Utorak, 15 Studeni 2016 15:16

Novca (ili novaca) nikad dosta

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

 

Novac je uvijek i svugdje problem, a ni hrvatski jezik nije iznimka.

Čini se da oblici novac i novci supostoje od samoga svojega nastanka, pa su tako oba oblika zajedno zapisivana u rječnike. Prvi rječnici koji ih donose jesu Mikaljino Blago jezika slovinskoga (1649.) i Belostenčev Gazophylacium (1740.). Oba se oblika donose i u suvremenim rječnicima, a ima i jezičnih savjetnika koji dopuštaju i množinske oblike. Usprkos tomu, norma je naklonjenija jedninskim oblicima, to jest određenu prednost daje oblicima novac, novca, novcu..., odnosno njihovoj upotrebi kao da nemaju množine. Tako shvaćena, imenica novac bila bi pluralia tantum.

Unatoč tomu bez većih problema možemo stvoriti oblike za množinu: novci, novaca, novcima... No to nije množina prema samome smislu. Usporedimo li oblike novac i novci s oblicima lovac i lovci, vidjet ćemo da lovac označuje jednu osobu, a lovci više od jedne. No imenica novci ne označuje nužno više novaca od imenice novac, pa tako novci mogu podrazumijevati jednu marku, a  novac može biti milijun maraka.

Množinski oblik novci ne donosi nikakvu značenjsku razliku u odnosu na oblik novac, upravo suprotno, ti oblici imaju istovjetno značenje i bez problema se mogu zamjenjivati.

Duguju im pola milijuna maraka?! To je velik novac!

Duguju im pola milijuna maraka?! To su veliki novci!

Mogli bismo reći da se oblik novac ponaša kao singularia tantum  (imenica bez množine), a novci kao pluralia tantum (imenica bez jednine). No kako nije jasno iscrtana značenjska razlika između jednine i množine, smatramo da je bolje upotrebljavati jedan oblik. S obzirom na to da oblik novac norma preporučuje, a oblik novci eventualno navodi, možemo reći da se pri upotrebi standardnoga jezika prednost daje jednini.

 

Ružica Tolić/Tomislavcity

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME