Nedjelja, 02 Travanj 2017 12:11

Plivanje u vodi i životu

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

         Za jutarnjeg terapijskog kupanja u bazenu s termalnom vodom, postarija babica Zagorka sjedila je na stepenicama dok se ustrajno toćala. Nije znala plivati pa su joj oko bedara stavili, napuhano crijevo kako bi bila slobodnija. Nisu pomogle upute da se kod plivanja opusti, te je cijelo vrijeme bila zgrčena i u strahu da će se utopiti. Kako nije bila osobito uspješna, ubrzo je odustala pa na glas izrekla zapažanje: „Vi pak svi plivate kak' ribe!“, čemu su se prisutni nasmijali.

         Uz plivanje u vodi, slično „plivamo“ kroz život, tijekom školovanja, studiranja, u struci, zvanju ili na radnom mjestu. Kako se kod plivanja u vodi prilagođujemo njenoj vrsti riječnoj, morskoj ili termalnoj, slično postoje razlike i kod životnih načina „plivanja“. Jer ne znači ako je netko uspješan kod osnovnog školovanja da će jednako biti i u srednjoškolskoj izobrazbi ili tijekom studiranja. Slično ako je netko uspješan u „plivanju“ kod usvajanja znanja, ne znači da će jednako dobro „plivati“ i u (kroz) život(u). Uz školu znanja postoji i škola života, kod koje je potrebno svladati tehnike „plivanja“, uspjeha i snalaženja.

Za neke se kaže kako uspješno „plivaju“ u svim društvenim sustavima, te se znalački održavaju na površini. Kod svih načina „plivanja“ vrsta vode ili života, zapljuskivat će nas sa svih strana dok će nam vodene ili životne struje, priječiti uspješno „plivanje“ i kretanje naprijed. Unatoč svemu, valja nam plivati naprijed i u konačnici s drugu stranu Rijeke! (Krapinske Toplice, 26. veljače 2017.)

 

RAST, SAZRIJEVANJE I ISKUSTVO

Zanimljivo mi je promatrati neke mlade, koji gotovo s podsmijehom i omalovažavanjem gledaju na izrečeno ili pisano iskustvo starijih. Takvi u svojoj prevelikoj nadobudnosti i samodostatnosti vjerojatno drže, kako od njih svijet počinje, ljudska misao i napredak. Jer i nisu svjesni kako mladost i njena bezbrižnost brzo i gotovo neprimjetno prolaze, te da pravi život dolazi tek sa zrelošću. Ipak, tomu se nije previše niti čuditi, jer mladi čovjek traži svoju slobodu, ostvarenje i mjesto pod suncem. O rastu i sazrijevanju i mudri Propovjednik u Bibliji nadahnuto reče, kako je „isprazna i mladost i doba tamnih kosa“ (Prop 11, 10). Učiti iz iskustva starijih, najbolji je i neprocjenjivi način sakupljanja životnoga znanja, koji se ne može naučiti niti u jednoj školi. Eh, kad bismo to spoznali na vrijeme! (Tomislavgrad, 3. veljače 2014.)    

 

SPREMNOST ULASKA U RIZIK

         Dok smo mladi iako s manje iskustva spremniji smo ulaziti u rizik za razliku od zrelijih i starijih ljudi, koji su skloniji grčevito čuvati ono što su već ostvarili. To se odnosi bilo na odabir životnoga zvanja, prijatelja, djevojke/mladića ili možda bračnog sudruga. Nerijetko kad nešto ostvarimo do kraja tek onda jasno vidimo kroz što smo sve morali proći, te da smo znali što nas sve čeka na tom mukotrpnom putu ne bi se tako lako u to upustili. Ali u životnoj neizvjesnosti u koju se upuštamo, čini se i jest izazov a ujedno i ljepota. Jer da znamo što nas sve u životu očekuje neprestano bismo bili u strahu i teško da bi nešto veliko učinili. A ovako s vjerom i nadom da će biti dobro započinjemo svaki put iznova, jer je ljepota često više na putu ostvarenja cilja a ne toliko kad sve željeno i postignemo. (Tomislavgrad, 15. srpnja 2014.)                      

 

SUMNJIČAVOST SMIJEHA I VESELJA

Na što je to sve izišlo?! U današnjem vremenu ako se nasmiješ svi pitaju zašto se i kome smiješ, a čini se da ih malo prihvaća smijeh i širi ga dalje. A kad netko zapjeva ponajviše ih drže da je pod utjecajem alkohola ili da ima neki poremećaj. Tako se i s nekim ljudima ne smiješ više niti našaliti na svoj, a kamo li na njihov račun. Odmah te gledaju poprijeko i dignu ton glasa. Sačuvati u sebi duh jednostavnosti, opuštenosti i veselja, trebao bi biti neprestani ideal i zadaća svima za svaki dan, kako bismo na pravi način bili ljudi i odisali duhom čovječnosti. (Tomislavgrad, 13. veljače 2014.)    

 

LAŽNO PREDSTAVLJANJE

Kako doživljavati osobe koje su nam se do jučer predstavljale prijatno i osobito prijateljski, bile nasmijane i rekao bi čovjek nešto posebno? A na jednom uopće ne žele pokazati da postojimo ili da im je stalo do nas, niti odgovoriti na poruku koju im pošaljemo! Sve mi se čini da su to vrhunski glumci i lažni prijatelji, kojima smo bili dobri dok smo im koristili. Jer pravi prijatelj ne bježi niti se sakriva od nas ma što da se dogodilo, a otvoreno kaže ako ima kakav problem za riješiti. Takvi mi se čine prozirnim kukavicama koji više i nisu vrijedni naše pozornosti, niti da ih držimo onakvima kako su nam se lažno predstavljali! (Tomislavgrad, 12. ožujka 2014.)

 

PREDRASUDE I KOMPLEKSI

         Za boravka u Velikoj Britaniji, osjetio sam što znači biti stranac. Za studija u Zagrebu nabijali su mi kompleks da sam Hercegovac. U Hercegovini su mi predbacivali da sam Duvnjak. U Duvnu mi predbacuju da sam iz Kola. A ja sam iz rodnoga mjesta, ustvari otišao još prije 22 godine. Tako bi se posvuda trebao osjećati neprihvaćen, osjećati krivnju i kompleks radi svoga podrijetla. Ipak, žalim sve one koji su svoje vlastite komplekse željeli i pokušavaju liječiti na meni. Naš mali a uz to i rascjepkani narod, neprestano prate Matoševe riječi da su 'najveći neprijatelji Hrvata, oni sami sebi!' I zato, radimo na zajedništvu našega naroda bez obzira na podrijetlo, moleći Trojedinoga Boga da nas oslobodi od zavisti i razjedinjenosti! (Tomislavgrad, 29. lipnja 2014.) 

 

PRISLUŠKIVANJE I ŠPIJUNIRANJE

         Čovjek se u životu susretne s različitim pojavama, nastranostima i pokvarenostima ljudi koje ga okružuju. Možda se čini u današnjem vremenu slobodne misli da pojavu špijuniranja i prisluškivanja možemo vidjeti tek u akcijskim filmovima i o tome čitati u detektivskim romanima. Ali kad s najbližima postanete predmet nečijih špijunskih rabota to je već opipljiva realnost, kad je život najedanput nesiguran i pun strepnji. Ideologije straha su vidljivo pale s rušenjem tih društvenih sustava, ali metode kojima su se služile kako bi pojedince i mase držale pod prismotrom i danas su prikriveno prisutne. Najgore kad čovjek izgubi obraz i moralnost posežući za tim metodama, držeći da mu je sve dopušteno kako bi ostvario svoje vlastite ciljeve u službi tobožnjeg dobra. (Tomislavgrad, 1. srpnja 2014.)  

 

SUVREMENI SVIJET „GLOBALNO SELO“

         Već odavno se govori o suvremenom svijetu kao o 'globalnom selu', te da više nije važno gdje se živi nego s kim se živi i dijele svakodnevne radosti i životne teškoće. U današnjem informatičkom svijetu niti velike razdaljine s kraja na kraj svijeta, gotovo da više nisu prepreka za komunikaciju s drugima. Ipak, vječna pitanja o postojanju, smislu života, idealima gotovo da na jednak način zaokupljaju i današnjega čovjeka kao od samoga početka ljudske vrste. Na njih svatko na osoban i sebi svojstven način treba odgovoriti, jer smo od Boga stvoreni kao originalne i neponovljive osobe s vlastitostima u čemu nas nitko ne može zamijeniti. (Tomislavgrad, 30. travnja 2014.)

 

fra Mate Tadić

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME