine proporcije 6 x12 metara i apsida s tako kvalitetnom gradnjom i jednim ukomponiranim grobom, koji puno kazuje o toj bazilici, upućuju nas na dalja istraživanja i zaokruživanje jednog cijelog prostora, koji je vezan za antičko razdoblje – dodala je  Vasilj.

Jozo Ivančević, načelnik općine Prozor-Rama istaknuo je kako će Općina, kao i do sada, nastaviti davati potporu tom projektu.

Općina će sa zadovoljstvom sudjelovati u daljnjem otkrivanju i daljnjim radovima, kako bi se vidjelo što je sve bilo na ovom prostoru. Prema iskazima arheologa, radi se o jednom velikom otkriću, a općina će se maksimalno uključiti u financiranje tog projekta, kazao je Ivančević.  Dodao je kako će se  iz općinskog proračuna izdvojiti jedan veći dio sredstava za ovaj projekt te da je u planu i jedna vrsta muzeja.

Fena

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Početni šok i nevjerica novotravničkih Hrvata nakon nedavnog oštećenja spomenika poginulim hrvatskim braniteljima bez sumnje će biti još veći kada javnost dozna činjenice o počiniteljima, odnosno saznanja do kojih je došao Večernji list iz pouzdanih izvora.

 ona govore kako su među počiniteljima koji su priznali oštećenje spomenika hrvatskim branitelja, po nacionalnosti su svi Bošnjaci, dvojica iz obitelji policajaca, sadašnjih ili budućih. Semir Pranjga, trenutačno zaposlen u Policijskoj postaji Bugojno, s dugogodišnjim policijskim stažem u Novom Travniku, Uskoplju i Bugojnu, otac je Mehrida Pranjge nadimka Hroša, jednog od vandala, dok se Ermin Lugan, brat Sulejmana Lugana zvanog Suke, školuje za policajca na Policijskoj akademije u Vracama u Sarajevu.

Poruka Hrvatima

Sramotna je to činjenica koja ne ostavlja ni trunku sumnje kako je motiv oštećenja spomenika bio zastrašiti Hrvate Novog Travnika i poslati im jasnu poruku...

Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...

 

vecernji.ba

Srijeda, 18 Listopad 2017 23:33

"Ero s onog svita" u Wuppertalu

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Da su Duvnjaci već odavno jedan neizostavan i veoma bitan dio, najčešće i pokretači, hrvatskih misija u Njemačkoj nije sporno, ali da su izvrsni glumci, e to je manje poznato.

Naime, 14.10.2017 godine, članovi skupine "Povuci-potegni" zajedno s članovima Folklorne skupine Zagreb i amaterskim glumcima i pjevačima okupljenim u Hrvatskoj katoličkoj misiji iz Wuppertala u subotu su u Wuppertalu oduševili premijernim izvođenjem kazališne predstave Ero s onoga Svita koja je inspirirana Gotovčevom operom orginalnog naziva Ero s onoga svijeta. U predstavi Ero s onoga svita, u kojoj su zaigrali i naši Duvnjaci, pred punom dvoranom u Wuppertalu, lik Dome maestralno je odigrala Krunislavka Zrinušić, što je primjetila i publika koju je u više navrata i nagradila. Njen muž,  Vlado Zrinušić odigrao je ulogu momka, krčmara i prodavača.

Nimalo lošiju izvedbu imala je i Danijela Perković koja je koristeći stari duvanjski govor odlično predstavila djevojku i u dva navrata kroz predstavu naratoraki opisala tijek događaja. Danijela je zaslužna i za uvod u činove. I njen muž, Stipan Perković bio je jedan od glavnih aktera, ali u tehnici.

Predstava je nastala zahvaljujući članovima HKM "Wuppertal" a glavni pokretač i kotač svega je bila rođena a i udata Gruđanka Anđelka Marić.

 

 

Ante Luburić/Tomislavcity

Video: Fenix magazin

 

Više fotografija pogledajte u galeriji.

 

Srijeda, 18 Listopad 2017 15:23

Katalonske enklave

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

Budući da se hrvatske enklave (u Srednjoj Bosni) povijaju pod pritiskom svakodnevnice i svakodnevno se gubi hrvatski utjecaj u njima (prevladavajućim suprotnim većinama u općinama) ova nova politička mladost, očito je, ne vjeruje u njihov opstanak. Iz hercegbosanskih nada oni se primiču realizmu očajnika. A meni se iz današnje perspektive postavljaju neka nova pitanja. Jedno od njih je zar i drugima, kao meni, nije jasno i zar se ne vidi kako je opstanak hrvatskih enklava u Središnjoj Bosni uvjet opstanka BiH. Ili to svi već odavno znaju pa je Dario Kordić i platio cijenu njihova održanja.

Za Tomislacity piše Marko Tokić

Ustavni sud u presudi zahtijeva legitimne hrvatske predstavnike navodno je utvrdio čak i Wigemark (s Čovićem razgovarajući o zaključcima Vijeća Europske Unije). Tako nama naši mediji daju nadu da bi nešto ipak moglo biti u priči o izbornom zakonu, jer nije bilo tko Gunnar Wigemark (on je, između ostalog kako nam mediji javljaju, specijalni predstavnik EU u BiH). Zajednički su na tom sastanku ustvrdili da načela jednakosti i nediskriminacije trebaju se zasnovati na ustavnoj kategoriji konstitutivnosti. Što u prijevodu znači kako to u posljednje vrijeme Hrvati vole reći da je i Wigemark prihvatio ocjenu Ustavnoga suda da je nadkrovljujuće načelo Ustava BiH konstitutivnost njegovih naroda. Budući da je Ustavni sud BiH još davno ustvrdio da konstitutivnost nije samo državotvornost nego i jamstvo ustavnopravne i stvarne jednakosti BiH naroda iz tog proizlazi, dakle, da bi i izborni zakon trebao uvažiti konačno tu činjenicu (uz osiguranje svih ostalih zahtijeva koji se stavljaju pred političke predstavnike BiH naroda i građana, između ostalog i provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci). Zaključak već spomenutih sudionika susreta o nužnosti reforme izbornog zakona stoga ne začuđuje i kao i to da bi njegov cilj trebao biti suštinsko ostvarivanje jednakopravnosti i načelo legitimnog predstavljanja. U tom su smislu pobrojane i kritične točke u izbornom zakonu kao što su izbori za Predsjedništvo BiH, popunjavanje nacionalnih klubova zastupnika u Domu naroda Federacije BiH (i Doma naroda Parlamenta BiH te provedba presude Europskog suda za ljudska prava – ne znam zbog čega nije uključen i izbor zastupnika u Narodnu skupštinu RS i osobito u Vijeće naroda). Tu je i uobičajena ispraznica o potrebitosti transparentnosti izbornog procesa. S konačnim zaključkom da bi taj novi zakon trebao biti demokratski i na Ustavu zasnovan Izborni zakon.

I tako se, eto, imamo čemu nadati a izbori su sve bliže. Izborni zakon koji je po izjavama Dragana Čovića već nekoliko puta trebao biti donesen još čeka na svoje izglasavanje a najnovija prognoza Hrvatskog člana Predsjedništva je konac godine.

Hoće li se bošnjački političari dragovoljno odreći stečene dominacije?! Postoji li primjer u političkoj praksi koji to potvrđuje? Ako i postoji to je uistinu iskaz iznimne političke svijesti o potrebi korektnosti u političkom suživotu. Potvrđuje li dosadašnja politička praksa tu političku korektnost? Kako bi onda bile moguće vlasti alijanse i platforme, kako bi bio moguć dvostruki izbor Željka Komšića da je ta politička korektnost postojala?

Ako je nema, a nema je, je li za očekivati da se bošnjačka politička elita dragovoljno odrekne prednosti koju su im darovali međunarodni predstavnici u BiH dvije tisućite godine kada su ionako dominantnu poziciju bošnjačkoga naroda još i podebljali: promjenom izbornog zakona, promjenom Ustave Federacije BiH, promjenom poslovnika o radu Domu naroda BiH i dokidanjem samo za Hrvate zaštite vitalnog nacionalnog interesa (sužavanjem njegova opsega i načinom glasovanja o njemu). Zašto kažem samo za Hrvate ako je zakonsko rješenje jednakovažeće za sve, jer tu funkciju zaštite vitalnih nacionalnih interesa Srbi i Bošnjaci imaju po potrebi u Zastupničkom domu Parlamenta BiH s obzirom na mogućnost entitetskoga veta (u Federaciji za Bošnjake dovoljna je uvjerljiva većina u Zastupničkom domu tako da ni u ludilu ne može biti donesen zakon koji bi ugrozio njihove vitalne nacionalne interese). Treba, dakle, znati da je zaštita vitalnog nacionalnog interesa bila ugrađena kao mogućnost uglavnom i upravo zbog Hrvata i njihove manjinske pozicije. Natpolovičnom većinom zastupnika u Domu naroda Hrvati su (do dvije tisućite) mogli osporiti bilo koji zakonski prijedlog i tako su postizali ravnotežu međusobnih odnosa. Jesu li i u kojoj mjeri hrvatski zastupnici usporavali demokratski proces i provedbu mirovnoga sporazuma i potezali institut zaštite vitalnih nacionalnih interesa i više nego je bilo potrebno može se utvrditi provjerom rada Parlamenta. Pitanje koje je s tim u svezi ujedno povezano jest: je li ta navodna zloporaba bila usmjerena protiv bošnjačkog naroda ili je ona bila nužnost otpora prema unitarizaciji Federacije. Ne treba pobjeći od činjenice da se koji put taj instrument, moguće je, zlorabio i u interesu određenih interesnih grupa (i pojedinaca). Ali da i u suženom opsegu se ovaj instrument može zlorabiti potvrda je potezanje vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkih zastupnika kad je u pitanju hoće li Hrvati imati televizijski kanal na vlastitom jeziku ili ne. A ova zloporaba govori da se on može koristiti i protiv prava određenog naroda.

Ne znam jesu li se i dužnosnici SDA sastali s Wigemarkom ali možemo pročitati na istu temu i neka njihova stajališta. Između ostalog SDA navodno odbacuje promjene izbornog zakona BiH bez provedbe presude „Sejdić-Finci“ (radi se o zadovoljavanju izbornih prava pripadnika nacionalnih manjina i građana(?!), dok im takva zabrinutost ne pada na pamet kad su u pitanju prava konstitutivnog naroda). Oni se tako pridružuju navedenoj europskoj zabrinutosti. Naime, pripadnicima manjina kažu nije dopušteno kandidiranje za člana Predsjedništva što je, dakako, laž. Istina je da se oni mogu kandidirati za bilo kojega člana Predsjedništva a hoće li biti izabrani to je posve druga priča. Između redaka se može pročitati ili osporavanje konstitutivnosti kao, da se izrazim na politički razumljiv način, nadkrovljujućeg načela ili pak uvođenje u igru izbora još jednog člana Predsjedništva iz reda ostalih. Vjerojatno po iskustvu prvih demokratskih izbora kad je izbor članova Predsjedništva podrazumijevao po dva člana iz reda konstitutivnih naroda i jednog iz reda ostalih. A moguće je da je sad ideja da se uz ovu trojicu izabere i četvrti po uzoru na Ejupa Ganića koji je u Predsjedništvo ušao kao Ostali a iz rata izišao kao jedan od vodećih perjanica bošnjačke političke elite. Naravno brine ih odluka Ustavnog suda o neustavnom načinu izbora zastupnika u Domu naroda BiH i potreba da se utvrde pravila za lokalne izbore u Mostaru.

Da, malo predahnem, za izbor u Mostaru imao bih konkretan prijedloga da se organiziraju u skladu s onima u Travniku kako je i predviđeno Daytonskim mirovnim sporazumom.

Kažu dalje iz SDA da reformama treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga. Čitam: ako će biti kako mi hoćemo taj duh će biti ispoštovan, ukoliko ne bude po našem znači da je taj duh iznevjeren. Jer, što ćemo sa sedamnaest godina nadglasavanja, majorizacije i potpune dominacije nad hrvatskim narodom. Je li se sve to ostvarivalo u duhu konsenzusa i dijaloga (i alijansa i platforma i Komšić)?!

Na jugu Herceg Bosne netko je katalonsku zastavu udružio sa zastavom Herceg Bosne i napisao: Mi smo sljedeći. Kako to nisam komentirao ne bih htio da se misli da od toga bježim. Naime, da su se te zastave našle u zajedništvu sa zastavama Republike Srpske to bi odgovaralo i političkom trenutku i potencijalno ostvarivoj mogućnosti (koja se čak i referendumski nagovještava) i imalo bi prizvuk realno ostvarive mogućnosti. U našem slučaju se radi o narastanju novih političkih snaga na hrvatskom jugu koje BiH više ne doživljavaju kao poželjni državni okvir. I to je neki novi politički val za razliku od onog hercegbosanskog koji je uvijek držao da BiH treba opstati kako bi Srbija ipak ostala s one strane Drine, a Hrvati imali ne samo jug i sjever nego i u Središnjoj Bosni vlastite enklave. Budući da se hrvatske enklave povijaju pod pritiskom svakodnevnice i svakodnevno se gubi hrvatski utjecaj u njima (prevladavajućim suprotnim većinama u općinama) ova nova politička mladost, očito je, ne vjeruje u njihov opstanak. Iz hercegbosanskih nada oni se primiču realizmu očajnika. A meni se iz današnje perspektive postavljaju neka nova pitanja. Jedno od njih je zar i i drugima, kao meni, nije jasno i zar se ne vidi kako je opstanak hrvatskih enklava u Središnjoj Bosni uvjet opstanka BiH. Ili to svi već odavno znaju pa je Dario Kordić i platio cijenu njihova održanja.

Hrvatske enklave u Srednjoj Bosni uvjet su opstanka BiH, a kako vrijeme protječe sve mi se više čini i da je Herceg Bosna ujedno njezina posljednja šansa ma koliko mi šutjeli o tome.

 

 

 

Srijeda, 18 Listopad 2017 12:23

Podignut križ na Borovoj Glavi iznad Blidinja

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)

 

Na inicijativu Ekološko-turističke udruge “Blidinje”,  uz potporu općine Posušje, općine Tomislavgrad, H.P.D. Pločno, P.D. Orlova stina, udruge Visit-Blidinje i Franjevačke kuće molitve “Masna Luka”  pokrenut je 2016. godine projekt postavljanja križa na Borovoj Glavi ponad Blidinjskoga jezera.

Na navedenoj lokaciji, u čast sv. Bernarda, zaštitnika planinara, jučer je postavljen 15-metarski križ, koji bi u skoro vrijeme trebao biti i osvijetljen. Planirana je i izgradnja male kapelice i vidikovca gdje će se služiti sveta misa, svake godine prve nedjelje iza Velike Gospe.

Uz izvođače radova današnjem podizanju križa na Borovoj Glavi nazočili su predsjednik PD Orlova stina Tomislavgrad Ante Vukadin, voditelj Kuće molitve u Masnoj Luci fra Petar Krasić i fra Sretan Ćurčić, gvardijan Franjevačkoga samostan u Tomislavgardu, te načelnik općine Posušje Branko Bago i predsjednik Općinskoga vijeća Tomislavgrad Luka Krstanović.

mandino-selo.com

Video: blidinje.net

Srijeda, 18 Listopad 2017 12:07

Obavijest iz tomislavgradske Hvidre

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

Udruga HVIDR-a HVO HB Tomislavgrad poziva sve svoje članove i branitelje koji nisu članovi Udruge, a imaju riješen status ratnog vojnog invalida (RVI), da se jave u prostorije Udruge.

Svrha poziva je reguliranje članstva uz reevidenciju i upis novih članova s korigiranjem nove članarine.

Odlukom Predsjedništva Udruge HVIDR-a HVO HB Tomislavgrad, članarina je za sve ista i iznosi 5 KM.

Za određene korekcije svi članovi Udruge su dužni ispuniti novi formular koji se nalazi u Općinskoj službi za pitanje branitelja, dok se postupak učlanjenja vrši u prostorijama Udruge HVIDR-e HVO H-B Tomislavgrad smještenim u Ulici kralja Zvonimira (zgrada Skupštine HBŽ).

Prema statutu, članom Udruge HVIDR-a HVO HB Tomislavgrad može postati hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskoga rata kojem je status RVI priznat drugostupanjskim rješenjem o invalidnosti FBiH  s tim da je ta invalidnost posljedica rane ili ozljede koju je zadobio u Domovinskom ratu, kao zatočenik u zatvoru ili naprijateljskom logoru u Domovinskom ratu i kojem je organizam oštećen zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Za sve članove u tijela Udruge (Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Sud časti), postupak učlanjenja se mora obaviti u roku od mjesec dana i obvezan je, dok za ostale članove postupak reevidencije vrijedi do šest mjeseci.

Udruga HVIDR-a HVO HB Tomislavgrad

Predsjednik Stipe Braovac

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

Donosimo djelić atmosfere iz Osnovne škole Ivana Mažuranića u Tomislavgradu gdje se danas, u povodu Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, održava prigodna svečanost.
Škola je danas zamirisala kruhom i različitim pecivima koje su za ovu prigodu pripremile vrijedne ruke mama i baka naših školaraca, a izloženi su i drugi plodovi zemlje, lijepo i maštovito aranžirani - gotovo prava umjetnička djela.

Kruh i plodove jutros je blagoslovio fra Anthony Burnside, dok će u poslijepodnevnoj smjeni to učiniti fra Mario Ostojić.

Uz izložene pekarske i druge radove, djeca su uz pomoć svojih učitelja i nastavnika organizirala i prigodne pjesme i recitacije.

Tomislavcity

Foto: Klaudija Klišanin i Tomislavcity

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

 

Apel hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora

1. Hrvatska javnost dulji niz godina svjedoči nastojanjima političara i političkih stranaka, da se pretvore u vrhovne tumače nacionalne i svjetske povijesti, poglavito povijesti 20. stoljeća i napose Drugoga svjetskog rata.
2. To nastojanje se ne očituje samo u pokušajima manipulacije javnošću, nego i u težnjama da se takozvana povijesna istina propiše rezolucijama i deklaracijama političkih ustanova i njihovih parapolitičkih izdanaka, a ponekad i u pokušajima da se znanstvena istraživanja i interpretacije faktično ograniče odlukama pravosudnih tijela koje su donesene za pojedinačne, konkretne slučajeve.
3. Historiografija je znanstvena disciplina, a ne ideološka batina. Njezina je zadaća istraživati i tumačiti prošlost, ne podređujući se današnjim ideološkim predodžbama i ne služeći sadašnjim političkim potrebama.
4. Odvijajući se u kontekstu europskih i svjetskih političkih, svjetonazorskih, kulturnih, gospodarskih, vjerskih i drugih prijepora, povijest je hrvatskoga naroda u posljednje stoljeće i pol obilježena snažnim sukobima, koji su pridonijeli dubokim podjelama u hrvatskom društvu. One nisu otklonjene ni u Domovinskome ratu, koji je označio pobjedu borbe hrvatskoga naroda za neovisnošću i u kojem je stvorena i obranjena neovisna i demokratska hrvatska država.
5. Te podjele su se odrazile i na historiografske prijepore i nedoumice koje traju desetljećima, i koje iz dana u dan rađaju novim spoznajama i novim interpretacijama. Te spoznaje i interpretacije se ne obaziru na političke i ideološke dogme, jer to nužno proizlazi iz karaktera historiografije kao znanstvene discipline. One su plod novih istraživanja, novootkrivenih dokumenata i svjedočenja. Svaki pokušaj da ih se ograniči i propiše političkim deklaracijama, zakonodavnim rješenjima ili pravosudnim odlukama, nasrtaj je na znanost, demokraciju i slobodu.
6. Samo nedemokratski, totalitarni režimi propisuju istine, a samo oni koji o povijesti ne znaju ništa, ne znaju da je to propisivanje istine jedan od glavnih razloga njihove propasti. Potpuno iluzorno je misliti da se društveni prijepori, kao sastavnica svakoga demokratskog društva, mogu ukloniti represijom i zabranama. Svaka zabrana ili „istina“ koju izravno ili neizravno propiše država, može ne samo produbiti postojeće društvene podjele i pridonijeti novima, nego i ozbiljno ugroziti slobodu izražavanja i istraživanja.
7. Zbog svega toga pozivamo hrvatsku javnost i sve odgovorne čimbenike, da se suzdrže od političkoga, zakonodavnog i pravosudnog ograničavanja znanosti, i od svakog pokušaja da propišu poželjne, ideološki pravovjerne istine. Upozoravamo da se u protivnome kreće na put bez povratka – put u cenzuru i kontrolu mišljenja. Demokratskom je poretku lakše otrpjeti negativne posljedice zloporabe totalitarnih simbola i apologije totalitarnih režima, kolikogod one nerazumne i štetne bile, negoli ugroziti slobodu misli i govora, slobodu izražavanja i istraživanja.

Apel možete potpisati ovdje.

slobodamisljenja.com                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      10. listopada 2017.

 

Stranica 1 od 555

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME