Utorak, 16 Kolovoz 2016 20:15

Slovo o navescima

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

 

Navezak je pokretni samoglasnik koji dolazi na kraju nekih riječi; može biti neobavezan ili obavezan.

Neobavezni je navezak samoglasnik koji dolazi na kraju nekih oblika pridjeva, zamjenica, priloga i prijedloga što završavaju suglasnikom, ne mijenjajući njihovo značenje, a njegova je uporaba uglavnom stilističke naravi:

dobrog - dobroga
velik - velikoga
dobrim - dobrima
tvog - tvoga
tvom - tvome
tvojim - tvojima
mog - moga
mojim - mojima
čim - čime
njim - njime
svim - svime
dosad - dosada
tad - tada
sad - sada
kad - kada
nikad - nikada.

Imamo li nekoliko posvojnih pridjeva koji slijede jedan za drugim, običaj je navezak napisati samo na kraju prvoga:

gramatika hrvatskoga književnog jezika.

Ako je pridjev samo jedan, može i:

gramatika hrvatskoga jezika.

No ne bi bilo nepravilno i da su oba primjera napisana bez njega. On se naime u sintagmama stavlja radi lakšeg izgovora ispred k, g i h ili kad se ponavljaju suglasnici: moga konja, tvoga grada, ali ima jezičara (Težak, recimo) koji relativiziraju kriterije pa vele da može i: hrvatskoga književnoga jezika, ako piscu ili govorniku tako odgovara. Time, nažalost, iz objektivne, egzaktne gramatike ulazimo u posve subjektivnu estetiku, ali kako se jezik stalno mijenja, možda trebamo i nova pravila.

Obavezni je navezak:

s - sa
k - ka
nad - nada
pod - poda
pred - preda
uz - uza
iz - iza.

Navezak se dakle uvijek piše:

  1. u prijedlogu:

1) ispred k, g, h i riječi u kojima ti suglasnici stoje na drugome mjestu u skupu:
ka klupi
ka gradu
ka zgradi

2) ispred s, š, z, ž:
sa sestrom
sa šumarom
sa zubarom
sa ženom

3) ispred suglasničkih skupova kojima je drugi suglasnik s, š, z:
sa psom
sa pšenicom
sa rzanjem

4) ispred instrumentalnog mnom:
sa mnom
nada mnom
poda mnom
preda mnom

5) ispred zamjeničkih enklitika uz oblike nad, pod, pred, kroz, niz, nuz, uz:
kroza nj, kroza te
nada me
nuza me
poda se, poda te
preda te, preda nj
uza te

  1. u prefiksu:

1) ispred s, z, š, ž:
strugati - sastrugati
znati - saznati
šiti - sašiti
žvakati - sažvakati

2) na suglasnik ispred osnove nekih glagola koja počinje suglasničkim skupom:
gnati - odagnati
mrijeti - obamrijeti
prati - saprati
strti - razastrti
vreti - uzavreti.

Kada je pak o dativu i lokativu riječ, više-manje sve hrvatske gramatike dopuštaju uporabu i u i e (npr. sukladno tom, sukladno tomu, sukladno tome) premda je nekad uzus - što dokazuju brojni naši savjetnici - u dativu propisivao isključivo navezak u, a u lokativu e - komu, ali o kome.

 

Ružica Tolić/Tomislavcity

 

Please publish modules in offcanvas position.

Free Joomla! template by L.THEME